Američki burzovni indeks S&P 500 pobjeđivao je internacionalne dionice zadnjih 16 godina, ali ove je godine taj nadmoćni niz američkog indeksa prekinut.
Najveći plus doživjele su pak kompanije eurozone (+35,4 posto u dolarskim vrijednostima), a S&P 500 je rastao +13,7 posto, ističe Sandra Ferenčak, poznata financijska edukatorica i blogerica Tetka, u svom najnovijem newsletteru objavljenom sredinom listopada.
Slabljenje dolara, zarada u eurima
No, navodi pritom slabljenje vrijednosti dolara, pa je za investitore u eurima zarada otprilike bila +13 posto za ex-USA nasuprot +1 posto USA.
Top 10 dionica većinom tehnološkog sektora čini 39 posto indeksa S&P 500 što je, kaže Ferenčak, najveća koncentracija u povijesti, pri čemu Nvidia, Microsoft i Apple čine čak 21 posto.
Zanimljiv je i još jedan podatak na koji ukazuje: američki dolar je u zadnjih 30 godina izgubio čak 50 posto kupovne moći dok je u isto vrijeme S&P 500 rastao gotovo 900 posto, ili oko 8 posto godišnje.
Pročitajte više: Rasturili su zlato, srebro te domaće dionice, a evo što očekivati u nastavku godine
Popularnost ulaganja u dionice po zemljama
Kad se to uzme u obzir, ne čudi da oko 162 milijuna Amerikanaca, ili 62 posto odraslih stanovnika SAD-a, ulaže u vrijednosne papire te je ulaganje u dionice najpopularnija dugoročna investicijska opcija među odraslim Amerikancima, kako je objavio Milan Horvat, suvlasnik i savjetnik u investicijskom društvu Fima, na LinkedInu. Što se tiče EU, navodi da oko 33 posto kućanstava ulaže u dionice i fondove što je značajno više u odnosu na 2021. godinu kada ih je bilo tek 17 posto, a ukupno je oko 100 milijuna individualnih investitora.
Horvat pritom napominje da u Švedskoj, Nizozemskoj i Danskoj više od 50 posto građana ulaže na burzama, dok je njihov broj u Italiji na 17 posto, a Njemačkoj na 11 posto. U Hrvatskoj su, kaže, podaci nekonzistentni, ali se procjenjuje da manje od 10 posto odraslih građana sudjeluje u burzovnim transakcijama barem ponekad.
Pročitajte više: Cijena zlata rekordna, najveći skok od 1970-ih: Utjecaj ratova, nesigurnosti i kaosa u SAD-u
Utjecaj ulaganja u državni dug u Hrvatskoj
Inače, na domaćem tržištu kapitala su unazad par godina pažnju malih investitora privukle „narodne obveznice“ i „narodni trezorci“ – izdanja državnih obveznica i trezorskih zapisa otvorena za građane – zbog čega se pojavilo oko 52 tisuće novootvorenih investicijskih računa pri Središnjem klirinškom depozitnom društvu (SKDD), čime se voli pohvaliti ministar financija Marko Primorac.
Foto: Pixabay
