Društveno poduzetništvo može biti veoma uspješno

Društveno poduzetništvo više nije samo dobra ideja o kojoj se samo govori. Ne samo da postaje sve popularnije u svijetu, već je svoje mjesto pronašlo i u Hrvatskoj. Posebno je važno istaknuti da je društveno poduzetništvo, za razliku od klasičnog, otporno na krizu jer se ne zasniva na ideji profita već solidarnosti.

O društvenom poduzetništvu u Hrvatskoj razgovarali smo s Tijanom Bogdanović, voditeljicom Rodinog društvenog poduzetništva.

‘Društveno poduzetništvo može biti veoma uspješno’

‘Roda’ je većinom poznata među roditeljima. Recite nam nešto o Udruzi? Koliko imate članova?

Roda je osnovana 2001. godine kao reakcija (uspješna) majki na tadašnji pokušaj snižavanja porodiljnih naknada. Preko internetskog foruma tridesetak angažiranih majki udružilo se za zaštitu prava roditelja i djece, i otad jednako djelujemo: aktivno i aktivistički zalažemo se za to da naše društvo ispunjava potrebe i štiti prava djece i roditelja.

Svojim djelovanjem postale smo prepoznate u javnosti u područjima ostvarivanja prava na adekvatnu rodiljnu naknadu i prava na rodiljni dopust, medicinski potpomognute oplodnje, trudnoće i poboljšanja uvjeta rađanja, promociji, edukaciji i savjetovanju o dojenju, edukaciji i podršci roditeljima i budućim roditeljima, sigurnosti djece u prometu i ostalim temama.

Djelujemo na području cijele Hrvatske, a sjedište i ured nam je u Zagrebu. Imamo oko dvjesto aktivnih članica i članova, a preko naših društvenih mreža svakodnevno tisuće roditelja diskutiraju o problemima s kojima se susreću. Tako smo stalno upoznate s potrebama naše ciljane skupine.

Udruga Roda već godinama promovira društveno poduzetništvo. Možete li nam pojasniti što je to točno društveno poduzetništvo i koji projekt Roda potiče? Osnovali ste tvrtku Rodin let koja ostvarenu dobit vraća u zajednicu. Kako ste se odlučili na otvaranje tvrtke? Otkud ideja?

Roda je od osnutka ulagala značajne napore u svoju održivost, kako bi osigurale da su naši projekti i usluge korisnicima stalno dostupni, da naprimjer rad našeg SOS telefona za dojenje ne ovisi o tome hoćemo li te godine uspjeti dobiti novce na natječaju. U aktivnostima samofinanciranja uvijek smo bile poduzetne i inovativne, koristile iskustva i znanja naših članica i članova.

Platnene pelene, kao zdravu, jeftiniju i za okoliš prijateljskiju alternativu plastičnim pelenama počele smo promovirati prije deset godina. Sve više roditelja je tada pokazalo interes za kupovinom platnenih pelena, ali ponuda je bila nedovoljna, a naručivanje preko stranih internetskih trgovina komplicirano i skupo.Ideja o vlastitom poduzetničkom pothvatu bila nam je sve jasnija i prihvatljivija, a savršena prilika za pokretanje projekta bio je jedan natječaj (AED-ov) usmjeren na samoodrživost udruga, tamo smo predstavile svoju ideju i dobile sredstva potrebna za start.

Nekoliko godina smo naše poslovanje vodile preko udruge, a krajem 2012. godine smo osnovale tvrtku jer su mogućnosti poduzetničkog poslovanja preko udruge ipak ograničene i nisu nam omogućavale razvoj. Danas se Rodine platnene pelene šiju u zaštitnoj radionici u Varaždinu, šiju ih osobe s invaliditetom. Kontinuirano radimo na kvaliteti, povećavajući izbor materijala i proizvoda. Zbog dobrog proizvoda koji ima brojne prednosti i za obitelj i za okoliš, zbog biranja društveno-odgovornih partnera, zbog naše usmjerenosti na društvenu korist, a ne isključivo na namicanje dobiti, Rodino društveno poduzetništvo nagrađeno je kao najbolje društveno poduzetništvo u 2012. godini.

AIO pelena

Da li je to uopće moguće u vrijeme krize ostvariti dobit i vratiti ju u zajednicu? Koliko su ljudi u krizi spremni posvetiti se društvenom poduzetništvu?

Društveno poduzetništvo ima za cilj rješavati određene probleme zajednice, profit nije njegov isključivi, pa niti najvažniji cilj. Kako je svijet danas suočen s krizom i problemima kao što su globalno zagrijavanje, siromaštvo, rastuća ekonomska nejednakost i nezaposlenost, društveni poduzetnici imaju potrebu takva stanja i probleme mijenjati, učiniti ih podnošljivijima. Zbog toga, okolnosti krize i ekonomske nepravde pogoduju razvoju i opstanku društvenog poduzetništva. Društvena poduzeća lakše prevladavaju krizu i rijetko otpuštaju radnike upravo zato što su zasnovana na ideji solidarnosti, a ne na generiranju materijalne dobiti.

Postoji li u Hrvatskoj uopće kultura društvenog poduzetništva ili je društveno odgovorno poslovanje tek fraza kojom tvrtke žele privući medijsku pozornost?

Kultura društvenog poduzetništva u Hrvatskoj ne postoji, jer kultura podrazumijeva naslijeđe i tradiciju, a toga u društvenom poduzetništvu na našim područjima nema. Dobra vijest je da se društveno poduzetništvo polako razvija u Hrvatskoj, kako u stvaranju smjernica i definicija tako i na području upoznatosti opće javnosti sa pojmom i principima poslovanja.

Za desetak godina ćemo možda moći razgovarati o kulturi društvenog poduzetništva u Hrvatskoj. Društveno odgovorno poslovanje često jest fraza kojom se velike kompanije koriste, no ono i definira nešto potpuno drugo od društvenog poduzetništva. Naime, baviti se društvenim poduzetništvom znači postaviti principe takvog poslovanja u svim segmentima, od osnivanja i statuta do svakodnevne komunikacije sa klijentima, dok društveno odgovorno poslovanje može značiti sudjelovanje velike kompanije u donaciji prema potrebitima, a ne nužno i na principe poslovanja, što često jest slučaj u Hrvatskoj.

Vode li hrvatske tvrtke računa o društvenom poduzetništvu ili je ono i dalje ograničeno na udruge?

Hrvatske tvrtke nisu upoznate s pojmom društvenog poduzetništva, sam pojam je uopće široj javnosti nedovoljno poznat i nejasan, često se u nas to zna brkati s društveno odgovornim poslovanjem, kao i u vašem prethodnom pitanju. Tvrtke nisu ni zainteresirane za takav koncept, jer se društveno poduzetništvo ne može tek tako “nadograditi” na neku tvrtku, to nije dodatna vrijednost neke organizacije, to je njena bazična vrijednost i postavka koja se ne može svesti na neka jednostavna načela.

Danas društveno-poduzetničke projekte u Hrvatskoj uglavnom pokreću udruge, zadruge ili angažirani i entuzijastični pojedinci, društveni poduzetnici. U poticanje pokretanja društveno-poduzetničkih projekata se tek nedavno uključilo i Ministarstvo poduzetništva i obrta koje je uključilo i poticaj za društveno poduzetništvo u realnom gospodarstvu. Dok su kriteriji za društvena poduzeća još uvijek nejasni, upitno je idu li ti poticaji nužno na najbolje adrese.

tijana bogdanović
Tijana Bogdanović sa sinom

Može li se u aktualnoj situaciji biti društveni poduzetnik i biti uspješan na tržištu? Kakvo je vaše iskustvo s ‘Rodinim letom’?

Kako bismo uopće pričali o uspješnosti društvenih poduzetnika i/ili poduzetništva prvenstveno je potrebno postaviti mjerilo uspjeha. U ovome slučaju ono ne mora nužno biti isključivo stvaranje profita kao mjerila uspjeha, već dapače društveno poduzetništvo podrazumijeva stvaranje novih vrijednosti, npr. poboljšanje statusa neke društvene skupine ili rješavanje nekog konkretnog problema u zajednici.

Neosporno jest da je financijska održivost potrebna kako bi se postigli navedeni ciljevi, no prioritet su neke druge vrijednosti. Kako Rodin let d.o.o. postoji tek godinu dana (poduzeće je osnovano u prosincu 2012. godine) sa sigurnošću Vam možemo potvrditi da smo uspješni u segmentu financijske održivosti i društvenog utjecaja. Detaljnije informacije ćemo predstaviti javnosti kada, uskoro napravimo našu prvu društvenu reviziju za 2013. godinu.

Do kraja 2013. Hrvatska je trebala dobiti Strategiju o društvenom poduzetništvu. U kojoj je to fazi i mislite li da će donošenje Strategije nešto promijeniti?

Prema našim saznanjima Strategija jest u završnoj fazi izrade, imale smo priliku sudjelovati u predstavljanju nacrta Nacionalne strategije za razvoj društvenog poduzetništva, strategija sumira najbolje prakse iz inozemstva, a dovoljno je općenita da omogućava široku lepezu djelovanja. Naravno da postoje strahovi i sumnje da strategija neće biti ništa više od praznog slova na papiru što često jest praksa, no kako Rodino društveno poduzetništvo jest pokretač ideje i prakse socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj, te strahove nećemo iznositi, već zaista učiniti sve da se ista počne primjenjivati i stvarati pozitivne promjene.

Da li je društveno poduzetništvo potreba ili trenutna moda u svijetu?

Neosporno je da je socijalna (društvena) ekonomija važna komponenta europskog gospodarstva. Ona stvara 10 posto bruto društvenog proizvoda, a zapošljava više od 11 milijuna radnika ili 4,5 posto aktivnog stanovništva Europske unije. U Europi je društveno poduzetništvo prisutno desetljećima. Sve veća orijentiranost na društveni cilj nije moda, to je reakcija i potreba. Nisu samo pokretači društvenih poduzeća ti koji žele neko drukčije, održivo poslovanje, danas su i potrošači oni koji sve češće biraju proizvode i usluge koji dolaze s dodanom vrijednošću i koji pričaju neku posebnu priču.

pelene rodina pusa

Kakva je budućnost društvenog poduzetništva u Hrvatskoj?

O društvenom poduzetništvu u Hrvatskoj se zaista u posljednje vrijeme intenzivnije govori, izrađuje se strategija za razvoj, okupljaju radne skupine, ono čak polako ulazi u formalni sustav obrazovanja (tematika društvenog poduzetništva uvedena je u programe ekonomskih studija) što sve zajedno pogoduje dobroj budućnosti društvenog poduzetništva u Hrvatskoj. Nadamo se da će država što prije prepoznati i potrebu donošenja poticajnog zakonskog okvira za društveno poduzetništvo, što je preduvjet za njegov rast. A entuzijazma i potencijala ne nedostaje, svakodnevno se susrećemo s organizacijama i ljudima koji pokušavaju realizirati svoje ideje, a neki i uspijevaju, polako, ali sigurno. Uostalom i nama je trebalo vremena.

Foto: Privatna arhiva Tijane Bogdanović i Udruga Roda

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

1 KOMENTAR

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

- Advertisment -