S jedne strane, priče o 20 stranih radnika u jednom stanu. S druge strane, cijene nekretnina koje u stopu prate najskuplje europske metropole. Vlada se našla stisnuta pod sve težim teretom nezadovoljstva kratkovidnošću dosadašnjih stambenih politika, piše N1. Prazni stanovi u Hrvatskoj tema su o kojoj se zadnjih dana sve više raspravlja.
900.000 stanova u Hrvatskoj ne koristi se za stanovanje
Brojke su jasne: 900.000 stanova, odnosno 40 posto stambenog fonda, u Hrvatskoj se ne koristi za stanovanje. Istovremeno, cijene nekretnina otišle su u nebo. Umjesto stanara, mnogi stanovi čekaju turiste, a to bi se sada trebalo promijeniti, piše N1.
“Provodimo i provodit ćemo odgovorne turističke politike koje neće biti jednostavne i neće biti lagane i možda za jedan dobar dio naših sugrađana, tj. ne sugrađana nego turističkih djelatnika, neće biti poželjne”, kaže ministar turizma i sporta Tonči Glavina.
Po novom zakonu, za kratkoročno iznajmljivanje apartmana u stambenim jedinicama i zgradama trebalo bi se usuglasiti 80 % suvlasnika, kao i neposredni susjedi. Ova mjera je tako usmjerena na blokadu galopirajuće apartmanizacije. Ona turizmu, neki smatraju, ne prijeti.
“Velika potražnja je stvorila taj dio turističke ponude koji je bio granično kvalitetan. I sad s dvije strane, sa strane zakona, a s druge strane i tržište koje je ovogodišnjom smanjenom potražnjom već samo po sebi na neki način diferenciralo ponude u stanovima, odnosno taj dio tur. ponude i nije bio najbolji”, tvrdi Boris Žgomba, predsjednik Udruge turističkih agencija pri HGK.
Pročitajte više: Što će se postići subvencioniranjem najma, osim učvršćivanja vladajućih struktura?
Garaža u Splitu može donositi veći prihod nego kuća u Slavoniji
“Jedan od ciljeva je da se napravi i balans između želje vlasnika da stan koristi kao neku investiciju ali i da se osigura kvaliteta stanovanja ostalih suvlasnika”, navodi agentica za nekretnine Martina Mataić Škugor.
A taj balans želi se postići povećanjem broja stanova za dugoročni najam. Jer stambeno pitanje danas odražava najveće društvene nejednakosti.
“To su strani radnici i drugi prekarni radnici u Hrvatskoj. To su sezonci, oni su isto prekarni radnici, a puno ih ima. To su stari ljudi koji žive u središtima većih gradova. Središta većih gradova u Hrvatskoj su zapuštena. Desetljećima zapuštena. I bez podizanja kvalitete života vi ne možete u tim gradovima ni podići izgled grada, funkcionalnost grada, rekao je ekonomist Željko Ivanković.
Ogromne su i regionalne nejednakosti, upozorava Ivanković.
“Vama jedna garaža u Splitu može donositi veći prihod nego jedna kuća na poljoprivrednom posjedu u Slavoniji”, dodao je.
Ministar financija Marko Primorac oprezno najavljuje i porezni pritisak na stotine tisuća praznih stanova kako bi njihove vlasnike prisilio da prestanu nekretnine tretirati samo kao oblik štednje i ponude ih za dugoročni najam. Je li vlada spremna i za taj, ključan korak, za sada možemo samo nagađati.
Foto: Canva / Instagram screenshot @danas.hr_
