Zabrinjavajuće? 83 posto tvrtki se suočilo s kašnjenjem u plaćanju

Prema najnovijem istraživanju, čak 83 posto hrvatskih poduzeća suočilo se s kašnjenjem u plaćanju od strane kupaca u posljednjih 12 mjeseci, objavilo je početkom travnja društvo za upravljanje potraživanjima i rizicima Acredia koje je provelo istraživanje.

„Ovaj podatak ukazuje na značajan problem s naplatom potraživanja među hrvatskim poduzećima“, zaključuje se, uz napomenu da čak 84 posto poduzeća nema ugovoreno osiguranje potraživanja. Istovremeno, više od dvije trećine ispitanih poduzeća svojim klijentima omogućuje rokove plaćanja od 30 i više dana.

Michael Kolb, član uprave Acredie, austrijskog društva za kreditno osiguranje specijalizirano za zaštitu naplate potraživanja, ocjenjuje da je vrlo visok broj poduzeća koja se susreću s kašnjenjem u plaćanju „zabrinjavajući signal na tržištu“.

Kako ublažiti rizike kašnjenja u plaćanju

Smatra kako strateško upravljanje rizicima postaje ključno za očuvanje financijske stabilnosti. „Pravilno prepoznavanje i ublažavanje rizika omogućuje poduzećima bržu prilagodbu tržišnim promjenama te očuvanje likvidnosti i konkurentnosti, čak i u uvjetima povećane neizvjesnosti“, zaključuje.

U ožujku su objavili i istraživanje o insolventnosti u svijetu, u suradnji s Allianz Tradeom, a što se Hrvatske tiče, navode da je insolventnost porasla za 11 posto u 2024. godini u odnosu na 2023. Međutim, pala je za devet posto u siječnju 2025. godine u usporedbi sa siječnjem 2024. godine.


Pročitajte više: Dok kupovna moć žena raste, one su i dalje neiskorišteni potencijal za banke


Mogući negativni utjecaj američkih carina

Gospodarski rast Hrvatske i dalje će biti podržan ulaganjima financiranim iz EU-a, napominju, a Acredia očekuje stabilizaciju insolventnosti u ovoj godini, a rast BDP-a od 3,2 posto.

Dodaju ipak da se još ne zna kako će uvođenje američkih carina na proizvode iz EU-a i Hrvatske utjecati na zemlju. Ukupni hrvatski izvoz u SAD čini nešto manje od četiri posto. „S obzirom na to da više od 60 posto hrvatskog izvoza ide u Europsku uniju, posebno u Njemačku, Italiju i Sloveniju, negativni utjecaji carina osjetit će se uglavnom neizravno kroz europske partnere“, stoji u priopćenju.

Foto: Acredia/Canva

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

- Advertisment -