Seksualno uznemiravanje na poslu – Prijetnje otkazom i ostali sistemi ušutkavanja

Bivša Fox News voditeljica Gretchen Carlson pomaže ženama koje su doživjele neugodnosti, diskriminaciju ili seksualno uznemiravanje na poslu da o tome otvoreno progovore. Upravo je to bila tema njezinog izlaganja na Fast Company Innovation Festivalu, piše Fast Company. I sama je iz istih razloga tužila bivšeg izvršnog direktora Fox Newsa Rogera Ailesa, čime je podigla medijsku prašinu, a on je odstupio sa svoje pozicije. Godine 2019. suosnovala je neprofitnu organizaciju Lift Our Voices. Danas radi na tome da prisilna arbitraža i klauzule o povjerljivosti prestanu biti „nešto normalno“ u korporativnom svijetu. O čemu se točno radi i bi li takva praksa zaista pomogla ženama da lakše progovore o neugodnostima na radnom mjestu, pitale smo Maju Krištafor, specijalistkinju za DEI (Diversity, Equity, Inclusion) na radnom mjestu.

Seksualno uznemiravanje na poslu i prijetnje uništavanjem karijere

Krištafor ističe da su promjene koje Carlson zahtjeva svakako vrlo vrijedne i sigurno će donijeti promjenu u sankcioniranju slučajeva seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu, kao i potaknuti lakše progovaranje žrtava. Ipak, važno je naglasiti da direktive i uredbe koje bi neka kompanija provela, bilo radi boljeg PR-a ili zaista pod natruhom želje za promjenom, same po sebi ne znače ništa ako ne postoje mehanizmi provedbe. Dakle, ako se neka kompanija obveže da neće provoditi prisilne NDA-e nakon prijave slučaja seksualnog uznemiravanja, ali im je i dalje u cilju da broj prijava bude što manji, to ih i dalje ne sprječava da provode sisteme ušutkavanja ‘ispod stola’.

Od kad je progovorila o svom iskustvu, Carlson je od žena diljem zemlje čula mnogo priča sličnih svojoj. Žena koje su također prošle kroz seksualno uznemiravanje i druge oblike diskriminacije na radnom mjestu. Mnoge od njih nadređeni su i ucjenjivali, zbog čega nisu smjele reagirati. Na taj problem osvrnula se i Krištafor. Kako kaže, inicijativa koju Carlson želi provesti je vrlo jasna – osigurajte mehanizme prijave, sankcionirajte slučaj(eve) i progovorite o tome javno, stvarajući jasnu transparentnost i pozicionirajući sebe kao kompaniju koja se trudi napraviti bolje. No ujedno je i utopistička.

„Kada žene i žele prijaviti seksualno uznemiravanje na radnom mjestu, to nije putanja od točke A do točke B. Taj je put popločan potencijalnim usporavanjem ili uništavanjem karijere, raznim metodama ušutkavanja, mogućim otkazom, otežanjem kasnijeg zapošljavanja… Pogotovo ako se radi o kompanijama i korporacijama koje imaju utjecaj i novac“, ističe Maja.


Pročitajte više: Amnesty International: Hrvatska guši ljudska prava, na meti i žene


Je li riječ o mrtvom slovu na papiru?

Carlson je na Festivalu je podržala zakone poput Speak Out Act, usvojenog 2022., koji klauzule o povjerljivosti čini nevažećima u slučajevima seksualnog uznemiravanja i napada. I sama je odigrala veliku ulogu u donošenju drugog zakona – Ending Forced Arbitration of Sexual Assault and Sexual Harassment Act, koji zabranjuje poslodavcima prisiljavanje radnika na rješavanje zahtjeva za seksualnim nepravilnostima putem privatne arbitraže.

„Često govorim da je u ovo vrijeme hiperpolitike zapravo lakše donijeti zakone, nego mijenjati kulturu. Mora se promijeniti način na koji smo odgojeni i društveno usmjereni da gledamo ove probleme, i to će zahtijevati još više vremena“, rekla je na Festivalu.

Krištafor se slaže da je puno lakše donijeti novi Zakon, ali u isto je vrijeme važno da se isti taj Zakon provodi.

„Na primjeru Istanbulske konvencije koja se ne provodi onako kako bi trebala u mnogim državama koje su ju ratificirale, kao i u subjektivnim tumačenjima zakona i uredbi raznih sudaca i sutkinja u Hrvatskoj, nažalost možemo vidjeti da je on nekada samo slovo na papiru na koje se možemo pozvati, jer pravo i pravda nažalost nisu istoznačnice“.

Problem je, kaže, u subjektivnim tumačenjima i pristranosti onih koji takav zakon provode. No ne samo njih, već i onih koji izlaze na terene te trebaju postupiti na licu mjesta – što nažalost nekada ne čine u potpunosti, a nekada ublaže svoje zapisnike. Zato je iznimno važno da uz donošenje Zakona paralelno ide i edukacija onih koji bi ga trebali provoditi, smatra Maja.


Pročitajte više: Izvješće o Istanbulskoj konvenciji. ‘Koraci su poduzeti, ali koliko kvalitetni?’


Promjena jedne uredbe nije dovoljna, treba postojati čitav mehanizam

Prisilna arbitraža i klauzule o povjerljivosti postale su uobičajene u korporativnom svijetu, kako bi zaštitile tvrtke od sudskih postupaka. Carlson se nada da će njezini postupci pomoći radnicima da postave prava pitanja prije nego što potpišu ugovor o zapošljavanju. Želi da se normalizira postavljanje pitanja o prisilnoj arbitraži, zajedno s pitanjima o godišnjem odmoru ili roditeljskim dopustima.

„Uvijek govorim tvrtkama: ‘Pridružite se sada jer vlak je krenuo. To je izvanredan PR za vas, da izađete i kažete: Pridružujem se Gretchen Carlson i Lift Our Voices jer je to ispravno za zaposlenike. U protivnom ljudi neće htjeti raditi za vas’“, objasnila je.

Krištafor smatra da Carlson radi fantastičnu stvar i nešto što bi u budućnosti moglo dovesti do velikih promjena, ali, iako ne želi biti pesimistična, ističe da je važno naglasiti kako promjena jedne uredbe u kompaniji nije dovoljna, već treba postojati čitav mehanizam kojeg provode educirani ljudi i koji se nadgleda, kako bi zaista imao smisla.

Foto: Canva / privatna arhiva / Instagram @gretchencarlson

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

hakerski napadi

Sve je više hakerskih napada i prijevara: 5 jednostavnih metoda za...

Najnovije žrtve hakerskih napada u Hrvatskoj su Zagrebački holding i HZZO, što je još jednom pod povećalo stavilo važnost sigurnosti na...
- Advertisment -