Porezna reforma 2024. za poduzetnike znači – još troškova!

Hrvatsko poduzetništvo posljednjih godina tuku izazovi. Prvo se suočilo s krizom izazvanom pandemijom koronavirusa i lockdownovima. Tada su mnogi poduzetnici, osobito oni najmanji, bili prisiljeni zatvoriti svoja vrata. Oni koji su opstali morali su pronaći načine kako se suočiti s inflacijom, čije prave posljedice ćemo tek vidjeti. Zatim je početkom godine uveden euro. Sada nas čeka „šesti krug porezne reforme”. Ovako ukratko izazove suvremenog hrvatskog poduzetništva opisuje Sanja Hlevnjak iz FACC Solutions Croatia.

Ta dugo najavljivana porezna reforma svjetlo dana ugledat će 1. siječnja 2024. godine. Mijenja se čak devet poreznih zakona. Je li riječ o pravoj reformi ili tek ‘šminki’ te što promjene znače za poslovanje poduzetnika, ali i živote pojedinaca, objašnjavaju nam financijske stručnjakinje Sanja Hlevnjak, Tanja Bilić Kovačević, Ana Lipovšćak i Helena Budiša.

“Ova reforma za poduzetnike, nakon svega što su prošli, znači – još troškova”, upozorava Hlevnjak.

Koji zakoni se mijenjaju?

  1. Zakon o porezu na dohodak
  2. Zakon o lokalnim porezima
  3. Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
  4. Zakon o doprinosima
  5. Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom
  6. Zakon o porezu na dobit
  7. Zakon o PDV-u
  8. Zakon o poreznom savjetništvu
  9. Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza

„Ono što se htjelo postići izmjenama poreznih propisa je pomoći građanima s najnižim dohocima kojima je inflacija najviše smanjila realnu kupovnu moć, općenito podignuti životni standard građana, očuvati gospodarski rast te osnažiti fiskalnu autonomiju općina i gradova“, objašnjava Budiša, poduzetnica, direktorica i poslova savjetnica.


Pročitajte više: U RH ćete izgubiti 200, a u Estoniji 50 sati na porezne prijave – kako to?


Zakon o porezu na dohodak: ukidaju se prirezi po gradovima

Mnogima najzanimljivije promjene su one u Zakonu o porezu na dohodak. Bilić-Kovačević pojašnjava da prijedlog Zakona uključuje ukidanje prireza po gradovima, ali isto tako ostavljaju mogućnost odabira porezne stope po gradovima. Predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave može svojom odlukom propisati visine poreznih stopa u propisanim granicama.

„Država je dala prijedlog o visini stopa prema veličini jedinice samouprave, međutim na njima je da potvrde koju poreznu stopu će koristiti“, objašnjava Budiša. Odluku o visini poreza na dohodak trebaju donijeti do kraja godine.

Dakle, gradovi i općine morat će sami za svoje područje uvesti stope poreza na dohodak od nesamostalnog rada i samostalne djelatnosti. Poduzetnici i građani još uvijek su u neizvjesnosti, jer ne znaju koja će visina porezna biti primjenjivana za pojedina područja, upozorava Hlevnjak. S druge strane, od lokalnih samouprava realno je očekivati da će povisivati naknade za svoje usluge kako bi nadoknadile gubitke. Drugim riječima, moguće da će se ukidanje prireza nadoknađivati tako da se povećaju naknade za vrtiće, odvoz smeća, parkinga i slično.

„Krajnji rezultat ne donosi uvećanje građanima, jer će svaki gradonačelnik ‘dignuti’ porez za svoj grad, kako bi nadomjestio uskraćeni prirez“, navodi Bilić-Kovačević.


Pročitajte više: HUP predlaže dodatno oporezivanje iznajmljivača – “Kažnjavaju malog čovjeka”


Građanima povećanje plaće od 40 eura?

„Što se tiče pojedinaca i efekata za njihov džep, ti efekti će ponajviše ovisiti o aktualnim vlastima i njihovoj odluci o (ne)povećanju stopa poreza na dohodak nakon ukidanja prireza. Ako se neće ništa mijenjati na lokalnoj razini, građani s nižim primanjima mogu očekivati povećanje neto plaće od oko 40 eura mjesečno prema prvim okvirnim izračunima“, ističe Ana Lipovšćak, Senior Managerica u Crowe Tax and Accounting d.o.o..

Za razliku od poreza na dohodak, svi ostali elementi oporezivanja – kao što su osobni odbitak, neoporezivi primici, prag za primjenu poreznih stopa i ostali parametri – utvrdit će se Zakonom.

Mišljenja sam da se radi o kozmetičkim i simboličnom iznosima izmjena“, kaže Budiša. Dodaje da se zato predlaže znatno kompliciraniji način izračuna plaća.  


Pročitajte više: Povrat poreza i porezne prijave – donosimo detaljan vodič


Komplicira se izračun plaća – eto novih troškova poduzetnicima

Budiša smatra da će to ponovno dovesti do potrebe prilagođavanja IT rješenja te vrlo vjerojatno i do novih troškova poduzetnicima.

„Umjesto na pojednostavljenje opet se obračun plaće zakomplicirao da ga prosječan građanin ne može razumjeti, kao ni strani poslodavci i investitori“, oštra je Budiša.

Hlevnjak objašnjava da promjene iz područja obračuna plaća i uplate doprinosa za sobom povlače potrebu za edukacijom financijskih i računovodstvenih djelatnika koji rade na takvim poslovima, ali i implementaciju tih promjena u računovodstvene programe.

Reforma uključuje i povećanje osobnog odbitka na 560,00 € umjesto dosadašnjih 530,90 €. Tu je i prijedlog izmjena koeficijenta koji uvećava osobni odbitak kod djece (i ostalih uzdržavanih članova obitelji), te invaliditeta. Stiže i  umanjenje osnovice za obračun doprinosa, ali sve to ne vodi značajnom povećanju plaće radnika, upozorava Bilić-Kovačević.

„Jer građani s velikim plaćama imat će manje povećanje plaće nego oni sa manjima, i što će onda poslodavci raditi? Smanjivati bruto plaće, tu dobiti na povećanju plaće i ostatak kroz neoporezive godišnje prigodne naknade isplaćivati radnicima. Što smo napravili? Ništa“, zaključuje Bilić-Kovačević.

I Hlevnjak upozorava da za većinu građana, kad su u pitanju plaće, najavljena porezna promjena nije pozitivna. Pozitivna je, upozorava, samo za one s daleko natprosječnim primanjima. Viša stopa poreza na dohodak od 30%  do sada se primjenjivala na primanja od  47.780 eura godišnje, tj. 3.981,69 eura mjesečne svote porezne osnovice. Sada će taj prag biti pomaknut na 50.400 eura godišnje, tj. 4.200 eura mjesečne svote porezne osnovice. 


Pročitajte više: Napojnice se oporezuju? Da, ako plaćate karticom


Promjene Zakona o porezu na dobit

Što se tiče Zakona o porezu na dobit, tu je prijedlog da se obveza plaćanja poreza na dobitak prema godišnjoj prijavi PD plaća po zadnjem danu obveze predaje obrazaca, dakle 30.04. , a ne kako je bilo do sada po danu predaje obrasca. Isti prijedlog je i za obveznika poreza na dohodak obrtnike do 28.02. neovisno kada predate.

Mene to iskreno veseli, jer svi klijenti koji imaju za uplatu, s njima čekamo do zadnjeg da daju svjetlo za predaju obrazaca, tako da 30.4. nam je veselo sa slanjem PD obrazaca“, naglašava Bilić Kovačević.

Zakon o porezu na dobit, čl. 12. st. 3. propisuje da se dugotrajnom imovinom poduzeća smatraju stvari i prava čiji je pojedinačni trošak 464,53 eura i vijek trajanja dulji od jedne godine. Izmjenom ovog zakona taj iznos će se povisiti na 650,00 eura.

„Dakle, sada će biti propisan prag od 650 eura za vođenje registra osnovnih sredstava, a sve ispod toga vodit će se kao sitni inventar“, objašnjava Hlevnjak.

Povećava se prag za ulazak u sustav PDV-a, ali nedovoljno

Zakon o Porezu na dodanu vrijednost znatno se ne mijenja, osim što će se pragovi konačno zaokružiti na pamtljive iznose. Tako 2023. nije baš ‘najsretnija’ jer se prag za ulazak u sustav PDV-a, koji je prije eura iznosio 300.000 kuna, sada računa kao 39.816,84 €.. Stoga će se od 2024. taj iznos ‘zaokružiti’ na 40.000 eura.

„To omogućuje poduzetnicima da zarade još koji EUR više bez da ulaze u sustav PDV-a, međutim, iznos povećanja nije dovoljan i trebao je, uvažavajući povećanja cijena i inflacije zadnje dvije godine, biti zaokružen na znatno veći iznos“, smatra Budiša.

Lipovšćak kaže da je, što se tiče poduzetnika, najvažnija izmjena u PDV-u mogućnost povrata PDV-a u slučaju da poduzetnik nije mogao naplatiti svoja potraživanja. Isto naglašava i Hlevnjak. Pojašnjava da, ako će postojati nemogućnost naplate pojedinih potraživanja od kupaca za razdoblje dulje od jedne godine, za njih će biti moguće umanjiti poreznu osnovicu. Dužnici će također biti u obvezi ispraviti odbitak pretporeza ako dobavljač provede ispravak osnovice i PDV-a u svojim knjigama.


Pročitajte više: Smanjen je ‘ženski porez’ na uloške i tampone


‘Legaliziraju’ se napojnice, ali zadaju glavobolju stručnim krugovima

Osvrnule su se i na povoljnije oporezivanje napojnica u ugostiteljstvu.

„Pozitivno izmjenom smatram ‘legaliziranje’ napojnica. Utvrđuje se iznos neoporezive napojnice od 3.360,00 € godišnje, dok se iznos napojnice iznad tog dijela oporezuje kao konačan drugi dohodak po stopi od 20% (obračun poreza bez doprinosa)“, navodi Budiša.

Međutim, glavobolju u stručnim krugovima koji trebaju provesti „reformu“ zadaje upravo ova izmjena obzirom da se postavljaju različita pitanja, a najviše kako programski riješiti praćenje napojnica, povezati ih s primateljima te poslije ispravno izvijestiti poreznu upravu točno po svakoj osobi na JOPPD obrascu.

‘Isplatile bi se 3 plaće više’

„Kada bi danas poduzetnik svome djelatniku, recimo konobaru, htio isplatiti napojnicu koja mu je bila uplaćena na žiro račun, morao bi to učiniti na način kao da isplaćuje plaću, tj. platiti porez, prirez i doprinose. S ovim izmjenama, moći će to učiniti u iznosu od 560 eura mjesečno, u 6 navrata,  dok se će se iznosi iznad tog neoporezivog dijela oporezovati kao konačan drugi dohodak po stopi od 20%. To je svakako pozitivna promjena za poduzetnike u uslužnim djelatnostima“, ističe Hlevnjak pa upozorava da se, s druge strane, kod neoporezivih isplata nije uopće izašlo u susret poduzetnicima koji se, recimo, bave proizvodnjom i nije im dana takva mogućnost da u nekom značajnijem,  neoporezivom iznosu nagrade svoje radnike.

„Ako uzmemo da je za Hrvatsku prosječna plaća u srpnju, prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosila 1.150 eura, iznos od 3360 eura omogućio bi isplatu iznosa od skoro tri prosječne plaće po radniku kroz godinu“, naglašava Hlevnjak.

Nije nisu reformne nego ‘kozmetičke’ promjene

Sve u svemu, zaključuje stručnjakinja, ovom reformom ne privlače se strani investitori, jer se porezna klima nije znatno promijenila. Privlače se samo strani radnici, jer je dobar dio obrazovanog , radno-sposobnog stanovništva odavno napustio granice naše države.

„Ne rješava se problem pokretanja gospodarstva, tako da se stvara mjesto novoj produktivnosti. Ovime se neće otvoriti neki značajan prostor za nova radna mjesta. Ne rješava se problem deficita izvoza i pre velikog uvoza dobara. Ne potiču se domaći poljoprivrednici, niti domaća industrija. Uvećanje osobnog odbitka donijeti će tek neznatne pomake u porastu plaće manjoj skupini radnika“, naglašava.

Govorimo o iznosu od, otprilike, 50-ak eura, za kojeg je vrlo vjerojatno da će se “istopiti“ povećanjem komunalnih naknada lokalnih samouprava, upozorava Hlevnjak. Kaže da će propisana minimalna plaća i dalje ostati među najnižim plaćama u EU.

Svaku pozitivnu promjenu u zakonodavstvu treba pozdraviti. No, dok  sve ovo navedeno uzmemo u obzir i sagledamo malo veću sliku i one bitne činjenice, shvatit ćemo kako ovdje nije riječ o nekoj ozbiljnijoj poreznoj reformi, već samo manjim ‘kozmetičkim promjenama’“, zaključuje Hlevnjak.

Foto: Canva / Privatna arhiva

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

hakerski napadi

Sve je više hakerskih napada i prijevara: 5 jednostavnih metoda za...

Najnovije žrtve hakerskih napada u Hrvatskoj su Zagrebački holding i HZZO, što je još jednom pod povećalo stavilo važnost sigurnosti na...
- Advertisment -