Na konferenciji Women in Adria Izazovi suvremenog roditeljstva, voditeljica stručnih suradnika u HiPP Croatia d.o.o. Višnja Jurić tijekom predavanja o dohrani dojenčeta istaknula je da su pitanja o prehrani djece među najčešćim roditeljskim upitima.
„Najviše ih zanima što, kada i kako – a preporuke se mijenjaju svakih desetak godina“, poručila je Jurić, inače dipl. ing. prehrambene tehnologije s bogatim iskustvom u suradnji sa zdravstvenim djelatnicima, posebno u održavanju edukacija i prezentacija o pravilnoj prehrani dojenčadi i male djece.
Priprema počinje prije rođenja
Prema njezinim riječima, razdoblje pravilne prehrane počinje i prije rođenja djeteta. „Prvih 1000 dana – ovaj period obuhvaća razdoblje od začeća do djetetova drugog rođendana. Majke bi trebale biti informirane da su od samih početaka trudnoće potrebe za određenim vitaminima i mineralima povećane. Većina stručnjaka preporučuje redovitu konzumaciju prenatalnih vitamina prije, tijekom i nakon trudnoće te za vrijeme dojenja, u slučaju da se svakodnevnom prehranom ne unosi dovoljna količina potrebnih vitamina i minerala, što je uglavnom teško postići. Nakon rođenja djeteta slijedi dojenje kao zlatni standard u prehrani, ili dojenački mliječni pripravci ukoliko dojenje iz nekog razloga nije moguće, a zatim period dohrane – na što se roditelji dosta fokusiraju“, kazala je Jurić objašnjavajući da je dohrana uvođenje novih namirnica u prehranu dojenčeta, a to obuhvaća sve što nije majčino mlijeko ili mliječni pripravak.
Pročitajte više: Bebe više vole hranu koju majke jedu u kasnim fazama trudnoće
Kada započeti s dohranom?
Preporuka je stručnjaka da s dohranom treba započeti između 17. i 26. tjedna života (od navršena četiri mjeseca, do navršenih šest mjeseci). Uvođenje dohrane nikako ne znači prestanak dojenja. „Ako se s dohranom kasni, odnosno preskoči djetetova zainteresiranost, moglo bi se javiti otežano prihvaćanje novih okusa”, upozorila je Jurić.
Dodala je da spremnost djeteta podrazumijeva razdoblje kad ono sjedi uz podršku i može držati glavicu uspravno, često je gladno i traži dodatne obroke mlijeka te ne gura hranu iz usta svojim jezikom. „Roditelj odlučuje što dijete jede, a ono koliko jede“, naglasila je Jurić.
Redoslijed i izbor namirnica
Odabir namirnice s kojom će se započeti dohrana ovisi o podneblju, tradiciji zemlje, no zbog svoje prirođene sklonosti slatkoj hrani, preporuka bi bila da se krene s povrćem, zatim slijede žitarice, voće i sve ostale namirnice.
„Majčino mlijeko je slatko i djeca će uvijek radije prihvatiti prirodno slatke okuse, pa bi zato bilo bolje krenuti s povrćem. Važno je slijediti i nacionalne smjernice ukoliko postoje i birati sezonske namirnice, a ne gledati što se uvodi u drugim zemljama“, rekla je Jurić upozoravajući da kravlje mlijeko ne bi trebalo biti samostalan obrok prije navršene prve godine života.
„Siromašno je željezom, ima previše proteina i minerala. Može se koristiti kao dodatak obrocima, ali ne kao zamjena za dojenje ili dojenačke mliječne pripravke“, savjetovala je Jurić.
Razvoj okusa i prehrambenih navika
Tijekom predavanja napomenula je da se okusni pupoljci kod djeteta razvijaju već u trudnoći, a novorođenče ima ih oko 10.000.
„Djeca imaju urođenu sklonost slatkom, ali preferencije se stječu. Roditelji trebaju nuditi razne okuse i to ponoviti možda i do 16 puta prije nego što ih dijete prihvati“, kazala je stručnjakinja objašnjavajući kako na djetetove navike utječe i majčina prehrana. Naime, hrana koju majka konzumira izravno je povezana s okusom njezina mlijeka.
Gluten, alergije i posebne prehrane
Hrana koja sadrži gluten ne utječe na mogući rizik od nastanka celijakije u skladu s najnovijim znanstvenim istraživanjima. Ali kada se jednom otkrije, jedini lijek je izbjegavanje namirnica koje sadrže gluten, čak i u malim tragovima.
Preporuka je struke postupno uvođenje namirnica s glutenom između 4. i 12. mjeseca uz dojenje, a kod djece koja imaju moguće tegobe, svakako se valja konzultirati s pedijatrom. Od velike je važnosti čitati deklaracije na proizvodima jer se može dogoditi da proizvođač promijeni recepturu proizvoda i proizvod koji je donedavno bio bez glutena, promjenom sastava može ga sadržavati što je itekako važno.
Nadalje, roditelji koji slijede posebne prehrambene stilove također bi se trebali konzultirati prije nego što ih uvedu djeci. „Vegetarijanska prehrana je moguća, ali uz dobar balans namirnica i unos željeza te vitamina C, dok vegansku prehranu nikako ne preporučujem bez konzultacija s liječnikom i nutricionistom“, kazala je Jurić.
Osvrnula se i na trend baby-led weaninga, kod kojeg dijete samo uzima hranu s obiteljskog stola te navela kako je prednost tog principa činjenica da potiče dječju radoznalost prema hrani i namirnicama, no velik je nedostatak mogućnost da dijete neće pojesti uravnoteženi obrok.
Voda umjesto sokova
Kada je riječ o napitcima, Jurić naglašava da dojenčad nema potrebe za dodatnim izvorom tekućine. Tek uvođenjem dohrane valja djetetu ponuditi vodu, i to postupno uz obrok. Pritom, valja uzeti u obzir činjenicu da je obična voda najbolji izbor.
„Voćni sokovi s dodanim šećerom nisu potrebni, ali to ne znači da ih djeca nikad ne smiju piti, posebno zdraviju varijantu bez dodanih šećera“, istaknula je Jurić objašnjavajući da je pretilost danas velik problem i u dječjoj populaciji, no razlog ne leži isključivo u prehrani nego u nedostatku kretanja.
Savjetovala je također da je najbolji izbor, kad je riječ o dohrani, hranu pripremati kod kuće ukoliko vam je poznato podrijetlo namirnica. Međutim, ako to nije moguće jer ste na putu ili u pokretu, dobra i praktična opcija su gotove kašice koje predstavljaju uravnotežen obrok.
Sadržaj je nastao u okviru projekta Izazovi suvremnog roditeljstva.
Sponzori konferencije su Oktal Pharma i HiPP Hrvatska.
Foto: Marin Tomaš, Canva
