Godinu iza nas zaključile smo s jasnom spoznajom da audioknjige više nisu eksperiment niti rubna, nišna forma, nego stabilan i najbrže rastući segment suvremenog izdavaštva. No, ono što danas postaje presudno nije samo činjenica rasta, nego tko i kako u tom rastu sudjeluje, s kakvim alatima i sviješću o kulturnom kontekstu unutar kojeg djeluje.
Audio knjige u 2026. u svijetu i Hrvatskoj
Za book&zvook, izdavačka prognoza za 2026. ne polazi iz tablica ni prezentacija, nego iz iskustva. Iz svakodnevne ‘rudarske’ prakse u kojoj se već gotovo osam godina susreću uredništvo, književna i audio produkcija, slušatelji i vrlo konkretna ograničenja malog tržišta. Taj je put započeo još 2018. godine, u trenutku kada audioknjige u Hrvatskoj praktički nisu postojale kao format s publikom, infrastrukturom i tržišnom logikom. Ono što je tada započelo nije bio odgovor na globalni val, nego svjesna odluka da se gradi nešto čega još nema, da se stvori sustav koji će dugoročno imati kulturnu i profesionalnu vrijednost.
U tom smislu, book&zvook je od početka bio primjer ženskog poduzetništva koje ne traži brze pobjede. Vizija koja stoji iza projekta nije bila temeljena isključivo na tržišnim procjenama, nego na vjeri da je jezik vrijedan ulaganja, da je glas nositelj značenja i činjenici da publika za kvalitetno oblikovan audio sadržaj ne nastaje sama od sebe, već se stvara, strpljivo i dosljedno.
Danas, s odmakom, širi kontekst potvrđuje da ta odluka nije bila ni naivna ni romantična, iako se tada mnogima činila takvom. Procjenjuje se da globalno tržište audioknjiga vrijedi između osam i devet milijardi američkih dolara, uz stabilan rast u gotovo svim regijama. SAD i dalje prednjači, Europa raste sporije, ali ujednačeno, a velike platforme sve agresivnije ulaze u neengleska tržišta. No, taj rast dolazi s cijenom: industrija se konsolidira, kataloge preplavljuju tisuće novih naslova mjesečno, a automatizirana produkcija i AI-glasovi postaju standard, ne iznimka.
Pročitajte više: Prve hrvatske izdavačice audio knjiga napravile su za vas izbor naslova za slušanje
Book&zvook dosegnuo 200 naslova u katalogu
U takvom okruženju, pitanje više nije hoće li audioknjige opstati, nego tko će u tom prostoru imati prepoznatljivu boju glasa. Za male jezike to je ključno pitanje. Jer ondje gdje nema domaće uredničke i produkcijske infrastrukture, vrlo brzo će se pojaviti tuđa, bez razumijevanja lokalnog konteksta, književne tradicije i osjetljivosti jezika, vođena logikom algoritma.
Upravo zato je važno reći dokle smo ovdje stigli. Tijekom 2025. godine book&zvook je dosegnuo gotovo 200 naslova u katalogu, od čega je većina iz vlastite produkcije. Više od 35.000 korisnika aktivno je koristilo aplikaciju tijekom godine, a unutaraplikacijska prodaja porasla je za više od 50 posto u odnosu na prethodnu. No, iza tih brojki stoji nešto važnije: formiranje navike slušanja. Audioknjige više se ne doživljavaju kao eksperiment, ljudi ne posežu za njima samo iz znatiželje, već im one postaju dio svakodnevice, dio rutine na putu od posla, u teretani, prije spavanja ili s djecom u autu.
To nije došlo samo od sebe. Došlo je iz uredničkog rada koji audio ne tretira kao tehnički prijenos teksta, nego kao umjetnički i produkcijski proces. Iz uvjerenja da je izbor naratora presudan, da snimanje zahtijeva režiju, montažu i pomno oblikovanje zvuka, i da kvaliteta nije luksuz nego preduvjet dugoročnog povjerenja publike. Takva logika nije uvijek najbrža ni najjeftinija, ali je jedina koja može izgraditi trajnu vrijednost.
Manje volumena, a više dubine
Gledajući prema 2026., jasno je da ulazimo u fazu u kojoj će se razlike još snažnije vidjeti. S jedne strane bit će masovna produkcija, volumen i automatizacija. S druge strane ostat će oni koji razumiju da se u delikatnim kulturnim prostorima ne može raditi generički. Globalni lider, platforma Audibel već sada u svom izlogu ima desetke tisuća naslova označenih kao proizvod umjetne inteligencije, što ubrzava proizvodnju, ali otvara i ozbiljna pitanja o ulozi glumaca, naratora i samog slušateljskog iskustva. Naša je pozicija već odavno definirana: ne natjecati se s globalnim platformama u količini, nego u smislu; manje volumena, a više dubine. Ne zato što je to estetska lagoda, nego zato što je to jedini održivi put za mali jezik i književnost koju ne štiti tržišna veličina, nego kulturna navika.
Istraživanje provedeno među hrvatskim ispitanicima u jesen 2024. pokazuje da je oko sedam posto odraslih osoba u prethodnih godinu dana poslušalo audioknjigu, pri čemu su motivi često bili praktične prirode, ali s jasnim interesom za naslove na hrvatskom jeziku i teme koje rezoniraju s lokalnom publikom; 24 posto ispitanih izrazilo je interes da u budućnosti posluša audioknjigu. Ona više nije samo moderan medijski format, već postaje navika, kulturni izbor.
Pročitajte više: Pet naslova za djecu i bebe: Audio knjige koje mogu “uskočiti” umjesto priča baka i djedova
Audio knjige kao kulturna praksa
Stoga, ako bismo novu godinu morali sažeti u jednoj misli, ona bi glasila: 2026. bit će godina u kojoj se audioknjige kod nas prestaju opravdavati kao format, a počinju se braniti kao kulturna praksa.
To nije optimizam bez pokrića, nego realna procjena. Sam rast tržišta ne jamči sudjelovanje u tom rastu. Rast cjelokupne industrije neće svima donijeti jednaku vidljivost ni opstanak. Ono što će činiti razliku bit će upravo ono što se često podcjenjuje: urednički rad, dugotrajna vizija, ustrajnost i spremnost da se gradi sustav čak i onda kada on nije kratkoročno isplativ. Projekt book&zvook nije neskalabilna kopija globalnog modela, nego laboratorij kulturnog poduzetništva koji pokušava prilagoditi audio format uhu i književnim senzibilitetima vrlo specifične jezične kulture i pripovjedačke tradicije. I zato se izdavačka prognoza za iduću godinu ne svodi se samo na još više naslova, nego na pametne odabire.
Za žensko poduzetništvo, to je možda i najtočnija lekcija ove priče. Ne radi se samo o pokretanju projekta, nego o ustrajanju u njemu. O donošenju odluka koje nisu uvijek tržišno najlogičnije, ali su vrijednosno dosljedne. I o vjeri da ono što gradimo danas ima smisla i za one koji će slušati sutra.
Piše: Ljubica Letinić, book&zvook
Foto: book&zvook
