Kako je Milena Prodanić Tišma stvorila jednu od najboljih humanističkih škola u svijetu?

Školovanje je važan dio našeg života, kroz njega otkrivamo svoje strasti, što nam se sviđa, ali i što nam se ne sviđa. Vjerojatno je svatko od nas pomislio da je potrebno promijeniti obrazovanje te kako bi ono moglo biti puno bolje. Milena Prodanić Tišma je upravo zbog toga krenula u poduzetništvo i pokrenula osnovnu školu Bright Horizons koja obrazovanju pristupa na drugačiji način.

“Poduzetništvo je došlo kao potreba za otvaranjem škole koja bi omogućila vertikalu od rane predškolske dobi do srednje škole.”


Pročitajte više: Edukatorica za odgoj otkrila kako spriječiti negativne posljedice online nastave


Jedna promijenjena rečenica u zakonu mi je omogućila otvaranje škole

Milena je već 2006. godine otvorila međunarodni vrtić u Zagrebu jer je završila rani i predškolski odgoj i uvidjela je da postoji stvarna potreba za takvim vrtićem. Međutim, dok je otvorila međunarodnu osnovnu školu prošla je dosta uspona i padova.

“Pet godina prije otvaranja išla sam u Ministarstvo i rekli su mi da mogu otvoriti školu, ali da prevedem knjige s hrvatskog na engleski, no to nije bilo ono što sam ja željela. Htjela sam međunarodni program za britanski kurikulum, a Ministarstvo me nije moglo verificirati za to. Prolazile su godine i jedna rečenica se promijenila u zakonu – mogla sam imati međunarodni program ako dobijem odobrenje međunarodnog tijela, i to sam učinila.”

S obzirom na to da joj je mama učiteljica, oduvijek je bila u svijetu školstva, a već kao učenica shvatila je da se neki predmeti mogu drugačije učiti. “Meni recimo nikad nije bilo jasno zašto se priroda i društvo ne uče više putem terenske nastave. Princip da učenik otvori knjigu, nauči i položi ispit, to je za mene promašaj. Vi imate učenike koji imaju odličan kapacitet pa su odlikaši, ali cilj školovanja je stvoriti vještine koje su im potrebne za život.”

Na raznim međunarodnim praksama pronalazila je takve programe i vidjela da se to može. “Kroz svoju školu i takve programe sam uvidjela koliko zapravo učenici vole školu.”

Mirela Prodanić Tišma

Među najboljim humanističkim školama u svijetu

Osim što škola nudi drugačiji kurikulum, on se provodi na engleskom jeziku, a Milena ima jako dobar razlog za to. “Mislim da smo svi građani svijeta i da nas te razlike obogaćuju. Zaista je lijepo vidjeti djecu različitih rasa, narodnosti i tradicije kako obogaćuju jedni druge. Cilj naše škole je stvaranje građana svijeta.”

Trenutno je u školi 140 učenika, a u svakom razredu ih je 16-19. Sva predavanja su na engleskom jeziku osim hrvatskog, a djeca nemaju problema s učenjem i komunikacijom. No, škola ima i brojne druge neobične navike koje djeci uljepšavaju boravak. Prije korone imali su zajednički doručak i jutarnji ples u školi pod nazivom “wake and shake”, a na tjednoj razini ravnateljica je nagrađivala djecu koja su pokazala dodatan trud u prethodnom tjednu.

“Radili smo na Erasmus projektima pa smo imali temu Social entrepreneurship – poduzetništvo sa socijalnom komponentom. Učenici petog i šestog razreda su samoinicijativno organizirali kampanju i prodavali proizvode ispred škole, a sav novac su donirali za Petrinju.”

U školi nemaju klasične predmete nego obrađuju teme (Topic). “Topic se sastoji od predmeta kao što je povijest, zemljopis, likovna kultura, znanost, tehnologija i umjetnost. Kad recimo učenici obrađuju Egipat, oni će ga obraditi kroz aspekt povijesti, zemljopisa, likovnog, glazbenog kako bi to učenicima imalo više smisla.”

Sve što su napravili kako bi poboljšali obrazovanje i učinili školu jedinstvenom je nagrađeno pa su prošle godine proglašeni za jednu od najboljih privatnih humanističkih škola u svijetu.


Pročitajte više: 5 životnih vještina kojima bismo trebali podučiti našu djecu


Najveći izazovi pokretanja škole

Uz to što se godinama borila kako bi dobila mogućnost otvaranja škole, veliki izazov je bio pronalazak kadra. “Želite ljude koji vjeruju u vašu viziju, poznaju kurikulum, imaju formalno obrazovanje i izvrsno poznavanje engleskog jezika. Bilo ih je teško pronaći, no mogu reći da danas imamo izvrstan tim ljudi.”

Među izazove zasigurno spada i korona krize, no to je bilo stresno prva dva ili tri dana prije nego što su shvatili da će se škole zatvoriti. Prebacili su sve školske obveze online putem raznih aplikacija. “Djeca su bila pripremljena, jedino je izazov bio prvom i drugom razredu napraviti raspored radi pažnje.”

Istinski izazov bilo je ispisivanje djece jer su brojnim strancima prekinuti ugovori i odlazili su u svoje zemlje. Međutim, brojni roditelji su odradili dobru kampanju za njih i u devetom mjesecu su imali 140 učenika.

U prvoj trudnoći sam bila još dan prije poroda na poslu

Kako bi škola radila na najbolji način, potrebno je uložiti puno vremena i rada pa se nameće i pitanje balansa privatnog i poslovnog života. No, Milena je otkrila da posljednjih godina nastoji ne raditi vikendima, osim ako nešto “ne gori”, pa ih provodi sa suprugom i kćerkama na selu jer se tamo svi osjećaju opušteno.

Samo otvaranje vrtića i škola bilo je isprepleteno privatnim i poslovnim obvezama.  “U prvoj trudnoći bila sam na poslu još dan prije poroda. U drugoj trudnoći sam se ranije povukla, ali sam se morala ranije vratiti budući da je kolegica koja me mijenjala otišla na čuvanje trudnoće. Sada kada gledam iz ovog kuta, vidim da su to zaista bili zahtjevni periodi, ali u to vrijeme stvari sam rješavala kako su nailazile. U svemu mi je bio velika podrška suprug koji se i sam prije nekoliko godina uključio u posao.”

Foto: Ratko Mavar

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

umor-nakon-videopoziva

Osjećate li i vi intenzivan umor nakon videopoziva? Evo o čemu...

Umor nakon videopoziva je stvaran, potvrdili su znanstvenici. Istraživanje provedeno na Sveučilištu u Stanfordu pokazalo je da brojni ljudi osjećaju ekstremni...
- Advertisment -