Stresni poslovi mogli bi vam oduzeti godine života

Mogli bismo reći da već i ptice na grani znaju da stres u životu, privatnom i poslovnom, šteti zdravlju. I vjerojatno ste već nebrojeno puta čuli da je stres jedan od glavnih uzročnika velikog dijela današnjih zdravstvenih problema. No, stres nije uzročnik samo zdravstvenih problema, već bi vam mogao oduzeti i do nekoliko godina života.

Stres na poslu skraćuje očekivani životni vijek

Rezultati istraživanja kojeg su proveli znanstvenici i istraživači s Poslovne škole Harvard i Sveučilišta Stanford u SAD-u pokazali su da stres na poslu smanjuje očekivani životni vijek. No, sve ovisi o razini obrazovanja te o rasi i spolu. Ovo je prvo istraživanje koje je uzelo u obzir te tri komponente kako bi procijenilo kakav stres na poslu ima utjecaj na očekivani životni vijek.

Istraživači su napravili meta-analizu prijašnjih ispitivanja, odnosno uzeli su podatke 18 različitih grupa sudionika u tim istraživanjima te ih podijelili prema razini obrazovanja, spolu i rasi. Ono što su rezultati pokazali je da su ljudi s različitim razinama obrazovanja zaposleni na različitim pozicijama od kojih svaka na određeni način utječe na njihovo zdravlje. Naravno, uzeli su u obzir i faktore poput broja radnih sati, stabilnosti zaposlenja, mogućnosti zdravstvenog osiguranja, ali i razinu konflikta kod zaposlenika između njihovog posla i privatnog života, odnosno obitelji.

Što se tiče samog obrazovanja, istraživanje je pokazalo da bolje prolaze ljudi s višom razinom obrazovanja – kod 5 do 10 posto ispitanika višeg obrazovanja je procijenjeno da stres utječe na njihov životni vijek, za razliku od 12 do 19 posto ispitanika koji imaju niže obrazovanje.

Nadalje, što se tiče rase, kao što se moglo i pretpostaviti, najbolje su prošli bijelci, dok se ostali suočavaju s više stresa na poslu, bez obzira na razinu obrazovanja i spol. Jedina iznimka je pronađena kod visokoobrazovanih žena hispanskog porijekla, na koje stres povezan s poslom najmanje utječe – čak manje nego na bjelkinje.

Naravno, očekivani životni vijek se ne može povezati samo s poslom, a tu postoje i neki drugi faktori koji doprinose ovim rezultatima. Općenito, ljudi drugih rasa su u prosjeku manje obrazovani, siromašniji su i žive na područjima na kojima su zrak i tlo zagađeniji. Samo siromaštvo utječe na razinu obrazovanja pa su prisiljeni raditi u manje povoljnim uvjetima. S druge strane, zagađenja zraka i tla sami po sebi utječu na zdravlje, pa time i na očekivani životni vijek.

Još jedna stvar koja utječe na njihovo zdravlje su životne navike. Statistički gledano, osobe s nižim primanjima prakticiraju riskantnija ponašanja, poput pušenja, konzumiranja alkohola ili droga, nezdrave prehrane bogate šećerima i solima, nedovoljnog kretanja, ali tu je i nedovoljna dostupnost zdravstvenoj zaštiti, koja je u Americi, kao što znamo, poprilično skupa.

Ako i izbacimo te faktore – loše životne navike i zagađenja, ostaje nam svejedno začarani krug. Siromaštvo s jedne strane znači niže obrazovanje, pa i manje šanse za bolje poslove. Ljudi s nižim obrazovanjem prihvaćaju bilo kakve poslove, uključujući i one kojima narušavaju svoje zdravlje, rade više sati kako bi „što više zaradili“, a i ostaju na poslovima koje ne vole raditi jer jednostavno ne mogu birati. Naravno da sve to utječe na njihovo zdravlje, razinu stresa pa i očekivani životni vijek. I to ne samo u SAD-u, već bilo gdje u svijetu.

Foto: 123rf

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

neplaćeni kućanski rad

Kakva percepcija… Muškarci misle da rade znatno više kućanskih poslova nego...

U Australiji je provedeno zanimljivo istraživanje koje ukazuje na to da ženama na tjednoj bazi u prosjeku ode 22,3 sata na...
- Advertisment -