Nova europska čelična lady: Tko je estonska premijerka Kaja Kallas?

Rođena u sovjetskoj Estoniji 1977., Kallas dolazi iz obitelji koja je živjela užasnu stvarnost “ruskog imperijalističkog sna”. Godine 1949. njezina majka Kristi (tada stara šest mjeseci), njezina baka i njezina prabaka poslane su u Sibir pod Staljinovom masovnom deportacijom baltičkih građana koji su smatrani “antisovjetskim”. “Jedan je stranac mojoj baki dao staklenku mlijeka koje je održalo moju majku na životu tijekom ovog putovanja”, rekla je ona u Europskom parlamentu u govoru 9. ožujka. “Stranci su sušili bebine pelene na njihovoj koži jer je to bilo jedino toplo mjesto u vagonu za stoku.”

Glavni europski glas o odnosima EU-a i Ukrajine

Stranci su pomogli na neopisive načine kada im je bilo dopušteno da se vrate u Estoniju. Njezin otac, Siim Kallas, koji ju je nagovarao da udahne zrak slobode u Berlinu 1988., nadgledao je prelazak zemlje na demokratski kapitalizam kao predsjednik Banke Estonije 1990-ih, a bio je premijer između 2002. i 2003. prije nego što je postao europski povjerenik. Kaja Kallas studirala je pravo i ekonomiju te radila kao pravnica prije nego što je 2014. izabrana u Europski parlament za liberalnu estonsku reformsku stranku. Tamo je brzo postala glavni europski glas o novoj digitalnoj tehnologiji i regulativi, kao i o odnosima EU-a i Ukrajine . Vratila se u Tallinn na čelo Reformske stranke, pobijedivši na izborima za vodstvo u travnju 2018., a postala je prva žena premijerka Estonije u siječnju 2021., na čelu koalicije s estonskom strankom lijevog centra.

Podigla glas protiv Rusije

Baltička čelnica postala je najsnažnija zagovornica u EU za beskompromisni odgovor Rusiji. Udahni, rekao je Siim Kallas svojoj kćeri 1988. “To je zrak slobode koji dolazi s druge strane.” Kaja Kallas je tada imala 11 godina. Otputovati u Istočni Berlin iz njezine rodne Estonije, koja je tada još bila pod ruskom okupacijom kao dio Sovjetskog Saveza, bila je sama po sebi velika stvar. Posjetiti Brandenburška vrata, gledajući prema Zapadnom Berlinu i svemu što su ona predstavljala, značilo je nazreti sve ono što njezina obitelj nije imala.

Fotografija snimljena na putovanju prikazuje mladu Kaju ispred vrata s bratom i majkom, s malom ljubičastom torbicom i čeličnim pogledom. Obitelj tada nije mogla znati da će Berlinski zid pasti godinu dana kasnije, kao ni da će se Sovjetski Savez raspasti dvije godine nakon toga, mijenjajući njihove živote i gurajući njihovu malu zemlju natrag prema neovisnosti i demokraciji. “U to vrijeme nisam baš razumjela što je mislio, jer nikada nisam iskusila slobodu”, kaže Kallas. Danas, kao premijerka Estonije, Kallas se pojavila kao najsnažniji glas EU-a za beskompromisni odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.

Gotovo je nemoguće odvojiti taj razvoj od važnih događaja iz njezina ranog života. “Ja sam iz generacije sretnika”, kaže ona. “Živjeli smo u zatvoru, bez slobode, bez izbora, bez ičega. A 1991., kada sam bila tinejdžerica, vratili smo svoju neovisnost i slobodu.” Ona to uspoređuje s generacijom svojih baka i djedova, koja je, kako kaže, “imala sve” u neovisnoj Estoniji i sve je izgubila kada je Sovjetski Savez okupirao zemlju 1940. godine.


Pročitajte više: Švedska i Finska ulaze u NATO i to na čelu s dvije žene!


Estonija podupire Ukrajinu

Ovaj jasan osjećaj za najvažnija načela i prekretnica u povijesti i onoga što oni znače, najbolje je objašnjenje njezinog sve većeg međunarodnog utjecaja i prepoznatljivosti. Oslanjajući se na svoju prošlost i prošlost svoje zemlje, istakla se po razini potpore koju je njezina vlada pružila Ukrajini (najviša po glavi stanovnika od bilo koje zemlje na svijetu).

Od najranijih dana rata također je snažno i bez rezerve tvrdila da invazija Vladimira Putina mora biti poražena, Ukrajina mora pobijediti i da će Zapad samo držati liniju suprotstavljajući se napadu Rusije odgovarajućom voljom za obranom Ukrajine, sebe i njezinih vrijednosti. Estonci se ne hvale. Njihova je mala zemlja, stisnuta uz Baltičko more i Rusiju, sjeveroistočna granica NATO-a i EU-a u istočnoj Europi, s jezikom koji se vrlo razlikuje od većine drugih europskih. Rezervirani su i suzdržani, poput svojih finskih rođaka.

Imperijalistički san nikada nije umro

“Pobjeda bi značila da se Rusija vraća tamo gdje su granice Rusije. Stoga se vraćaju i povlače.” Poraz je teže definirati i njegovo značenje u konačnici ovisi o Ukrajini.  S obzirom na to da je njemački establišment proveo posljednje tjedne izgubljen u sitnim raspravama o diplomatskom protokolu i krčenju ruku o tome je li Rusija provocirana i čini li Ukrajina dovoljno za “mir”, njezina snaga iskrenost i moralna jasnoća su uvijek privlačniji argumenti.

Kallas iz temelja odbacuje ideju da kraj sukoba treba tražiti pod svaku cijenu. “Mislim da svi moraju razumjeti da mir nije krajnji cilj ako znači da se agresija isplati”, kaže ona. “Ovim želim reći da kada kažete ‘OK, neka bude mir i svi ostanu gdje jesu’, to i dalje znači da je Rusija zauzela veliki dio teritorija Ukrajine, a Ukrajina je suverena, neovisna zemlja. Dakle, to znači da se agresija zaista isplati.” Ako se to dogodi, dodaje ona, bit će samo pitanje vremena kada će Putin ponovno djelovati. “Ako Rusija ne bude kažnjena za ono što radi, onda će biti pauza od jedne, dvije godine, a onda će se sve nastaviti: zvjerstva, ljudska patnja, sve.”

Ona dodaje da neće samo Ukrajina biti u opasnosti od ohrabrenog Putina. “Mislim na druge zemlje oko Rusije. Moldavija… Imperijalistički san nikada nije umro.” Malo tko sumnja da bi Estonija mogla biti glavna meta u takvoj situaciji.


Pročitajte više: Anica Djamić – Hrvatica koja smatra da je njezino mjesto u Ukrajini unatoč tome što ondje bjesni rat


Snažan i ozbiljan odgovor na Putinov napad

Kada je Putin 2021. počeo dovoditi svoje trupe na granicu s Ukrajinom, mnoge puno veće europske države čekale su svoje vrijeme. Nasuprot tome, njezina je vlada poslala smrtonosno oružje u Kijev već u prosincu 2021., manje od godinu dana nakon što je preuzela dužnost. “Problemi naših susjeda danas su naši problemi sutra”, kaže Kallas. “Dakle, ako je kuća vašeg susjeda [u plamenu], bolje je tamo ugasiti vatru nego čekati dok vatra ne dođe do vaše kuće.”

Kada je 24. veljače započela ruska invazija, Kallas i njezina vlada su znali što to znači. Kao i drugi, našli su se u novom svijetu. Za razliku od ostalih, to je bio svijet koji su razumjeli. Njezina vlada ubrzala je prijenos oružja u Ukrajinu, šaljući protutenkovske projektile FGM-148 Javelin i topništvo poput haubica D-30. Do sredine travnja Njemačka je poslala 0,01 posto svog BDP-a Ukrajini. Brojke za SAD i Veliku Britaniju bile su blizu 0,05 posto, a za Poljsku nešto manje od 0,2 posto. Estonija je pomogla sa 0,8 posto.

Jedna od najlucidnijih i najhrabrijih svjetskih lidera

To je popratila snažnim međunarodnim intervencijama kao što je njezin govor u Europskom parlamentu dva tjedna nakon invazije. “Možda smo jednostavno ponovno otkrili što je uopće bio liberalni poredak utemeljen na međunarodnom pravu“, rekla je europskim zastupnicima.” Od tada se Kallas pojavila kao nešto poput željezne dame današnje Europe, postavljajući standard za snažan i ozbiljan odgovor na Putinov ničim izazvan napad. Održala je diplomatski, ali iskren govor njemačkom establišmentu u Berlinu krajem travnja. U dva mjeseca citirana je 11.560 puta u međunarodnim medijima, što je nevjerojatan broj za čelnicu relativno male zemlje. “Estonska premijerka Kaja Kallas danas je jedna od najlucidnijih i najhrabrijih svjetskih lidera. Trebamo više žena poput nje na čelu”, napisala je 29. travnja utjecajna ukrajinska novinarka Olga Tokariuk.

“Imam osjećaj da nas se više sluša nego prije. Svih tih godina govorili smo [Zapadu] da ruski imperijalistički san nikada nije umro. A posebno su nam 1990-ih govorili: ‘Zašto vam treba NATO? Zašto se želite pridružiti NATO-u i EU? Rusija više ne predstavlja prijetnju.’ Ali rekli smo da poznajemo svog susjeda. I to su bile vrlo mudre odluke koje smo tada donijeli. Dakle, kada  se osvrnem danas, osjećam da nas više slušaju jer znamo o čemu govorimo.”

Izgradnja nove, dinamične EU

Povjesničar Timothy Garton Ash nedavno ju je zajedno s premijerima Španjolske i Nizozemske naveo kao tri ključna igrača koja mogu surađivati ​​s nedavno ponovno izabranim Emmanuelom Macronom na izgradnji nove, dinamične EU.

Kallas će biti među čelnicima NATO-a na značajnom summitu saveza u Madridu u lipnju. “Potrebno nam je da se odvraćanje pretvori u obrambeno odvraćanje“. To znači pomak od odvraćanja Rusije od napada na NATO do mogućnosti da je spriječi da zauzme teritorij NATO-a u kratkom roku. Ona precizira da to zahtijeva prisutnost NATO-a na razini divizije u svakoj baltičkoj državi (značajno povećanje vojnika od onih koji su već prisutni, predvođeni Ujedinjenim Kraljevstvom u Estoniji), više razmjene obavještajnih podataka i prelazak sa zračne ophodnje na protuzračnu obranu. Protuzračna obrana znači da ako netko uđe u naš zračni prostor, imamo pravo i njega srušiti.”

Ako Rusija ne može postati Zapad, onda Zapad mora postati Rusija

 Citirajući povjesničara New Statesmana Timothyja Snydera i njegovu knjigu Put do neslobode, ona Putinu pripisuje ideju da “ako Rusija ne može postati Zapad, onda Zapad mora postati Rusija”. Drugim riječima: Zapad se mora pretvoriti u zavjereničku, autoritarnu noćnu moru. Kremlj će, tvrdi estonska premijerka, nastaviti pokušavati potkopavati jedinstvo Zapada putem kibernetičkih prijetnji i promicanjem mitova o moralno korumpiranim i “anti-obiteljskim” liberalnim društvima. “Iako smo vrlo usredotočeni na konvencionalni rat koji se vodi u Ukrajini, hibridne prijetnje nikada nisu nestale”, kaže ona.

Ukrajinska kriza je europska kriza i kriza s kojom se Zapad suočava u cjelini. I tom porukom, isporučenom mirno, ali snažno, Kallas mijenja geopolitičko ozračje.

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

Oprah Winfrey i Melinda Gates ponudile su isti karijerni savjet: Kada...

Često se nalazite u poslovnom okruženju gdje se osjećate prisiljenom uklopiti se u uredske kalupe? Pritom nerijetko gubite dio sebe ili...
- Advertisment -