Prema servisu MojaPlaća, žene i dalje imaju 16% nižu plaću od muškaraca. Prosječna plaća muškaraca u proteklih godinu dana iznosila je 1100 eura neto, dok je plaća žena bila 923 eura. Rodni jaz u plaćama, prema tome, doista postoji.
Kada se pogleda plaća po pozicijama, odnosno kada se usporedi žene i muškarce na istom radnom mjestu, razlika je značajno manja te iznosi 8% u korist muškaraca.
S radnim iskustvom raste i jaz u plaćama
Najmanje razlike su prisutne među najmlađim ispitanicima, onima do 24 godine i onima s manje od godinu dana iskustva – to ide u prilog tezi da se razlika u plaćama povećava najviše u vrijeme kada žene uzimaju pauzu od karijere kako bi zasnovale obitelj. Za to vrijeme njihovi muški kolege i dalje stječu iskustvo, napreduju, mijenjaju poslove i dobivaju povišice. Tu razliku žene ne nadoknađuju kasnije, već ostaju niže plaćene do kraja radnog vijeka.
Umjesto da se jaz u mjesečnim primanjima smanjuje s godinama radnog iskustva, on se povećava. S manje od godinu dana iskustva žene su plaćene 10% manje u odnosu na muškarce. Među onima s 3 do 5 godina staža razlika raste na 15%, a najveći nesrazmjer (20%) pronalazimo kod zaposlenika s više od šest godina iskustva.
Osim dobi i obrazovanja, nije svejedno ni u kojoj županiji žive građani. Najveće razlike među ženama i muškarcima su prisutne u Međimurskoj (-20%) te Splitsko-dalmatinskoj županiji (-20%), dok su najmanje u Požeško-slavonskoj (-7%) te Virovitičko-podravskoj (-4%) županiji.
Pročitajte više: Dan nulte stope diskriminacije – tri koraka prema ekonomiji koja funkcionira za žene i muškarce
Privatne tvrtke u stranom vlasništvu rade najveću razliku
Tvrtke, barem kad se o njihovoj veličini radi, ne rade preveliku razliku u tome koliko manje plaćaju žene nego muškarce. Najmanja razlika u plaćama (-10%) je u najmanjim tvrtkama do 10 zaposlenika, dok je najveća (-16%) u tvrtkama preko 250 zaposlenika.
Privatne tvrtke rade veće razlike po spolovima nego državne. U privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu žene su plaćene 19% manje nego muškarci, dok su u domaćim kompanijama plaćene 15% manje. U državnim tvrtkama žene su plaćene 8% manje, slično kao i u javnoj i lokalnoj samoupravi (-10%).
Tvrtke iz područja djelatnosti prodaje u većoj mjeri rade razliku u plaćama žena i muškaraca (-19%), baš kao i iz djelatnosti Financija (-18%).
Najmanje razlike su s druge strane u tvrtkama iz djelatnosti Poljoprivrede (-5%) i Građevine (-7%).
Na istom radnom mjestu žene su u prosjeku 8% manje plaćene od muškaraca
Jedan od razloga nižih plaća žena, osim toga da češće karijeru stavljaju na pauzu zbog obitelji, je i taj da žene češće rade u slabije plaćenim djelatnostima kao što su turizam i ugostiteljstvo te prodaja. Pogledamo li plaće po pozicijama, žene su u prosjeku 8% manje plaćene od muškaraca.
Gledajući po radnoj poziciji, najveća razlika u plaćama vidljiva je kod voditeljskih pozicija. Žene na pozicijama voditelja pravnih odjela, u prosjeku, plaćene čak 38% manje nego muški kolege na istoj poziciji, voditeljice projekata su 27% niže plaćene, voditeljice proizvodnje imaju 25% nižu plaću u odnosu na kolege, itd.
S druge strane, žene su u prosjeku više plaćene za pozicije analitičara poslovnih procesa (+ 35%), dok su PR menadžerice 25% više plaćene u odnosu na muške kolege. Međutim, iako postoje radna mjesta na kojima su žene više plaćene od muških kolega, taj popis je puno kraći nego onaj gdje su plaćene niže; u tek svakom petom zanimanju žene su plaćene više od muškaraca.
Pročitajte više: Rizik od siromaštva pogađa 750.000 ljudi – žene kritična skupina
Koji čimbenici utječu na rodni jaz u plaćama?
Mnogo je razloga za razlike u plaćama; na brojke možda ne utječe nužno samo diskriminacija, već i različite preferencije posla. Žene su zastupljenije u djelatnostima koje su tradicionalno manje plaćene: tekstilna industrija, turizam, prodaja te uslužne djelatnosti.
Drugi čimbenik koji utječe na rodni jaz u plaćama je zasnivanje obitelji. U mnogim zemljama gotovo uvijek majka brine o novorođenom djetetu. Dok su žene i po nekoliko godina na porodiljnom dopustu, njihovi muški kolege stječu iskustvo u radu, što je često povezano s povećanjem plaća.
Još jedan, ne i manje bitan razlog, često povezan s navedenim čimbenicima, je i činjenica da su žene sklone tražiti manje novca na razgovorima za posao, ali i kod pregovora oko povišice. Činjenica je da su žene zbog povijesnih etiketa manje samouvjerene i asertivne na tržištu rada, što im otežava i pregovore o plaćama i prilikom zapošljavanja te traženja povišice.
U ranijem istraživanju provedenom 2022. godine doznali smo da žene i u manjoj mjeri očekuju povišicu nego muškarci pa se vjerojatno sukladno tome i ponašaju. S druge strane poznato je da se najveće povećanje plaće dobiva promjenom posla, a uzmemo li u obzir da, prema istraživanju, muškarci češće mijenjaju poslodavce, ne čudi da dobivaju i češće povećanje plaće.
Foto: PR
