Milijuni žena za vrijeme pandemije nemaju pristup kontracepciji

Čini se da je za žene pandemija donijela puno toga lošega. Žene širom svijeta suočavaju se s povećanim nasiljem u obitelji, nezaposlenošću i siromaštvom, a osim toga ženama je kontracepcija u pandemiji sve manje dostupna.

UN je objavio podatke istraživanja 115 zemalja s niskim i srednjim dohotkom koji pokazuju da je prošle godine zabilježeno čak 1,4 milijuna neplaniranih trudnoća. Osim toga, gotovo 12 milijuna žena izgubilo je pristup uslugama planiranja obitelji.


Pročitajte više: Ne sviđa vam se kontracepcijska pilula? Pogledajte ovaj vodič kroz ostale metode kontracepcije


Izvršna direktorica UNFPA-e Natalia Kanem primijetila je da je virus izrazito loše utjecao na žene i djevojke širom svijeta, no “najsiromašniji i najosjetljiviji sada osjećaju najstrašnije posljedice”.

Kontracepcija u pandemiji

Najmanji pristup uslugama planiranja obitelji žene su imale u travnju i svibnju kada su vlade širom svijeta proglasile lockdown i druge mjere sprječavanja širenja pandemije koronavirusa.

“Od vlada preko proizvođača do pružatelja zdravstvenih usluga, svjetski opskrbni lanci modernih kontracepcijskih sredstava pokazali su svoju otpornost i uvelike su odskočili od količine zaliha koje smo vidjeli u ranijim, prvim danima pandemije”, rekla je Kanem.

Međutim, izvještaj jasno pokazuje da ovi zabrinjavajući podaci i dalje predstavljaju problem, a ograničenost i neke nedosljednosti u svim zemljama zahtijevaju kontinuirano praćenje i analizu.

Još je u lipnju prošle godine MSF pisao o uznemirujućem porastu obiteljskog nasilja, uključujući i seksualno nasilje za vrijeme lockdowna. Svjetska zdravstvena organizacija tada je izvijestila da svaka treća žena trpi fizičko ili seksualno nasilje, uglavnom od strane intimnog partnera. Tome pridonose i tenzije koje se nakupljaju u zatvorenim prostorima kako zbog ekonomske nesigurnosti, straha od budućnosti, ali i zdravstvenih problema.

Nedostupnost zdravstvene skrbi

S porastom seksualnog nasilja raste i potreba za skrbi, dok je istovremeno pristup zdravstvenim uslugama sve teži. U Južnoj Africi, primjerice, nacionalna telefonska linija za prijavu seksualnog nasilja zabilježila je trostruki porast broja poziva nakon lockdowna na razini zemlje.


Pročitajte više: Koliko puta žene trebaju prijaviti nasilje da bi pravosuđe i policija reagirali?


“No, s povećanjem broja poziva, došlo je do smanjenja broja posjeta klinikama”, rekla je Kgaladi Mphahlele, voditeljica skrbi za pobačaj i planiranje obitelji u Rustenbergu.

Hitna kontracepcija ne može čekati

Pomoć kod seksualnog nasilja ne može čekati – žrtve silovanja moraju doći u roku od 72 sata kako bi se zaštitili nakon izlaganja HIV-a i u roku od pet dana kako bi djelovala hitna kontracepcija. Budući da je seksualno nasilje tabu-tema, mnogi ljudi nisu upoznati s hitnom pomoći u tom slučaju – a kamoli da je riječ o ključnoj usluzi.


Pročitajte više: Bangladeš donio smrtnu kaznu za silovanje!


Pri posjeti mnogih zdravstvenih centara pacijente se s vrata pita: “Što radite ovdje?” prije nego nastave s uzimanjem brisa za COVID-19. Osoba koja s vrata ne može odgovoriti: “Silovana sam”, neće doći na pregled.

“Ozbiljni socijalni i ekonomski utjecaji COVID-19 zahtijevaju pojačane mjere zaštite za žene i djevojke”, napominje se u izvješću, prenosi Axios.

Foto: Pixabay/jarmoluk

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

- Advertisment -