Vlatka Šrajbek: “Zašto je kriza bolja nego prosperitet?”

Na konferenciji Women in Finance predavačice su govorile o nošenju s krizom te kako tvrtka može preživjeti i najteže situacije. Na tu temu govorila je i Vlatka Šrajbek, voditeljica računovodstva i izvještavanja u tvrtki GlaxoSmithKline. Ona je u preko 20 godina radnog iskustva, od trgovkinje do članice uprave naučila kako kriza za nju znači promjene na bolje.

Radila je u raznim industrijama, ispočetka u malim privatnim firmama, no veći dio karijere je provela u regionalnim i globalnim korporacijama.


Pročitajte više: Financijašice su nam otkrile kako voditi tvrtku u krizi!


Kriza 2008. – perfektna kriza

Najveći utjecaj na njezin profesionalni razvoj imala je skandinavska kompanija u kojoj provela sedam godina. Hrvatska filijala je brojala oko 500 zaposlenih, a Vlatka je 2008. godine došla kao zamjena za voditeljicu računovodstva za vrijeme porodiljnog.

“Sjećam se kada me na intervjuu pitao regionalni direktor za financije imam li analitički mindset. Na što sam mu ja hrabro odgovorila da naravno da imam jer se inače ne bih bavila financijama. Kasnije smo se tome godinama smijali jer je bio iznenađen mojim ispaljenim i britkim odgovorom, ali mu se sviđao”, opisala je Vlatka.

Kriza 2008. je pogodila firmu svom snagom, vrijeme je bilo da preuzme inicijativu i umiješa se u poslovanje.

“Umiješala sam se u sve pore poslovanja firme. U krizi financije trebaju preuzeti komandu nad svime. Iskoristila sam krizu da pokažem sve što znam i umijem. Sve svoje vještine i kvalitete sam angažirala u svim aspektima poslovanja firme.”

Operativna marža se naočigled topila. “Uzela sam s kolegama iz komercijala sve ugovore s kupcima i krenula proučavati ugovor po ugovor od najvećeg do najmanjeg, bilo ih je nešto ispod 100, a također i s kolegama iz operativnog odjela koji su odgovorni za izvođenje i isporuku ugovora da vidim njihovo razumijevanje i poznavanje ugovora.”

Nekoliko ugovora je imalo mehanizam povećanja cijene vezan za stopu inflacije ili minimalnu plaću – sa svima ostalim trebalo je pregovarati. Dogovorili su se za akcije s managementom. “Svi smo imali negdje u svijesti koja nam je alternativa.

Vlasnici nas neće dugoročno uzdržavati i slati nam novce svaki put kad naplata zaškripi. Nijedan trošak nije tako mali da ga ne bi razmotrili, no najvažnije je bilo naplatiti potraživanja“, ispričala je Vlatka.

Kriza 2008
Kriza 2008.

Naplata potraživanja je bila borba za sebe

U Hrvatskoj je kultura plaćanja računa takva kakva jest pa se Vlatka morala aktivno pozabaviti time. “Naplata potraživanja je bila borba za sebe. Uzela sam telefon i zvala, pitala za plaćanje kako bih skupila novce za isplatu plaća i PDV. Trebalo nam je više od pola godine da naplatimo sve dospjele račune”, opisala je, ali su i navikli kupce da će ih zvati. Nakon toga su uspostavili redovnu proceduru naplate, gdje su zvali kupce da osiguraju naplatu računa unutar datuma dospijeća.


Pročitajte više: 6 obveznopravnih instrumenata osiguravanja plaćanja kojima možete osigurati naplatu potraživanja


Na razini grupe željeli su smanjiti zaduženost te je Group CFO imao zahtjev za tržišta da poboljšaju poziciju radnog kapitala, što je značilo još poboljšati naplatu potraživanja. Jer od tekućih obveza plaće su dospijevale do 15. u mjesecu kao i porezi, a ostale kratkoročne obveze nisu bile toliko značajne. “Ja sam se s tog sastanka vratila u Zagreb i primila posla. Pola godine Hrvatska je na tim mjesečnim izvještajima bila na 1. mjestu, bila sam ponosna, a opet ponizna. Bilo je potrebno daljnje smanjenje troškova, sve fiksne nepotrebne smo već eliminirali. Trebali smo očuvati radna mjesta, smanjili smo neka prava i ponovno definirali normative u pregovorima sa sindikatima i ukinuli dodatni minuli rad svim radnicima kako bismo očuvali radna mjesta”, ispričala je Vlatka.

“Svi smo se primili posla i spašavanja situacije. Takav angažman nisam nikad do tada doživjela, svatko je htio dati svoj doprinos.”

S druge strane s nekim klijentima su se rastali jer nisu uspijevali postići dogovor. “Kriza 2008. učinila nas je kompletnijima, kompetentnijima i opremljenijima, s puno većim znanjem i samopouzdanjem.”


Pročitajte više: Vlatka Šrajbek: Kako sam u prošloj krizi uspjela održati likvidnost tvrtke i optimizirati poslovanje bez otpuštanja?


Ali nismo bili svjesni da to neće dugo potrajati…

Kompanija se tada na Globalnoj razini spremala za IPO, za izaći na burzu, do tada su bili u vlasništvu investicijskih fondova, priprema je trajala dobrih godinu dana. Implementacija mnogih pojačanih kontrola i procesa, posjet interne revizije.

“Naša kompanija se globalno širila akvizicijama, ili na nove teritorije ili su dodavali nove usluge. I mi smo pripremali akviziciju, moje dotadašnje iskustvo je bilo računovodstveno spajanje i razdvajanje firmi.”

Radila je interni due diligence, interno dubinsko snimanje kandidata i njegovih poslovnih knjiga, dokumentacije, razgovori s vlasnicima i njegovim ljudima kako bi se saznalo što više u businessu te kako bismo procijenili vrijednost te kompanije za nas.

I tada dan prije planiranog izlaska na burzu 11. 3. 2011. dogodio se potres u Japanu i posljedično nuklearna katastrofa. Dionice su tih dana na svjetskim burzama počele strahovito padati. Odlučili su sve odgoditi, i bila je to najbolja odluka za kompaniju u tom trenutku. No trebalo je pronaći rješenje na globalnom nivou.

“S obzirom na to da nismo proveli IPO znali smo da se može dogoditi da nas netko preuzme na Globalnom nivou. Tako je došla vijest 2012. da imamo kupca. Komunicirano nam je interno o kome je riječ. Zajedno bismo spajanjem tada bili najveći poslodavac na svijetu. Najveća privatna kompanija na svijetu s preko milijun zaposlenika. CEO te kompanije izašao je u javnost s viješću o akviziciji prije nego što je imao odobrenje Nadzornog odbora iz SAD-a radi komisije za tržišno natjecanje i market share. Ispao je skandal. On je otišao, umirovljen je, a do akvizicije nije došlo”, ispričala je Vlatka.

Kriza 2008.

Stvaranje clustera

Nakon toga kompanije je napravila zaokret, trebala je sama pronaći nove strateške partnere, a za njih način kako djelovati na promijenjenom globalnom tržištu. Pronašli su nove investitore, investicijske fondove. Čitavo globalno tržište je počelo djelovati drugačije, sve više su se počele nabavljati usluge na globalnom nivou.

Globalizacija znači globalne sustave, globalne klijente, ali i globalna radna mjesta. “To je značilo spajanje manjih tržišta u clustere, a to se dogodilo na području Hrvatske, BiH i Slovenije i nastao je cluster Adriatic.”

Vlatka tada preuzima funkciju CFO za Adriatic i njezine aktivnosti se sele u Maribor. “Dobili smo velikog globalnog klijenta u Sloveniji, onakav koji vam ukoliko se njime ne upravlja dobro utječe na ukupno poslovanje. Bio je to najveći ugovor u regiji Istočna Europa te je predstavljao značajan dio našeg ukupnog prometa.”

Globalna radna mjesta traže nove profile zaposlenika

Trebalo je modernizirati sustave, a krenuli su s implementacijom novog ERP sistema kojeg je razvila Grupa koji sadrži sve standardne kontrole i procese koje smo do tada morali osiguravati ručno. Implementacijom tog ERP-a mijenjali su se i naši procesi, načini rada, a i ljudi. “Bilo je izazovno jer su to bili sve ljudi koji su bili jako dugo u kompaniji koji su s godinama razvili i nadogradili sustav i procese te im je ovo novo samo remetilo njihov princip rada i funkcioniranja.”

Nakon implementacije ERP sustava implementirali su Business inteligence sustav i web Time sheets. “Ono što mi se na početku činilo kao jednostavno postalo je kompleksno, a ono što mi je izgledalo kao zahtjevno, ići na posao svaki dan u Maribor, postao je velika prednost i prilika za učenje i rast. Jer i ja sam dobila priliku dijeliti svoje iskustvo na globalnom nivou. Odjednom smo postali Best example za ERP u grupi kao prvi market kojem je završena implementacija kao i za implementaciju i BI sustava.”


Pročitajte više: Kako razvijati vještine i znanja za odjel financija?


Što sam naučila tijekom kriza?

Financijska kriza 2008. i nekoliko internih promjena koje su se događale u kompaniji Vlatku su naučile mnogo.

  • Treba biti otvoren prema svemu u životu. Prilike uočavamo i dolaze nam kada smo otvoreni.
  • Cijenite sve ljude i njihov doprinos.
  • Radite ono što volite i volite ono što radite. Kada vam to uspije ili raditi ono što volite ili zavoljeti ono što radite, lakše ćete kročiti kroz život.
  • Što god da radite s ljubavlju, bilo da radite za sebe ili za druge, to se vidi.
  • Prisjetite se svako malo zašto radite to što radite, i neka odgovor ne bude jer mi plaća račune.
  • Pronađite svrhu kao pojedinac ili kao kompanija i neka ona bude veća i od vas samih. Vaša svrha dotiče puno više ljudi nego što mislite.
  • Povežite se sa ženama sličnih interesa izvan posla. NETWORKING je must za nas žene, neke od nas su tu bolje od drugih.
  • Budite primjer i osvijestite kako utječete na svoju okolinu.

No, možda najvažnije lekcija koju je naučila je ona o svojim sposobnostima i koliko se trebamo uzdati u njih. “Nemojte se za ništa čvrsto držati osim za sebe. Napredak u karijeri kao i u životu je samo u našim rukama. Ne bojte se donijeti odluku za sebe, nitko drugi je neće donijeti umjesto vas, niti vaš šef niti vaš partner”, zaključila je Vlatka.

Cijelo predavanje možete pogledati ovdje:

Foto: Privatna arhiva

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

eko poljoprivreda

Eko poljoprivreda je novi smjer Nestlea, do 2025. koristit će proizvode...

Nestlé je povodom obilježavanja desete godišnjice od pokretanja NESCAFÉ plana najavio nove globalne obaveze koje se vežu uz brand kave NESCAFÉ,...
- Advertisment -