Rad umjesto bolovanja: fleksibilno radno vrijeme mijenja radne navike

Dok se na društvenim mrežama, a poglavito na LinkedInu, naveliko raspravlja o radnoj etici, pobornici hustle kulture često se nađu u situacijama da ih protivnici iste prozivaju zbog poticanja ponašanja rizičnog za zdravlje. Na svoje smo oči vidjeli kako se mnogi karijeristi i poduzetnici hvale radom tijekom bolovanja ili čak iz bolnice, što rado poprate slikom svoje ruke s braunilom.

Nakon što smo iskusili nedaće pandemije, rasprave su postale još žešće, no o radu umjesto bolovanja priča se na puno drugačiji način. On više nije simptom hustle kulture, za mnoge je on logična odluka i povlastica. Stoga smo u našoj LinkedIn anketi upitale svoje čitateljice što one rade kad se razbole.

Na anketu nam se odazvalo 516 ljudi. U posljednjih godinu dana, njih 63% je umjesto bolovanja radilo od kuće, njih 15% je radilo iz ureda jer nisu bili zarazni, a njih 22% je uzelo bolovanje.

Dobar radnik ne ugrožava tuđe zdravlje

Svakako stoji da nije svaka bolest ista. Uz neke smo savršeno sposobni za rad, a uz neke nikako nismo.

Pandemija je uveliko promijenila pogled na odlazak u ured uz bilo koju zaraznu bolest, uključujući prehladu. Činjenica je da je većina nas sasvim sposobna raditi uz prehladu, no aspekt zaraznosti se danas drugačije gleda, naročito uzmemo li u obzir kolikim je osobama zdravlje procvjetalo tijekom lockdowna. Uostalom, netko tko se razbolio zbog ljudi koji su odlučili doći na posao zarazni sigurno vam neće reći da je to simbol požrtvovnosti i dobre radne etike.

Zarazne bolesti su, jasno je, posebna kategorija, a ugrožavanje tuđeg zdravlja nije prihvatljivo. Ono što je za neke “samo prehlada,” druge zbog specifičnih zdravstvenih problema može značajno ugroziti.

S druge strane, netko tko je uganuo gležanj je mentalno sasvim sposoban raditi, a još prije nekoliko godina jedine su opcije bile šepati na poslu ili uzeti bolovanje. Danas će se mnogi u takvoj situaciji opredijeliti za rad od kuće, a jedna nam je čitateljica otkrila kako je zahvalna što joj se takva mogućnost pružila.

Još je jedna čitateljica napomenula kako je u pitanju jednostavno stvar dogovora i fleksibilnosti obiju strana, stoga ne uzima bolovanje ako joj ono nije zaista potrebno. “Ako želimo fleksibilnost, moramo ju i pružiti,” jasna je.


Pročitajte više: Slomljeno srce – dobar razlog za bolovanje?


Trudnice i roditelji posebno su osjetljiva kategorija

Posebna su kategorija i trudnice, naročito one koje čuvaju trudnoću. Jedna nam je čitateljica tako rekla da je radila uz čuvanje trudnoće, ležeći na lijevom boku kako bi minimizirala izglede za pobačaj. Svjesna svoje odgovorne pozicije, nije htjela sav posao prepustiti drugoj kolegici, te joj nije bio problem raditi. Osjećala se dobro.

Smatra i kako su roditelji u boljoj poziciji danas kad je fleksibilan rad uzeo maha jer ne moraju uzimati bolovanja zbog djece. Mnogi roditelji, naročito majke, uzimaju bolovanja zbog bolesti djece čime si umanjuju plaću, staž i mirovinu. Upravo novac je jedan od glavnih razloga iz kojih će se radnici “primiti posla” kad bi mogli otvoriti bolovanje.

S obzirom na neravnopravan odnos roditelja u Hrvatskoj, točnije, s obzirom na smijuriju od očinskog dopusta, majke bi značajno profitirale kad bi mogle određeni dio porodiljnog dopusta odraditi od kuće, a progresivniji poslodavci slično bi mogli omogućiti i očevima. Ovakvi ustupci i prava svakako bi pomogli cijelim obiteljima. No, to je neka druga tema.


Pročitajte više: Zašto su žene na bolovanju češće od muškaraca?


Ni za požrtvovne radnike nekad nema razumijevanja

Kao i u svakom drugom aspektu posla, potrebno je razumijevanje nadređene osobe. Bolest nitko ne bira niti želi, kao niti druge neizbježne životne nedaće zbog kojih će morati uzeti nekoliko slobodnih dana. A ako razumijevanja za radnika nema, najbolje ga je potražiti negdje drugdje.

“Nakon prometne nesreće gdje sam dislocirala tri kralješka sam sjedila u uredu pet dana nakon nesreće u takvim bolovima da su mi suze tekle,” povjerila nam se jedna čitateljica. Razumijevanja i poštovanja nije bilo od strane nadređenih, stoga je napustila tu tvrtku.

“Meni je umrla mama 20. prosinca i blagdani su se spojili s plaćenim dopustom. Kad sam se vratila na posao, odmah mi je rečeno da sam tu godinu spojila i da sljedeće godine radim na Badnjak i staru godinu. Sljedeće godine me nije više bilo. Dala sam otkaz nakon 23 godine,” napisala nam je druga.

Još je jedna čitateljica s nama podijelila kako je radila i kad nije morala, pa i iz bolnice nakon zahvata. Sve je to radila jer je bila uvjerena da mora i da je to ispravno. No, danas vidi kako je to bilo pogrešno, točnije, kako je trebala usporiti kad je vidjela da nema snage.

“Na kraju dana, bolesni nismo nikome od koristi. Ni sebi, ni svojoj obitelji, ni kompaniji.”


Pročitajte više: Dijagnoza: histerija. Zašto zdravstveni problemi žena nisu ozbiljno shvaćeni?


Bolovanje se tiče poslodavca koliko i radnika

Bolovanje nije isključivo problem radnika, već i poslodavca. Oni su često nepotrebno demonizirani zato što jednostavno pitaju radnika zašto je na bolovanju i traže bilo kakvu informaciju. Ali oni to ne rade zato što žele, već zato što moraju.

Plaćanje bolovanja koje radnik koristi do 42 dana pada na teret poslodavca u minimalnom iznosu od 70% plaće. Rad koji bi radnik obavljao da nije na bolovanju pada na leđa kolega. Svako bolovanje i svaki dopust odražava se na cijelo poduzeće, tako da priče da su bolovanja privatna stvar zapravo i ne drži vodu.

Prije par mjeseci u javnost je izašla vijest kako je jedan poslodavac angažirao privatnog detektiva da prati njegovu djelatnicu za koju je sumnjao da je lažirala bolovanja jer joj nije odobren godišnji. Iako se ovakav potez može činiti pretjeranim, uvijek valja uzeti u obzir okolnosti i prethodna iskustva poslodavca.

U odnosu na prošlu godinu, već u prvom tromjesečju ove godine porasla je stopa bolovanja, a HZZO kontinuirano provodi kontrole bolovanja, samostalno i na zahtjev poslodavca, piše HRT.

Lažiranje bolovanja radi godišnjeg nije nikakva novost, kao ni korištenje istog kako bi si produžio otkazni rok. Sve su ovo stvarni problemi s kojima se muče poslodavci prema kojima radnici moraju pokazati jednako razumijevanje koje očekuju. Radni odnos funkcionira u oba smjera.

“Naravno, ako si u šok-sobi ne smiješ raditi i svaki normalan poslodavac će ti to reći,” izjavila je jedna čitateljica, i sama vlasnica tvrtke.

Foto: Canva

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

- Advertisment -