Zašto ured nije pravo mjesto za rad?

Ako ste radili u nekoj tvrtci ili neprofitnoj organizaciji i ako vam vaš poslodavac nije pružio mogućnost rada od kuće, vjerojatno ste morali svaki dan putovati na posao i provesti osmosatno radno vrijeme u uredu. I najvjerojatnije niste imali ured same za sebe, već ste ga dijelili s drugim ljudima. Nakon završenog radnog vremena sigurno ste mnogo puta imali osjećaj da niste ništa napravili.

Uredi nisu najomiljenije mjesto za rad

Menadžer Jason Fried u svom je govoru na TEDovoj konferenciji objasnio zašto u uredu napravimo jako malo i zašto uredi nisu najbolje mjesto za rad. Ako si postavite pitanje „gdje želite otići kako bi napravili neki posao?“, odgovor vjerojatno neće biti ured.

Isto je pitanje Fried postavio mnogim kolegama i prijateljima i, kaže, dobio tri vrste odgovora. Prvi se odgovor odnosi na neko mjesto, kao gostinjska soba u kući, terasa, kafić ili knjižnica. Drugi je odgovor neka vrsta prijevoznog sredstva kao vlak, autobus, auto – znači na putu na posao. Treća vrsta odgovora odnosi se na određeno vrijeme dana, kao rano ujutro ili kasno navečer.

Kada odlazite u ured nemate više osmosatnog radnog vremena, već određenih trenutaka rada. U uredu nas stalno ometaju i na kraju dana imate osjećaj da niste ništa napravili – objasnio je Fried.

Neprekinuti radni sati naročito su potrebni ljudima koji se bave kreativnom poslovima, kao programeri ili pisci. U uredu se često događa da nas ometaju u procesu kreativnog razmišljanja – kolega će nas nešto upitati, šef će nešto trebati i sl. Da bismo zaista nešto napravili, trebamo neprekidane radne sate. U pola sata ne možemo ništa napraviti. Ti prekidi koji nam se događaju u uredu su, kako ih Fried naziva, neželjeni prekidi. Kada radimo kod kuće, prekide odabiremo sami, ali u uredu najčešće ne.

Pravi krivci za to što u uredu ne stignemo nešto napraviti su zapravo menadžeri i sastanci. Menadžeri su, kako Fried kaže, ljudi kojima je posao prekidati druge. Upravo oni često sazivaju sastanke s kojima nas prekidaju u radu. A sastanci se najčešće ne odnose na stvari koje radimo sada, već na one što bismo trebali napraviti kasnije. Takvi nas prekidi zapravo onemogućuju da nešto zaista napravimo u radnom vremenu koje provedemo na poslu.

Tri prijedloga za menadžere

Kako bi to promijenili, Fried ima tri prijedloga za menadžere.

  • Prvi prijedlog je uvođenje jednog dana u tjednu u kojem bi pola radnog vremena bio zabranjen razgovor i ometanja. U ta četiri sata bez ikakvih ometanja ljudi bi mogli odraditi posao vrijedan cijelog dana, možda i dva, s ometanjima.
  • Drugi prijedlog uključuje zamjenu komunikacije licem u lice s pasivnim oblicima komunikacije, kao što je E-mail, kojeg možete pročitati nakon što obavite posao koji radite.
  • Treći Friedov prijedlog je otkazivanje sastanaka. Dakle, ako sastanak nije izuzetno hitan, otkažite ga. Posao će se obaviti puno brže i kvalitetnije ako neće biti tog sastanka koji će, na kraju, ipak samo ljude omesti u onome što rade.

Foto: 123rf

POVEZANI ČLANCI:

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

networking doručak o prodaji_

Uz savjete ovih stručnjaka nećete imati probleme u prodaji

Prodaja je ključni element u opstanku svake tvrtke. Ipak, često zadaje muke. Organizacija efikasnog prodajnog procesa malim se poduzetnicima čini kao...