Google obilježava prvu ženu koja je oplovila svijet, i to prerušena u muškarca!

Google nas redovito podsjeća na uspješne žene, muškarce ili događaje. Nažalost, mnoge žene koje se pojave na naslovnoj strani najjače svjetske tražilice nisu toliko poznate. Takav je slučaj i s Jeanne Baret, prvom ženom koja je završila putovanje oko svijeta, ali to je uspjela tako što se prerušila u muškarca.

Povezano:

Tko je Jeanne Baret?

Rođena je 27. srpnja 1740. godine, ali se malo zna o njezinom djetinjstvu i mladosti, otac joj je bio radnik, ali se čini da je bio nepismen jer nije potpisao krsni list. Njena majka umrla je 15 mjeseci nakon što se Jeanne rodila, a otac kad joj je bilo 15 godina. Prema nekim navodima, Jeanne je tvrdila da je bila siroče.

Nekad između 1760 i 1764. godine Baret se zaposlila kako domaćica ekspedicijskog botaničara Commersona, a nakon što je njegova supruga preminula preuzela je upravljanje njegovim kućanstvom. Vjerojatno su imali i osobniju vezu budući da je Jeanne zatrudnjela 1764. godine, ali je odbila imenovati oca svoga djeteta, no povjesničari ne sumnjaju da je to bio Commerson.

Ubrzo nakon toga, Baret i Commerson preselili su se zajedno u Pariz, gdje je ona nastavila ulogu domaćice. Tijekom ovog razdoblja promijenila je ime u “Jeanne de Bonnefoy”.

Uskoro se Commerson pridružuje Bougainville-ovoj ekspediciji, oklijevao je s prihvaćanjem zbog lošeg zdravlja, ali odlučio je Baret pozvati kao medicinsku sestru. Naravno, tada je ženama bilo potpuno zabranjeno biti na brodovima francuske mornarice. U nekom trenutku dogovorili su se da Baret preruši u muškarca kako bi bila u pratnji Commersona, i to pod imenom Jean Baret. Kako bi izbjegla nadzor, trebala se pridružiti ekspediciji neposredno prije nego je brod otplovio, pretvarajući se da je Commerson uopće ne poznaje.

Ekspedicija

Baret i Commerson pridružili su se ekspediciji Bougainville u luci Rochefort krajem prosinca 1766., a Commerson je želio istraživati botaniku. Zbog velike količine opreme koju je donio na putovanje, on i njegov “pomoćnik” dobili su veliku kabinu, a time i privatnost.

Jeanne Baret
Jeanne Baret

Commerson je u ranom dijelu putovanja patio od morske bolesti i od ponavljajućeg čira na nozi, a Baret je veći dio svog vremena provela pomažući mu. Za botaniku su imali malo vremena dok Etoile nije stigao do Montevidea. Tamo su krenuli u ekspedicije po okolnim ravnicama i planinama. Commersona je noga još mučila, a čini se da je Baret većim dijelom odradila njegov posao, noseći zalihe i primjerke. U Rio de Janeiru, mnogo opasnijem mjestu, gdje je kapetan Étoile ubijen na obali ubrzo nakon njihovog dolaska – Commerson je službeno bio zatočen na brodu dok mu je noga zacijelila, ali on i Baret su ipak sakupili primjerke cvjetne loze, koju je nazvao Bougainvillea. Nakon drugog posjeta Montevideu, njihova sljedeća prilika za prikupljanje biljaka bila je u Patagoniji. Tu je Baret pratila Commersona na najtežim izletima po neravnom terenu te stekla reputaciju za hrabrost i snagu.

Međutim, brojni memoari različitih članova posade navode slučajeve kad su Jeanne prepoznali kao ženu. Prema Bougainvilleu, glasine da je Baret bila žena kružile su neko vrijeme, ali njezin spol nije konačno potvrđen dok ekspedicija nije stigla na Tahiti u travnju 1768. Čim su ona i Commerson došli na obalu, Baret su odmah okružili Tahitijci koji su plakali da je žena. Trebalo ju je vratiti na brod kako bi je zaštitili od uzbuđenih Tahita. Slične situacije se ponovila Novoj Irskoj (Papua Nova Gvineja).

Nakon prelaska Pacifika, ekspediciji je očajnički nedostajalo hrane. Brodovi su napravili dulje zaustavljanje na otoku Mauricijus u Indijskom oceanu. Ovaj otok, poznat kao Isle de France, tada je bio važna francuska trgovačka stanica. Commerson je bio presretan kad je otkrio da je njegov stari prijatelj i kolega botaničar Pierre Poivre bio guverner otoka, a Commerson i Baret su ostali Poivreovi gosti. Vjerojatno je Bougainville također aktivno poticao ovaj aranžman jer mu je omogućio da se riješi problema žene koja se ilegalno nalazi u svojoj ekspediciji.

Na Mauricijusu Baret je nastavila svoju ulogu Commersonovog pomoćnika i domaćice. Vjerojatno ga je pratila u sakupljanju biljaka na Madagaskaru i na otoku Bourbon u razdoblju 1770–1772. Commerson je i dalje imao ozbiljnih zdravstvenih problema, a umro je na Mauricijusu u veljači 1773. Njegova financijska sredstva na otoku su se smanjila, njegov zaštitnik Poivre vraćen je u Pariz. U međuvremenu, čini se da se Baret osamostalila, a vlasništvo joj je dodijeljeno u Port Louisu 1770. godine. Nakon Commersonove smrti vratila se u Pariz i ondje završila putovanje oko svijeta.

Foto: Wikipedia, Google

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

digitalni nomadi turska

Kako je Turska postala raj za digitalne nomade?

Sa svojim živopisnim gradovima i zadivljujućim obalama, Turska, jedna od najpopularnijih turističkih destinacija na svijetu, sada postaje utočište i za digitalne...
- Advertisment -