Da su klimatske promjene zadesile planet nije ništa novo, no manje je poznato da one povećavaju rizik za žene i djevojčice u mnogim aspektima života. Poglavito se to odnosi na nerazvijene zemlje trećeg svijeta. Novo izvješće UNFPA-e, Agencije Ujedinjenih naroda za seksualno i reproduktivno zdravlje, pokazuje da su seksualna i reproduktivna prava žena i djevojčica izostavljena iz nacionalnih strategija održivosti u dvije trećine zemalja koje su ispitivali.
Glad, bolesti, nehigijenski uvjeti…
Ekstremno vrijeme u zemljama u razvoju uzrokovano klimatskim promjenama povećava nesigurnost u opskrbi hranom, što pogoršava rizik od smrti beba prije rođenja i ozbiljno utječe na zdravlje trudnica i novorođenčadi. Izvješće pokazuje da žene i djevojčice čine većinu pothranjenih u zemljama gdje glad i dalje traje, poput Burkine Faso, Malija, Somalije i Južnog Sudana.
Također je pokazano da izloženost visokim temperaturama može povećati smrtnost dojenčadi i trudnica, kao i predstavljati rizike za trudnice i žene u menopauzi, prenosi Women’s Agenda. U izvješću se navodi samo devet zemalja koje uključuju opis politika ili intervencija za suočavanje s klimatski uvjetovanim povećanjem rodno utemeljenog nasilja. To su Dominikanska Republika, Salvador, Sierra Leone, Komori, Sejšeli, Kostarika, Jordan, Tunis i Gvineja.
Pitate se možda što točno znači to da su baš žene u nerazvijenim zemljama pod većim utjecajem klimatskih promjena. Djevojčice i žene odgovorne su, primjerice, za prikupljanje vode, pišu Vijesti Europskog parlamenta. Svaka suša ih dodatno opterećuje i uzrokuje njihovo udaljavanje iz obrazovnog sustava. S visokim temperaturama i poplavama bolesti se šire brže, a trudne žene su naročito u visokom riziku. Osim toga, s obzirom na to da se brinu za djecu i starije, češće su same žrtve prirodnih katastrofa. Nerijetko ne znaju plivati, a odjeća koju nose im dodatno otežava preživljavanje u ekstremnim uvjetima.
Klimatske promjene dovode i do migracija. Često su muškarci ti koji prvi putuju, a žene ostaju same bez pristupa resursima. Kada su žene i djevojčice te koje se iseljavaju, češće postaju žrtve seksualnog nasilja te nemaju osnove higijenske uvjete.
Pročitajte više: Kako povezati klimatske akcije i rodnu ravnopravnost?
Najmanje krive, a najviše pogođene
Klimatske promjene izravno utječu na najranjivije skupine u društvu, a to su one koje se oslanjaju na prirodne izvore za osiguravanje sredstava za život i one s manje financijskih sredstava za prilagodbu klimatskim promjenama. Žene u velikoj mjeri spadaju u obje navedene skupine.
Ispitivanje UNFPA-e obuhvatilo je 119 zemalja, a izvršna direktorica UNFPA-e Natalia Kanem tvrdi da klimatska kriza definitivno nije neutralna prema spolu.
“U tim zemljama s najvećim rizikom, žene i djevojčice nerazmjerno su pogođene, iako su najmanje doprinijele globalnoj klimatskoj izvanrednoj situaciji”, kaže.
Navodi i da je upravo isticanje novih dokaza o utjecajima klimatskih promjena na zdravlje i dobrobit žena i djevojčica, od povećanog siromaštva i nesigurnosti u opskrbi hranom do lošijeg zdravlja trudnica i povećanog rizika od rodno utemeljenog nasilja, važno. Upravo sve to podsjeća zašto je ključno da zemlje prioritiziraju seksualno i reproduktivno zdravlje i prava u svojim strategijama održivosti.
Foto: Pixabay
