Da pad šećera u krvi nije toliko beznačajan, dokazala nam je i Sarah Hamouda, vlasnica tvrtke Fix Dessert Chocolatier. Na pitanje kako je nastala „Dubai čokolada“, odgovorila je: „iz trudničke želje za slatkim“.
Nije sporno da je „Dubai čokolada“ poprimila popularnost svjetskih razmjera, nije sporno ni to da oni koji nisu znali što je kadaif, sad znaju. Osim toga, nije sporno da su slastičarnice i veliki proizvođači čokolade diljem svijeta uočili ozbiljnu poslovnu priliku i tako na tržište plasirali vlastite verzije popularne „Dubai čokolade“.
Kome pripada pravo na naziv?
Ono što je sporno jest kome pripada pravo na uporabu naziva „Dubai čokolada“ i kako zaštititi vlastiti proizvod, odnosno, njegov naziv i tako spriječiti njegovu neovlaštenu uporabu.
Interes za „Dubai čokoladu“ sve više raste, ali ne samo među potrošačima, već i pravnim krugovima.
Dubai σοκολάτα chocolate, vk dubaichocolate, dubai chocolate latte, bolçi dubai chocolate kadayıf chocolate with pistachio, pistadubai chocolate, Dubai Off White Lotus Chocolate, fex DUBAI CHOCOLATE, Dubai Chocolate UK – samo su neki od aktivno prijavljenih naziva, dostupni na službenim stranicama Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO).
Što mislite, koji od ovih znakova simbolizira originalnu „Dubai čokoladu“?
Lijevi, točno! Desna slika prikazuje primjer novoregistriranog naziva pod imenom fex DUBAI CHOCOLATE, proizvedenog u Njemačkoj.
Pročitajte više: Cijela Hrvatska priča o famoznim Dubai fritulama
Na što ukazuju proizvodi označeni kao „Dubai čokolada”?
Nazivi proizvoda koji se odnose na zemljopisno podrijetlo mogu biti zaštićeni kao zaštitni znak na globalnoj razini. Tako je, primjerice, naziv ,,šampanjac” rezerviran isključivo za pjenušava vina koja dolaze iz francuske regije Champagne.
Jednako tako Hrvati s ponosom mogu izjaviti da su „baranjski kulen“, „dalmatinski pršut“ i „zagorski mlinci“, samo neki od primjera registriranih naziva na području EU i kao takvi predstavljaju generičke nazive prehrambenih proizvoda, a zahvaljujući bogatstvu i posebnosti hrvatskog podneblja u kojem se proizvode.
Zašto je to važno?
Kako bi određeni proizvod bio zaštićen na temelju izvornosti, odnosno zemljopisnog podrijetla, nužno je da sadrži sam naziv određenog zemljopisnog područja (ili neki drugi znak koji ukazuje da neki proizvod ili usluga potječe iz određenog zemljopisnog područja) i kumulativno s time „posjeduje“ određenu kvalitetu koja se pripisuje baš tom podrijetlu (ne puše svuda bura kao što puše u Dalmaciji pa tako ni svaki pršut nije jednako dobar kao dalmatinski).
Oznake zemljopisnog podrijetla i izvornosti, štite se kao intelektualno vlasništvo kako bi se spriječila njihova zloupotreba (ili neovlaštena upotreba), budući da one doprinose većoj tržišnoj vrijednosti proizvoda i usluga koja odgovara njihovim posebnim svojstvima i time stečenom ugledu.
Kad je riječ o „Dubai čokoladi“, kao glavno pitanje postavlja se povezuju li potrošači naziv „Dubai čokolada“ s informacijama o prirodi proizvoda, a posebice njezinim sastavom (čokoladom, kremom od pistacija, maslacem i kadaifom) ili ipak zemljopisnim područjem (Dubai, UAE)?
Iako bi se naziv „Dubai čokolada” zbog zemljopisno određenog prostora trebao smatrati generičkim pojmom, činjenica je da ga potrošači primarno prepoznaju kao informaciju o prirodi proizvoda, misleći pritom na njegov sastav.
Tako je glavni argument proizvođača koji su plasirali proizvod pod nazivom „Dubai čokolada” (poput Lindta) da sporni naziv ne implicira izravno podrijetlo proizvoda, već primarno njegove sastojke.
Pročitajte više: VIDEO: Viralna čokolada s pistacijom zaludila TikTok! Imamo recept
Što je, zapravo, žig i što se njime štiti?
Žig (eng. trademark) isključivo je pravo priznato nositelju za pojedini znak koji omogućuje razlikovanje proizvoda (ili usluge) jedne osobe od drugih. Može obuhvaćati ime, logotip, sliku, etiketu ili druge oznake. Da bi postao žig, znak mora biti dovoljno razlikovan i ne smije biti sličan postojećem žigu, a vlasniku daje isključivo pravo stavljanja svojih proizvoda i usluga u promet, čime se smanjuje mogućnost zlouporabe prava koja mu pripadaju.
Možemo li baš sve registrirati?
Pravilo je da žig mora individualizirati Vaše proizvode i/ili usluge, odnosno omogućavati njihovo razlikovanje na tržištu od ostalih iste ili slične vrste. Zbog toga se neće moći registrirati znakovi koje nije moguće grafički prikazati, odnosno nemaju nikakav razlikovni karakter, uobičajeni su u svakodnevnom govoru, služe za opisivanje pojedinih svojstava (vrste, količine, kakvoće, zemljopisnog podrijetla i drugo) ili dovode u zabludu (kao što smo prethodno spomenuli).
Kako registrirati žig u Hrvatskoj?
Svaki znak koji želite zaštititi prijavljujete zasebnom prijavom, a čiji je sastavni dio popis proizvoda (ili usluga) na koje se znak odnosi (isti mora biti sastavljen u skladu s Nicanskom klasifikacijom). Prijava žiga podnosi se Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo na za to propisanom obrascu, uz obavezno priložen dokaz o uplati propisane upravne pristojbe i naknade troškova ispitivanja. Sustav zaštite žigova koji su predmet registracije ili prijave za registraciju, u Hrvatskoj je uređen Zakonom i Pravilnikom o žigu. Nadalje, prije podnošenja prijave preporučuje se pretražiti bazu podataka registriranih i prijavljenih žigova u Hrvatskoj kako biste utvrdili postoje li već identični ili slični žigovi i time izbjegli nepotrebne troškove (ili sporove). Sam postupak uglavnom traje do godinu dana.
Prijavu za registraciju žiga moguće je podnijeti i elektroničkim putem, koristeći uslugu Državnog zavoda za intelektualno vlasništva „e-Prijava“, čime smanjujete i same troškove registracije.
Pročitajte više: CEO Women in Adria Ivana Matić za Dnevnik Nove TV: ‘Jako loša poruka se šalje ženama koje žele pokrenuti posao i imati djecu’
Vrijeme zaštite?
U Hrvatskoj, kao i većini ostalih zemalja, zaštita žigom vrijedi 10 godina (računajući od dana podnošenja prijave). Vrijeme zaštite moguće je produljivati neograničeno na razdoblja od 10 godina, uz pravovremeno podnošenje zahtjeva, plaćanje odgovarajućih pristojbi i naknadu troškova.
Teritorijalno načelo
Zaštita žiga valjana je samo na teritoriju zemlje u kojoj je to pravo priznato. Ukoliko svoj proizvod ili uslugu ipak želite zaštititi i na međunarodnoj razini, takav postupak pokrećete podnošenjem prijave Međunarodnom uredu posredstvom Zavoda, a sve pristojbe koje se plaćaju Međunarodnom uredu u skladu s Madridskim protokolom, plaćaju se izravno Međunarodnom uredu.
Prava koja proizlaze iz žiga?
Nositelj registriranog žiga, neovisno o njegovim pravima stečenim prije datuma podnošenja prijave ili datuma prvenstva registriranog žiga, ima pravo zahtijevati da se svim trećim stranama koje nemaju njegovu suglasnost, spriječi uporaba u trgovačkom prometu, u vezi s proizvodima ili uslugama, bilo kojeg znaka koji vrijeđa pravo žiga.
Registracija žiga Europske unije i preduvjeti za registraciju žiga EU?
Žig Europske unije (EU) temeljem samo jedne registracije, pruža svom vlasniku zaštitu u svim državama članicama EU. Registracija žiga EU predstavlja odabir „sve ili ništa” – ili će se registracijom pravo na žig ostvariti u svim državama članicama EU-a ili se uopće neće ostvariti. Prijava za žig EU (EUTM) može se podnijeti izravno nadležnom uredu za žigove EU (Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo, EUIPO) ili putem Madridskog sustava za međunarodnu registraciju žigova.
I za kraj:, „Dubai čokolada” i rizik od obmane potrošača
Propisima kojima se uređuje zaštita intelektualnog vlasništva, određeno je da će se nazivi koji upućuju na lažnu geografsku povezanost, odbijati. Konkretno, ako zbog uporabe žiga od strane nositelja žiga ili uz njegovu suglasnost, a u odnosu na proizvode ili usluge za koje je registriran, žig može javnost dovesti u zabludu, posebno u pogledu vrste, kakvoće ili zemljopisnog podrijetla tih proizvoda ili usluga, isti će biti odbijen. Jednako tako smatraju i ovlašteni uvoznici originalne „Dubai čokolade“ u Njemačkoj, iz čega proizlazi da bi naziv „Dubai čokolada” mogao biti obmanjujući ako sastojci poput čokolade ili pistacija, nisu zapravo podrijetlom iz Dubaija.
Autorica: Ana Čosić, mag. iur.
Foto: Canva/Privatna arhiva
