U suvremenom poslovnom okruženju, gdje se produktivnost često kvantificira satima za računalom ili brojem sastanaka, predah tijekom radnog dana još uvijek nosi negativnu konotaciju i lako se stiče dojam da osoba ne radi.
Međutim, obilje istraživanja, uključujući meta-analizu Desk Researcha (2021.) koja je sintetizirala podatke s preko 50 studija, pokazuje da se prava produktivnost ne smanjuje tijekom stanke, već raste nakon nje – za prosječno 13-20 posto u zadacima koji zahtijevaju kognitivni fokus.
Happiness / Wellbeing Corner: Strateški pristup regeneraciji
Inspirirani takvim nalazima, u jednoj organizaciji odlučili zaposlenicima dati priliku za stanku i predah u Happiness / Wellbeing Corneru. Ideja je bila vrlo jednostavna: ponuditi kratak, svjestan predah unutar radnog dana kao alat koji pomaže regenerirati se i vratiti u fokus. Prema istraživanju Gallupovog State of the Global Workplace (2023.), organizacije koje ulažu u ovakve wellbeing inicijative bilježe 21 posto manju stopu izostanaka s posla i 17 posto višu angažiranost zaposlenika.
Pročitajte više: Ne pitajte tim “tko je pogriješio” nego “kako možemo bolje”: Od kulture krivnje do kulture sigurnosti
Tri zone prilagođene ljudskim potrebama
Prostor je bio podijeljen u tri komplementarne zone – zone društvenih igara, art zone i relax zone, svaka dizajnirana za aktivaciju različitih aspekata oporavka kao što su povezivanje, mentalni oporavak i fizičko opuštanje.
Igra prirodno aktivira dijelove mozga povezane s radošću i znatiželjom, smanjuje stres i pomaže brzom povratku fokusa. Druga prednost je što se u igri briše hijerarhija – ljudi se osjećaju ravnopravno, opušteno i autentično. Upravo tako se gradi povjerenje i kvalitetniji odnosi u timu.
Art zona je nudila aktivnosti koje su protuteža svakodnevici u kojoj dominiraju rokovi, odluke i stalno rješavanje problema. Kroz slikanje, bojanje ili točkanje ljudi se prirodno odmiču od stalnog analitičkog načina rada. Usporavaju tempo, živčani sustav se smiruje, a fokus prelazi iz “moram riješiti” u “mogu samo biti tu”. Uz to, aktivira se i kreativni dio mozga, što često otvara prostor za nove ideje i drugačiji pogled na stvari.
Zona opuštanja je možda bila i najposjećenija – prvenstveno zato što je masaža već općeprihvaćena kao način opuštanja pa kod ljudi ne izaziva nelagodu niti osjećaj da na taj način izbjegavaju radne obveze. Kratke masaže, istezanje ili slušanje opuštajuće glazbe pomažu tijelu smanjiti napetosti i oporaviti se. Često je baš fizička aktivnost ta koja nedostaje da bi se vratio mentalni fokus i jasnoća.
Kroz ovakve prakse jasno možemo vidjeti kako predah nije prekid rada nego ono što omogućuje da rad bude kvalitetniji. Dovoljno je nekoliko minuta kako bi atmosfera postala vedrija, razgovori prirodniji, a ljudi opušteniji. Zaposlenici se vide iz druge perspektive, bez uloga i funkcija, jednostavno kao ljudi koji dijele isti prostor i trenutak.
Nakon kratkog predaha vraćaju se na svoja radna mjesta zadovoljniji, mirniji i prisutniji u onome što obavljaju. U svakodnevnom poslovnom kontekstu to znači manje grešaka, kvalitetniju komunikaciju i više jasnoće u donošenju odluka. U HR praksi, ovo je antidot burnoutu – WHO procjenjuje da on košta globalnu ekonomiju 1 trilijun dolara godišnje – dok istovremeno jača rezilijenciju cijelog tima
Izazov za HR lidere: Redefiniranje vrijednosti
Najveći izazov za organizacije možda nije organizirati ovakve inicijative već promijeniti način razmišljanja. Dokle god se vrijednost zaposlenika mjeri kroz stalnu aktivnost, predah će se doživljavati kao luksuz ili slabost.
Energija zaposlenika nije neiscrpan resurs i zato, prostor za predah nije “pauza od posla” nego njegov sastavni dio. Najjednostavnije pitanje koje si svaki lider može postaviti je: kako gledam na zaposlenika koji na 15 minuta stane? Kao na nekoga tko izbjegava rad ili kao na nekoga tko svjesno ulaže u svoju učinkovitost?
Odgovor na to pitanje otkriva stvarnu organizacijsku klimu. I tu se otvara prilika, da se kroz promišljene aktivnosti i intervencije ljudima vrati energija, fokus i osjećaj pripadnosti. Ako želimo održive rezultate, možda je vrijeme da predah prestanemo gledati s negativnom konotacijom.
Piše: Sonja Jovanović, edukatorica, coachica i facilitatorica sistemskih konstelacija – kroz SoLi – Happiness is Serious Business podržava lidere i timove da grade organizacije utemeljene na smislu, sreći i kulturi odnosa jer sreća na poslu nije luksuz nego investicija u budućnost.
S dugogodišnjm iskustvom u korporativnom svijetu dobro razumije kako veliki sustavi funkcioniraju ali i gdje pucaju. Vjeruje u autentičan pristup kroz igru, bojice, kockice i vizualne kartice – jer ozbiljne teme ne traže nužno ozbiljna lica, već iskren angažman.
