Direktorica Answeara: Modna industrija je za okoliš štetnija od avio i brodskog prometa zajedno

Modna industrija odgovorna je za gotovo deset posto globalnih emisija ugljika. Njezina vrijednost se procjenjuje na oko 2.4 milijardi s više od 75 milijuna zaposlenih širom svijeta. Svake godine gubi oko 500 milijardi dolara vrijednosti zbog nedostatka recikliranja i odjeće koja se baca na odlagalište prije nego što se ikada proda. Čak 5,8 milijuna tona tekstilnih proizvoda odbaci se svake godine unutar Europske unije.

“To nas dovodi do brojke da svatko od nas odbaci gotovo 11 kilograma odjeće”, ozbiljno je poručila na konferenciji “Žene u održivosti” Sandra Gašparić, country managerica Answeara za područje Hrvatske i Slovenije.

banner održivost

Modna industrija u top 5 najvećih zagađivača

U jednoj godini generira se više od 90 milijuna tona tekstila. Gašparić poručuje kako će ta brojka prema procjenama narasti na više od 130 milijuna tona godišnje do 2030. godine, Prema Okvirnoj konvenciji UN-a o klimatskim promjenama (UNFCCC) predviđa se i kako će emisije koje proizvodi tekstilna industrija porasti za 60 posto do iste godine.

“Brojna istraživanja potvrđuju da modna industrija i proizvodnja tekstila imaju veću emisiju stakleničkih plinova od svih međunarodnih letova i pomorskog prometa zajedno”, istaknula je Gašparić.

Modna industrija za proizvodnju svojih dobara zahtijeva masovnu količinu vode. Za proizvesti jednu pamučnu majicu potrebno je oko 3000 litara vode dok je za proizvesti par traperica potrebno 9000 litara. Pamuk koji se uzgaja za potrebe modne industrije zauzima oko 2,5 posto svjetskih poljoprivrednih površina. Poliester i drugi sintetički materijali zahtijevaju preko 300 milijuna bačvi nafte svake godine. Bojanje tekstila zahtijeva 43 milijuna kemikalija godišnje. Svemu ovome razlog je upravo brza moda i prekomjerna potrošnja.

“Sve te brojke treba shvatiti vrlo ozbiljno jer proizvodnja tekstila ima četvrti najveći utjecaj na okoliš, nakon hrane, stanovanja i transporta”, napominje Gašparić.


Pročitajte više: Jeste li čuli za Zara Pre-owned? Ovo je 9 najboljih komada koje možete nabaviti


Brza moda i etiketiranje proizvoda kao ECO

Brza moda je izraz koji se koristi za odjeću koja se prodaje po mnogo većim cijenama nego je proizvedena. Ukratko, jeftini i niskokvalitetni odjevni komadi. Brza moda počiva na potrebi da se što brže proizvedu najnoviji stilovi po najniže mogućim cijenama.

“Neki brendovi proizvode nove kolekcije odjeće gotovo na tjednoj bazi”, opisuje Gašparić koja cijeni važnost edukacije po pitanju štetnosti industrije u kojoj radi.

“Upravo ta brza moda je potaknula Europsku komisiju da se uhvati u koštac s time i u planu je do 2028. godine provesti 16 zakona. To je nešto što nam daje nadu da će ove brojke koje su zabilježene za 2023. kroz vrijeme ipak pasti nego li rasti”.

Jedan način na koji se Europska unija bori s tim problemom je definiranje ECO odjevnih predmeta i tkanina. U planu je postaviti legislative i izglasati što etiketiranje odjeće kao ECO uistinu znači i koji materijali spadaju pod tu kategoriju kako se ona ne bi zloporabila.

“Ako je, primjerice, majica izrađena od materijala kao što je ekološki pamuk ili lan, zapravo se radi o mješavinama materijala pa je teško odrediti je li taj odjevni predmet zaista ECO”.

Ima li kakvih pomaka?

Pomaka u pozitivnom smjeru ima, ali još nisu zaživjeli na većoj razini koju planet zahtijeva. Ipak, nije sve tako crno. U modnoj industriji govori se i radi na novim i održivim materijalima – koža proizvedena od biljaka ili voćki, prirodna vlakna poput Lyocella, odgovorno i održivo uzgojen pamuk…

„Krajem prošle godine dizajnerica Stella McCartney predstavila je svoju kolekciju orijentiranu na ekološki prihvatljive materijale, neki komadi bili su napravljeni od morske trave“, opisala je Gašparić. “To je dobra stvar jer ćemo imati u budućnosti proizvode od održivih materijala”.

Modna industrija je kreativna industrija pa tako traži i kreativne ljude kako bi ju učinila održivom. Kako imamo on-demand servise koji nas razrješavaju problema prevelikog izbora po pitanju filmova tako se u modnoj industriji razgovara o on-demand proizvodnji odjeće. Tako proizvođači osiguravaju da se proda upravo onoliko koliko se traži – nema ostataka koji se onda bacaju bez da ih je itko ikada zapravo vidio.

“Određeni brendovi počeli su proizvoditi odjeću na zahtjev tako da će kupci napraviti nalog na temelju kojeg će proizvesti traženi proizvod”, objašnjava Gašparić koja polaže nadu u takav način proizvodnje.

Poručuje kako je još jedna od dobrih stvari ta što kompanije počinju razmišljati o odnosu kojeg imaju prema zaposlenicima i onima koji rade u modnoj industriji. Naime, jedan od najvećih problema s kojima se industrija susreće i koji pridonosi cjelokupnoj štetnosti je izrabljivanje radnika. Više od 90 posto ljudi zaposlenih u tekstilnoj industriji je potplaćeno i ne mogu preživjeti od novca koji zarade.


Pročitajte više: Održiva moda je ovdje, a počiva na gljivama


Koja je naša uloga?

Ljudi danas traže održive i otporne odjevne predmete proizvedene na etičan način. Taj cilj podržavaju i Ujedinjeni narodi inicijativom UN Alliance for Sustainable Fashion. Osim pritiska institucija i javnosti na velike korporacije, i sami kupci mogu poduzeti manje korake koji će pridonijeti većem cilju.

“Ono što možemo je tražiti komade odjeće koji su kvalitetni i koji imaju dulji vijek trajanja, a zatim onda i čuvati i prati te komade na bolji način čitajući deklaracije i njihov sastav. Uz sve to naravno možemo reciklirati i donirati komade za koje smatramo da ih više nećemo nositi”, objašnjava Gašparić iz Answeara koji odnedavno ima projekt Wear&Share.

Prijavom na portal i ispunjavanjem kratkog upitnika svatko može zatražiti da putem kurira besplatno preda odjeću koju više ne namjeravaju nositi. Prikupljena odjeća biva dostavljena u centralno skladište u Poljskoj gdje se pregledava, a zatim ili šalje u prodaju na sekundarnom tržištu ili koristi za daljnju proizvodnju – krpe, papiri, zvučne izolacije… Answer na području Hrvatske zaradu od prodaje te odjeće u konačnici donira udruzi Argonauta za pošumljavanje.

Otkako je projekt lansiran u Hrvatskoj prikupljeno je 1951 kilogram odjeće, a lansiran je još i u Sloveniji, Slovačkoj, Poljskoj i Češkoj. Tijekom 2023. je ukupno skupljeno 22.000 kilograma odjeće.

“Ono čemu se u konačnici nadam jest da sve ovo neće biti samo trend i da pitanje održivosti modne industrije neće s godinama postati manje važno. Nadam se da će ljudi shvatiti koja je vrijednost svih tih napora i što to u konačnici znači za ljude i okoliš”, zaključila je Gašparić.

Foto: Privatna arhiva / Domagoj Bregant

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

Konferencija za poduzetnice Hvar

Poduzetnice, na Hvaru pričamo o važnim aspektima poslovanja i problemima turizma

Poduzetnice se svakodnevno susreću s morem briga. Žele li malo 'odmoriti' i uz društvo ambicioznih i uspješnih žena poput njih razgovarati...
- Advertisment -