Pandemija je negativno utjecala na zapošljavanje mlađih žena: Idemo li prema većoj nejednakosti?

Već se ranije ove godine konačno potvrdilo ono što se i očekivalo – pandemija je snažnije pogodila određene skupine ljudi od kojih prednjače žene, samozaposlene osobe i osobe u mlađim dobnim skupinama. Podaci International Labour Organizationa pokazali su da je negativan utjecaj na zapošljavanje mlađih žena sve veći, što bi se moglo odraziti i na teško stečene elemente jednakosti na tržištu rada.

Žene dominiraju najpogođenijim industrijama

Globalni pad zaposlenosti u 2020. godini nije jednako pogodio sve skupine, kao niti sve regije svijeta. Pokazalo se da je gubitak poslova bio najviši u Amerikama, a najniži u Europi i Središnjoj Aziji gdje su planovi za zadržavanje poslova na nacionalnoj razini pomogli u očuvanju dobrog broja radnih mjesta. Ukupni podaci na globalnoj razini bilježe veliku razliku s obzirom na spol pa je tako stopa gubitka posla bila mnogo veća za žene (5%) nego za muškarce, i za mlađe ljude (8.7%) nego za starije. Na presjeku ovih podataka pokazalo se da su najpogođenija skupina bile mlade žene ispod 30 godina.


Pročitajte još: Je li pandemija negativno utjecala na karijere znanstvenica?


Žene su prezastupljene u mnogim industrijama koje su najteže pogođene pandemijom, poput prehrambenih usluga, maloprodaje i zabavne industrije. Primjerice, 40% svih zaposlenih žena – 510 milijuna žena u svijetu – radi u teško pogođenim sektorima, u usporedbi s 36,6 posto zaposlenih muškaraca.

Sve u svemu, gubici u prihodima nakon primanja potpora bili su relativno veći za mlade radnike, žene, samozaposlene i nisko i srednje kvalificirane radnike. Ovo je jedna od instanci koja ukazuje na rizik neravnomjernog oporavka, što će dovesti do još veće nejednakosti u narednim godinama. Za ove je skupine potencijal od oporavka znatno manji, a postoji velik dugoročni rizik od dugoročnih ‘ožiljaka’ pandemije i odvojenosti od tržišta rada, pokazale su projekcije ILO-a. Prema podacima ove organizacije, skupina kojoj je pandemija dodatno otežala ulazak na tržište rada su mlade žene, a pretpostavlja se da je trenutno u svijetu nezaposlena svaka četvrta do peta žena ispod tridesete godine.


Pročitajte još: Kako kontrolirati strah koji nam je ostavila pandemija?


Dugoročne negativne posljedice

Ekonomska nesigurnost ne ogleda se samo u trenutnim negativnim trendovima za zapošljavanje mlađih žena, već se pretpostavlja da će ovo imati kumulativni učinak na živote mlađih žena u godinama nakon pandemije. UN upozorava da će ovaj trend u nezaposlenosti imati negativne dugoročne učinke na jednakost spolova, i izbrisati dobar dio teško izborenih napredaka po pitanju jednakosti na tržištu rada. Osim toga, učinak koji bi ovaj negativni trend mogao ostaviti na mirovine i štednju dodatno će narušiti ekonomsku sigurnost žena.

ILO i UN stoga apeliraju na tvorce javnih politika da pojačano rade na osmišljavanju mjera koje bi bile usmjerene na ove skupine, jer im opća podrška neće doći automatski stabilizacijom ekonomije nakon pandemije. Pažljivo praćenje tržišta rada bit će presudno za izradu i provedbu ciljanih strategija, a smatra se da je oporavak čvrsto ugrađen u procese inkluzivnog i pravednog rasta.

Foto: Unsplash/Ben White

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

Dođite na najopakiji doček jeseni ikada – Kaubojska bundevijada u Općini...

Dolazak jeseni Općina Fužine proslavit će interesantnim događanjima, a posebno atraktivna bit će Kaubojska bundevijada koja se održava u nedjelju 26....
- Advertisment -