Ugostitelji pred bankrotom: Gdje stvoriti novac kada je tihi lockdown nastupio već mjesecima ranije?

Ugostitelji se suočavaju s novim problemom – novi lockdown nastupa u subotu, a to bi mi mogao značiti kraj za brojne ugostiteljske objekte. Tri poduzetnice u ugostiteljstvu prokomentirale su nam situaciju te svoja predviđanja za naredna tri tjedna, ali i vrijeme nakon toga.


Pročitajte više: Kako će izgledati ugostiteljstvo nakon korone i hoće li opstati?


Brojni ugostitelji neće preživjeti novi lockdown

Melanija Burazin Grupković sa suprugom vodi ugostiteljski obrt zadnjih 8 godina u centru Zagreba. Svjesna je da je situacija jako loša i pretpostavljala je da će doći do djelomičnog lockdowna, ali nije znala na koji način.

“Mislili smo da će ostati mogućnost posluživanja na vanjskim terasama ili samo skraćivanje radnog vremena s većim ograničenjem sjedenja u unutarnjem prostoru. U svakom slučaju, mi čak ni nemamo mogućnost vanjskog sjedenja jer nam terasa nije natkrivena niti smo do sada kupovali grijalice jer nam se terasa nalazi tik uz prometnicu i jednostavno nije adekvatna za zimu, a vjerujem da postoje brojni ugostiteljski objekti koji terasu niti nemaju i u tom slučaju također ne mogu raditi.”


Pročitajte više: Jelena Tabak iz Udruženja ugostitelja Split: “Bez pomaka u poreznom rasterećenju, veliki broj ugostitelja neće dočekati iduću godinu”


Vlada treba donijeti i protumjere za obeštećenje poduzetnika

U scenariju vanjskog sjedenja za Melanijin kafić bila bi, i pored postojećeg smanjenog prometa uslijed korone, potrebna dodatna investicija od minimalno 10-15.000 kn. “No gdje stvoriti novac kada je tihi lockdown nastupio već mjesecima ranije, a preživljava se iz dana u dan i sretan si ako uspiješ pokriti samo troškove. Najveća stavka u troškovniku svakog ugostiteljskog objekta je iznajmljen prostor. Srećom, mi se nalazimo u vlastitom prostoru, no to će biti najveća stavka koju mnogi ugostitelji neće moći pokriti i bit će upitno njihovo ponovno otvaranje.”

Potpore za očuvanje radnog mjesta za poduzetnike čine bitnu stavku, no nažalost to nije namijenjeno da s time vlasnik objekta pokriva troškove hladnog pogona, tu su računi za struju, za vodu, komunalno, knjigovodstvo, najam za dodatne prostore posluživanja, kojeg mi imamo ispred samog lokala itd.

Novci se ne mogu stvoriti, a postavlja se pitanje gdje bi to vlasnik objekta trebao za njima posegnuti kada već dugo traje razdoblje preživljavanja pa ne da nema rezerve već vuče dugove od cijele teške godine.

“Dakle u ovoj situaciji gdje je zdravstveni sustav opterećen i nema drugog rješenja, a Vlada je donijela mjere zabrane rada, isto tako Vlada treba donijeti i protumjere za obeštećenje poduzetnika jer inače nema spasa. Sad je preostalo pokriti sve troškove koji se moraju namiriti i ne mogu čekati, i racionalno optimizirati troškove koji se u narednom razdoblju moraju platiti, a koji mogu čekati, a ostale koji više ne trebaju – otkazati. Dodatnu likvidnost za preživljavanje narednog razdoblja mora i treba osigurati država. Svaki ugostitelj si danas postavlja najveće pitanje ikad – do kada će ovo trajati jer se svi bojimo što će biti za 3 tjedna?”

Cijela situacija plaši i Jelenu Tabak, glasnogovornicu Udruženja ugostitelja Split i vlasnicu restorana Dujkin dvor. “Kad se to u proljeće događalo i cijelo gospodarstvo je išlo u lockdown, osjećala se neka solidarnost. Sad kad vidite da je parcijalno i neki drugi sektori rade normalno, iako ima puno ljudi na jednom mjestu, nije to ugodno gledati”, izjavila je Jelena Tabak.

“Sad smo i djelatnici i ja moralno pali, ali tražimo što ćemo dalje. Najveći je problem siječanj jer većinu potrebnih prihoda dobijemo u prosincu, a sad toga nema. Prvi put sam baš u strahu. Ja vjerujem da će sve to dobro završiti i da ću dobiti neka sredstva kroz siječanj, inače ću morati zatvoriti. Voda je došla do ušiju i preko nosa. Mi podržavamo zdravstvene dijelatnike i brojke trebaju pasti, ali očekujemo minimum kompenzacije i nećemo stati dok do toga ne dođemo.”

Novo zatvaranje smo dočekali s padom prihoda više od 80%

Ana Lisak, vlasnica Cateringa Lisak, kao i niz drugih tvrtki koje pružaju usluge na raznim domjencima, eventima, konferencijama su u lockdownu još od veljače. “To, dakle, traje 9 mjeseci. Naime, od tada je na snazi zabrana okupljanja većeg broja ljudi što se izravno reflektira na naše prihode. Ovo novo zatvaranje dočekali smo s padom ukupnih prihoda u prvih 10 mjeseci poslovanja za više od 80% u odnosu na prihode ostvarene u istom razdoblju 2019. Dodala bih samo da su prihodi koje se ostvaruju u prosincu cca. 25% ukupnog godišnjeg prihoda, što nam omogućava preživljavanje tijekom siječnja i veljače kada su prihodi u najnormalnijim okolnostima simbolični. Ove će godine prihod u prosincu biti NULA kuna. Treba li tome komentar.”


Pročitajte više: Ana Lisak: “Nemamo pravo okrenuti leđa našim zaposlenicima!”


Za Catering Lisak financijska situacija je takva da bez obeštećenja neće moći dočekati proljeće. “Osim toga, ni naši, kao ni svi drugi zaposlenici ne mogu živjeti od 4.000 kn. Sada smo im iz vlastitih sredstava isplaćivali plaće koje prelaze te 4.000 kn i na te dodatne plaće plaćali sve poreze i doprinose.

Troškovi tvrtke nisu samo plaće zaposlenicima. Tu je cijeli niz drugih troškova: najam, režije, lizinzi, rate kredita, parafiskalni i ostali nameti… nisam ni u stanju sve nabrojiti. Plaću za direktore i vlasnike ni ne spominjem, mi valjda ni ne jedemo i ne živimo. Nama se naši troškovi valjda otpisuju, daruju…”

Osim vlastitog biznisa, Ana je svjesna da su zatvaranjem ugostiteljskih objekata pogođeni i dobavljači. “Samo jedna sitnica za ilustraciju, ohrabreni obećanjima da novog zatvaranja neće biti, i mjerama donijetim prije desetak dana, ušli smo u neke nove projekte, između ostalog i pripremu zagrebačkog adventa u formi u kojoj je dozvoljen. To smo financirali da bi samo dan iza toga doznali za zabranu rada.”


Pročitajte više: I najbolje hrvatske poduzetnice su zbog korone na koljenima!


Naravno, svjesni su da je potrebno obuzdavanja transmisije zaraze, i naravno, zdravlje je uvijek najvažnije, ali ni gospodarstvo nije nebitno. “Ukoliko propadnu tvrtke, a propast će, treba se zapitati gdje će se svi ti ljudi, kad sve prođe, zaposliti. Preostaje im jedino iseliti se i tražiti bolju budućnost negdje drugdje.. tamo gdje se razmišljalo i spašavalo tvrtke od propasti koju nisu ni krive ni dužne. Osim toga, iz kojih će se prihoda isplaćivati plaće zaposlenima u državnom sektoru?”

Isto tako, smatra da javni sektor treba napraviti rezove kako bi se spasilo gospodarstvo. “Ako je u javnom/državnom sektoru zaposleno više od 250.000 ljudi i njima se, unatoč činjenici da im primanja nisu pala ni za lipu, planira isplatiti božićnica predlažem da se ta ista božićnica isplati zaposlenicima čije su tvrtke zabilježile 50+% pada prihoda.”

Foto: Unsplash, Martina Cvek, Privatna arhiva

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

- Advertisment -