Kad govorimo o oralnom zdravlju, često mislimo samo na zube, no holistički pristup u stomatologiji podrazumijeva nešto sasvim drugo. Naš sugovornik, doktor Ante Stjepan Vidović iz Dental Centra Videntis, objašnjava kako većina pacijenata dolazi s namjerom da izliječi karijes ili upaljeno zubno meso, ali holistički pristup ide puno dalje od samih zuba.
„Na usta se ne gleda kao na izolirani sustav, nego kao na dio cijelog organizma“, ističe doktor Vidović, dodajući kako to znači da stanje u usnoj šupljini može utjecati na opće zdravlje i obrnuto. Holistički stomatolog stoga razmatra kako su problemi poput bolesti desni ili parodontitisa povezani s drugim bolestima poput onih srčanih, dijabetesa ili upalnih procesa u tijelu. Upale u ustima se, prema riječima našeg sugovornika, ne promatraju kao lokalni problem, nego kao dio šire slike u kojoj se traži uzrok oboljenja, a ne samo simptomi.
Doktor Vidović naglašava kako se u ovom pristupu ne želi samo popraviti zub, već se traži razlog zašto je do problema došlo, bilo da je riječ o prehrani, stresu, probavnim problemima ili životnim navikama.
Probava počinje u ustima
Posebna se pažnja posvećuje mentalnom zdravlju jer osobe izložene stresu često pate od bruksizma, odnosno škrgutanja zubima i napetosti u čeljusti, a dokazano je da se tad i upale brže šire.
„Nepravilno disanje, položaj jezika i držanje tijela imaju utjecaj na čeljust i raspored zubi te se mogu odraziti na kvalitetu sna“, objašnjava doktor Vidović, dodajući kako se u takvim slučajevima često traži suradnja s osteopatom. Velika se pažnja poklanja i materijalima; koriste se oni s najvećom biokompatibilnošću, dok se izbjegavaju metali poput čelika, materijali s metakrilatima i BPA, pa čak i oni koji sadrže fluor.
U Dental centru Videntis umjesto titanskih koriste keramičke implantate, a često u radu koriste PRF i ozon. Posebno je zanimljiv protokol uklanjanja amalgamskih plombi koji je usmjeren na smanjenje izloženosti živinim parama.
Kako navodi doktor Vidović, pacijent se priprema cinkom, selenom i chlorellom, a nakon zahvata se preporučuje odlazak u saunu i pojačan unos tekućine. Sve je to nužno jer su usta, u holističkom smislu, povezana s probavnim, imunološkim i krvožilnim sustavom.
„Probava ne počinje u želucu, nego u ustima kvalitetnim žvakanjem“, podsjeća naš sugovornik, upozoravajući da loš zagriz ili bolovi mogu dovesti do disbioze, odnosno poremećaja ravnoteže crijevnih bakterija, s obzirom na to da je oralni mikrobiom usko povezan s onim u crijevima.
Pročitajte više: VIDEO Stomatologinja otkrila naviku koja uništava zube, a mnogi to rade svaki dan
Simptomi u ustima putokaz su prema skrivenim bolestima
Bolesti u usnoj šupljini često nisu samo lokalni problem jer, kako objašnjava doktor Vidović, postoji stalna razmjena bakterija i živčanih refleksa koji utječu na cijeli organizam.
Kod upala poput parodontitisa dolazi do stalnog „curenja“ bakterija u krvotok, što dovodi do kronične upale niskog intenziteta u tijelu i smanjuje sposobnost imunološkog sustava da reagira na ozbiljnije prijetnje.
„Srčani i moždani udar mogu biti povezani s kroničnim upalama zubnog mesa jer se stvaraju molekule koje ulaze u krvotok i utječu na stijenke krvnih žila“, rekao je doktor Vidović. Također, naglašava važnost higijene kod trudnica radi izbjegavanja komplikacija te ističe dvosmjernu vezu s dijabetesom: upala desni otežava regulaciju glukoze, a povišeni šećer pojačava gingivitis.
Naš sugovornik ističe kako su usta doslovno „ogledalo“ organizma te da promjene u njima mogu ukazivati na poremećaj ravnoteže. Krvarenje i upaljene desni mogu značiti oslabljeni imunitet ili nedostatak vitamina C, dok se suha usta povezuju s dehidracijom, ali i hormonskim disbalansom te autoimunim bolestima.
Loš zadah može ukazivati na probleme sa želucem i refluks, dok učestale afte mogu biti reakcija na stres ili bolesti poput celijakije. Doktor Vidović napominje kako je i jezik važan indikator: „Bijeli naslagani jezik predstavlja gljivičnu neravnotežu, gladak jezik nutritivni deficit, a duboke pukotine stres ili probavne probleme“. Čak i osjetljivost zubi može biti znak kiselosti organizma zbog prehrane ili refluksa.
Upalni procesi u ustima povezuju se i s arteriosklerozom te bolestima poput reumatoidnog artritisa.
Doktor Vidović upozorava na još jednu važnu poveznicu: „Sve više istraživanja sugerira vezu između kroničnih oralnih infekcija i kognitivnog pada i neurodegenerativnih procesa“.
Također, promjene u ustima mogu ukazivati na ozbiljne imunološke probleme, poput infekcije HIV-om, ali i na hormonalne promjene tijekom menopauze. Upravo zato prvi pregled u holističkoj klinici uključuje detaljnu anamnezu o prehrani, probavi, razini stresa i kvaliteti sna. „Klasični pregled odgovara na pitanje što treba popraviti, dok holistički pristup traži odgovor na pitanje zašto je do problema došlo“, pojašnjava naš sugovornik.
Prehrana i stres: Kako dinamičan život utječe na zdravlje zubi
Individualizacija terapije je ključna jer, kako kaže doktor Vidović, dva pacijenta s istim problemom često imaju potpuno različite uzroke i načine oporavka. Prehrana tu igra izravnu i dugoročnu ulogu te je u holističkom pristupu jednako važna kao i samo četkanje zubi.
„Bakterije u usnoj šupljini razgrađuju šećer i stvaraju kiseline koje oštećuju caklinu“, rekao je doktor, ističući da su kiseline iz gaziranih i energetskih pića, ali i smoothieja, izuzetno štetne. Kao česte greške navodi konstantno grickanje hrane i zamjenu vode zaslađenim pićima, čime se zubima oduzima vrijeme za remineralizaciju. Za zaštitu zubi ključni su kalcij, fosfor te vitamini D i C.
Žene koje vode dinamičan život često se suočavaju s kroničnim stresom koji aktivira odgovor „fight or flight“ i povećava razinu kortizola, što pogoduje razvoju upala.
Prema riječima doktora Vidovića, velik broj pacijenata pokazuje znakove bruksizma, kojeg često nisu svjesni jer se javlja noću, a manifestira se kao istrošenost zubi, bolovi u zglobovima ili glavobolja. Naš sugovornik preporučuje svjesno opuštanje čeljusti tijekom dana, redoviti san te noćnu zaštitu u obliku udlaga, uz tehnike poput joge ili meditacije. „Nije dovoljno samo dobro prati zube, nego je potrebno regulirati stres, san i životne navike“, poručuje.
Doktor Vidović savjetuje preventivne preglede svakih tri do 12 mjeseci, ovisno o individualnom riziku pacijentice. Dobra higijena i zdrav osmijeh poboljšavaju psihološku i socijalnu kvalitetu života, utječući na samopouzdanje i slobodniju komunikaciju.
„Osobe koje se nalaze u konstantnom stresu sklone su upalama, pa tako i gingivitisu i parodontitisu. Bitno je pranje zuba najmanje dva puta dnevno, čišćenje interdentalnih prostora i redovita čišćenja zubnog kamenca. Besprijekorna oralna higijena smanjuje rizik oboljenja od parodontitisa, a usput i karijesa“, ističe dr. Vidović.
Završno poručuje kako u holističkom smislu oralno zdravlje nije izolirano već je usko povezano sa sveukupnim zdravljem: „Manje upala u ustima znači automatski i manje sistemskih upala, stabilniji mikrobiom može pridonijeti boljem imunitetu, a smanjenje bruksizma poboljšava san, hormonsku ravnotežu i razinu energije.“
Sadržaj nastao u suradnji s Dentalnim centrom Videntis.
Foto: Videntis
