Često čujemo da se pivo radi od hmelja, međutim to je kao da kažemo da se kruh proizvodi od kvasca… a ustvari, kvasac je samo jedan sastojak – i to ne većinski.
Od čega se sastoji pivo?
Pivo se proizvodi od vode, žitarica, hmelja i kvasca. Tim redom u odnosu na količine. I naravno, ima inačica koliko vam srce želi. Slika govori o generalnom odnosu tih sastojaka – npr 4 do 5 čaša vode i jedna čaša slada plus mali bićerinčić hmelja su više nego dovoljni za proizvesti svijetlo pivo…
Koje žitarice i čemu one služe?
Kada govorimo o žitaricama – govorimo o slađenim i neslađenim žitaricama. Slađene žitarice kraće nazivamo slad i to je ustvari proklijala i prosušena žitarica, spremna za mljevenje i korištenje u pivarstvu. Kao baza se najčešće koristi ječmeni slad, koji može doći u mnogo varijanti ovisno o njegovoj obradi. Dodatkom npr prženog slada ili drugačije obrađenog slada dobivamo piva različite boje , različitog tijela, alkohola itd. Aroma karamele, kruha, kave, kakaa i dr dolazi upravo od slada. Koriste se i neslađene žitarice, često pšenica, ili zobene pahuljice, a one nam služe za prilagodbu sastava piva, teksturu piva, za pjenu i slično. U Hrvatskoj postoji sladana (proizvođač slada) u Novoj Gradišci, a za posebna piva se često specijalni slad uvozi iz ostalih EU zemalja.
Pročitajte više: Prva hrvatska ženska pivovara ima jedan genijalan novitet – pivo od višnje maraske
Hmelj i kvasac
Hmeljevi se gotovo i ne proizvode u Hrvatskoj više, odnosno ne u bitnim količinama. Važni europski proizvođači su u Njemačkoj i Sloveniji, a posljednjih godina su iznimno popularne američke sorte od kojih proizvodimo ova iznimno aromatična piva poput Neposlušne (hoppy red ale, a hoppy = zahmeljeno, tj hop = hmelj) ili India pale ale-a i sl. Iako se hmelja koristi višestruko manje nego slada, on itekako jako utječe na stil piva, i glavne su mu karakteristike gorčina i aroma. Praktički sva gorčina u pivu dolazi od hmelja, kao i voćne, cvjetne, travnate, začinske i slične arome.
Postupak proizvodnje
I sada, kad znamo sastojke, postupak kuhanja traje oko 8 sati. Započinje ukomljavanjem slada (potapanjem u vodu na 65-70C), nakon čega slijedi cijeđenje i ispiranje, a dobivena tekućina (sladovina) se prokuhava s hmeljem oko sat vremena. Hmelj se dodaje prema receptu – često u više navrata. Nakon kuhanja sladovina se naglo hladi na ispod 20C i stavlja u fermentor (velike inox bačve) gdje na kontroliranoj temperaturi fermentira, baš poput vina. Fermentacija i taloženje najčešće traje oko 2 tjedna, nakon čega, ako je sve ok može ići na punjenje u boce.
Prosto ko pasulj
Zvuči vrlo jednostavno i teoretski se može tako jednostavno napraviti pivo u kućnoj radinosti. Mi (Maja i Ana, osnivačice Brlog zadružne pivovare iz Zadra) smo upravo tako i počele svoj poslovni put, kuhajući pivo doma, u loncu za ajvar. Prvi put je čovjek sretan da se dobije nešto žuto i gazirano s bijelom pjenom… Svaki sljedeći put potreba za doradom i usavršavanjem je sve veća i veća. I onda, jednog dana, kad se probudite i imate 10-ak zaposlenika i pivo se prodaje u veleprodajnim lancima kao što su InterSpar, Vrutak, Victa, Tommy, ili Ribola i specijaliziranim pivskim shopovima Goblet beer store, Pomalo beer shopi Spicy days. To sve u preko 300 ugostiteljskih objekata diljem zemlje. A onda stvar prestane biti tako jednostavna. Osiguranje kvalitete nije samo slovo na papiru, to je prije svega vrijedan, sposoban i odgovoran radnik u proizvodnji (kod nas su to Maja i Lukasz), vrhunski sastojci, zatim ispravna i održavana oprema, sto tisuća drugih sitnica, mentalni sklop nas koji radimo u prodaji i upravi i svakako – podrška cijelog lanca, od tvornice do kamiona i dućanske police. Mi jako brinemo o kvaliteti, uostalom i slogan nam glasi crafted by stubbornness. Guess why 🙂
Pročitajte više: Pivski Dan žena: I pivo može biti rose…
Kako postupati s pivom
Zapamtite, ako pivo čuvate na hladnom i tamnom mjestu, baš kao i većina druge nekvarljive hrane potrajat će dugo (godinama) i ne treba brinuti ako je rok trajanja istekao ili je pred istekom. Ipak, treba znati da od loše skladištenog piva ne možemo očekivati ono što piše na etiketi (velebna i natprosječna aroma), jer je vjerojatno izgubilo većinu te arome. A s druge strane, barem ne moramo brinuti da će nam biti loše od takvog piva jer se početno ispravno pivo ne kvari na način da škodi čovjeku Sjetite se samo kako “pokvareno vino” stavljate u salatu, a ono:ocat!
A kakve su to sad fore s ekstremno čudnim sastojcima? I ne vole li žene stvarno pivo?
E pa napokon je došlo vrijeme da kreativnost bude u centru pozornosti i na ovom tržištu! Tradicionalni oblici piva kao što su”ječmeno” i “pšenično”, što bi naš narod možda rekao) su fora, ali dosadi jedno te isto. Ono što mi, tzv craft pivari, ili zanatski pivari, radimo je – obrana slobode izražavanja u kreiranju okusa piva. Tako smo samo ovo ljeto u Brlogu proizveli čak 6 različitih pivi – od onog s koromačem i soli, do piva s višnjom maraskom ili limunskom travom ili … (ne smijemo odati što sve slijedi). Pivo je piće bez granica u okusima i mi smo tu da istražujemo granice ukusa.
A fora da žene ne piju pivo je prilično isprazna jer ne postoje spolne predispozicije za ukus. Ako želite porušiti i posljednje barijere vezane za žene i pivo – zovite Brlog. Odavno smo porušile stereotipove da žene ne kuhaju pivo ili se ne igraju s alatom u radnim odijelima (ili, ako hoćete, upravljanjem i biznisom)… I živimo već 5 godina od prodaje Plavuše i Neposlušne i cijele serije tzv “small batch piva” kroz koju eksperimentiramo s već spomenutim okusima, a barem polovica naših pratiteljica su žene. Kome se niti jedno pivo ne svidi iz ove ponude, vraćamo lovu :))) Eto, toliko o našoj garanciji kvalitete i raznolikosti ponude i ideji da ženama pivo ne stoji… Pivo itekako dobro stoji. Pogotovo uz predjelo ili navečer uz društvo ili na poslovnom sastanku.
Budi Neposlušna!
Nemamo (još) web shop, ali se zato jako trudimo pružiti vam dodatnu pozornost i osobno prezentirati pivo kome igra znatiželja. Svoje upite šaljite na [email protected] i pošaljemo vam portfolio i cijene i opcije dostave po Hrvatskoj i odgovorimo na sva pitanja, od zašto je more slano do što se skriva u Neposlušnoj.
Autorica: Ana Teskera, BRLOG, zadružna pivovara
Foto: Privatna arhiva
