U farmaceutskoj industriji ne želite biti dinosauri, poručuje Adrijana Vinter, direktorica odjela za istraživanje lijekova i članica uprave u Selviti, koja jako dobro zna kako ostati konkurentan na tržištu u ovom sektoru. Upravo o tome govorila je na našoj Konferenciji za žene u znanosti, medicini i farma biznisu. Smatra da je ponekad nužno raditi ono što rade i drugi, ali uvijek treba nastojati stvoriti novi trend.
“Danas se tempo promjena ubrzao – ono za što je prije trebalo pet godina, sada se može postići za godinu ili dvije. Zato je ključno razmišljati unaprijed i biti korak ispred. Ako vam je stalo i ako želite napredovati, mislim da biste se svaki dan trebali zapitati ‘što radim danas da bi to rezultiralo nečime sutra’. Mislim da svaki dan možemo nešto napraviti, pročitati, pogledati, i tako biti iznad konkurencije u budućnosti”.
Nekad je nužno – odmaknuti se
Kako kaže, kompanije koje su uspjele stvoriti nešto novo, nešto što nitko drugi nije imao, uvijek su bile najuspješnije. Ako se previše fokusirate na konkurenciju, završit ćete radeći isto što i oni, ali ako tražite nešto drugačije, možete biti inovativni i postaviti novi trend.
Na tom tragu Adrijana izdvaja još jednu važnu napomenu.
“Još uvijek nisam upoznala čovjeka koji je bio jako uspješan, vizionar, a da je svoj posao radio 24 sata dnevno. Ako ste toliko fokusirani samo na jedno, vaš mozak ne vidi izvan toga, i često vam neko logično rješenje neće pasti na pamet. Zato pustite mozgu da se opusti, na bilo koji način. Ako želite da mozak bude kreativan, odmaknite se povremeno“.
Pročitajte više: ‘Oni koji se ne prilagode nestaju, a oni koji inoviraju preuzimaju tržište’, poručuju Žene u znanosti
Istraživanje lijekova – izazovan put s velikim povratom ulaganja
Adrijana je danas zaposlena u tvrtki koja se bavi pružanjem usluga u području istraživanja lijekova. Za početak, važno je razumjeti proces istraživanja lijekova. Iza svakog lijeka koji danas koristimo stoje godine rada, tisuće testiranih molekula i nebrojeni izazovi koje je tim znanstvenika morao savladati.
Priroda nam je već otkrila velik dio svojih terapeutskih tajni. Danas, osim ako imate sreću kakvu je imao Alexander Fleming s penicilinom, lijekove više ne otkrivamo – već ih stvaramo od nule. Zato proces koji nazivamo drug discovery sve više nalikuje na istinsku izgradnju, odnosno drug invention.
Procjenjuje se da razvoj jednog novog lijeka u prosjeku traje oko 15 godina i može stajati više od dvije milijarde dolara. Statistički gledano, od otprilike 10.000 kandidata, samo jedna molekula i postane lijek dostupan pacijentima. Tradicionalne metode tako imaju vrlo nisku stopu uspjeha – najčešće manju od 5 posto – što istraživanje lijekova čini jednim od najzahtjevnijih i najrizičnijih ulaganja u znanosti i industriji.
Pročitajte više: ‘Ne skrivajte uspjehe i vjerujte intuiciji’, poručuju žene u znanosti
AI u farmaceutskoj industriji
Zbog nedostatka sredstava, objašnjava Adriana, i dalje postoji ogroman broj terapeutskih područja koja ostaju neistražena. Kao i u drugim industrijama, i u farmaceutskoj se umjetna inteligencija sve više koristi – s ciljem da se ubrza, optimizira i pojeftini proces otkrivanja i razvoja novih lijekova. Iako je primjena još uvijek u razvoju, već sada postoje konkretni primjeri gdje su AI platforme igrale ključnu ulogu u dizajnu molekula koje su stigle do kliničkih ispitivanja.
Jedan od najpoznatijih primjera primjene umjetne inteligencije u razvoju lijekova dolazi iz američke kompanije Insilico Medicine. Njihova AI platforma uspješno je dizajnirala, optimizirala i prediktivno testirala molekule, što je omogućilo da potencijalni lijek za idiopatsku plućnu fibrozu – bolest za koju trenutačno ne postoji učinkovita terapija – uđe u klinička ispitivanja za manje od 18 mjeseci. Krajem prošle godine završena je faza 2 ispitivanja, što predstavlja važan korak naprijed, jer se dosad nitko nije približio tako visokoj fazi razvoja AI-dizajniranog lijeka. Ako rezultati budu pozitivni i projekt prijeđe u fazu 3, mogli bismo svjedočiti razvoju prvog lijeka stvorenog primarno uz pomoć umjetne inteligencije – rezultat rada koji u Insilicu sustavno grade već dva desetljeća.
Iako se na prvi pogled čini da imamo velik broj dostupnih lijekova, zapravo se učinkovito liječi tek ograničen broj bolesti. Antibiotici i cjepiva, recimo, uspješno ciljaju specifične uzročnike infekcija, no većina ostalih terapija uglavnom pomaže pacijentima da lakše žive s kroničnim stanjima – bez stvarnog rješavanja uzroka bolesti. U mnogim područjima terapije često produljuju život i poboljšavaju njegovu kvalitetu, ali ne pružaju trajno izlječenje. Jedan od ključnih razloga za to je činjenica da još uvijek nedovoljno razumijemo temeljne mehanizme nastanka bolesti. Upravo zato se danas, zahvaljujući kombinaciji umjetne inteligencije i napretka u temeljnim biološkim znanostima, pokušavamo dublje približiti razumijevanju kompleksnih bolesti – s ciljem da jednog dana doista možemo izliječiti stanja poput autoimunih i ostalih kroničnih bolesti, a osobito različitih karcinoma.
Pročitajte više: Žene u znanosti, medicini i farma biznisu potvrđuju: Znanost je lifestyle!
Konkurentnost na tržištu
Adrijana je navela načine na koje se Selvita trudi ostati konkurentna na tržištu. Nužno je pratiti trendove, prilagođavati strategiju i pratiti gdje investitori usmjeravaju novac. Selvita je prije 7-8 godina počela pratiti ulaganja u AI i odmah zaposlila ljude kako bi razvili interne modele. Uz snažan IT tim i znanstvenike, danas zapošljavaju 150 ljudi koji se bave isključivo umjetnom inteligencijom. Jednako je važno stalno pratiti nova otkrića u biologiji, kemiji i medicini – i biti u kontaktu s ljudima koji ta područja svakodnevno oblikuju
“Sjećam se kolege koji je prije desetak godina tvrdio da umjetna inteligencija nikada neće moći dizajnirati molekule. Danas, dok pije jutarnju kavu, algoritam mu već generira strukture koje treba sintetizirati. To je dobar podsjetnik da ne bismo smjeli imati pristup ‘to se nikada neće dogoditi’. Slično kao što često čujemo pesimistične prognoze o budućnosti i mladim generacijama – a istina je da svako novo vrijeme donosi nove prilike. Tvrtke koje ostaju zatvorene za promjene s vremenom nestaju, dok one koje se znaju prilagoditi i inovirati – preuzimaju vodstvo na tržištu”.
Pročitajte više: Zdravka Knežević: ‘Nisam trčala za funkcijama, već da ostavim trag, a onda su mi ponude dolazile same’
Bez iskoraka u razmišljanju nema napretka – stagnacija u ovoj industriji znači zaostajanje
Adrijana je diplomirala i doktorirala kemiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Prvih deset godina karijere provela je u laboratoriju, radeći kao znanstvenica. Potom je stekla MBA diplomu na Cotrugli poslovnoj školi i postupno prešla iz znanosti u menadžment. Danas svoju karijeru gradi u Selviti – kompaniji s oko tisuću zaposlenih, od kojih čak 600 radi u odjelu Istraživanja lijekova pod njezinim vodstvom.
“U ovoj industriji ne oprašta se statičnost – tko ne evoluira, nestaje. Zato stalno ulažemo u znanje, tehnologiju i ljude kako bismo ostali korak ispred ili barem ravnopravni s vodećima“, zaključuje.
Dodaje da prilagodba promjenama ne znači samo pratiti trendove, već ih prepoznati na vrijeme i imati hrabrosti djelovati kad još uvijek nitko drugi ne vidi jasnu putanju.
“Uspješne tvrtke ne čekaju da se stvari promijene – one su te koje mijenjaju pravila igre. I upravo u tom prostoru između znanosti, biznisa i odlučnosti, događa se napredak”, zaključuje Adrijana.
Foto: Marin Tomaš
