Hoće li novi zakon o priuštivom stanovanju, koji je u srijedu u Saboru predstavio ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, u skorije vrijeme doprinijeti smanjenju i ublažavanju rasta cijena nekretnina te značajno povećati broj priuštivih stanova? Oporba je vrlo skeptična oko efekata cijelog plana.
Proizlazi da bi se otprilike gradilo 2000 stambenih jedinica godišnje do 2030. godine, a dosad je građeno 350 stambenih jedinica putem POS-a, kako je istaknuo u saborskoj raspravi zastupnik Dalibor Paus, dakle država bi trebala biti šest puta učinkovitija nego dosad.
Plan priuštivog stanovanja i goleme potrebe
Preciznije, u iduće četiri godine planira se izgradnja i obnova 20.200 stanova i obiteljskih kuća, a u sklopu toga bi 8000 stanova bilo izgrađeno putem Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), dok se 9000 stanova planira staviti u funkciju priuštivog stanovanja aktivacijom praznih stanova. Plan je u četiri godine uložiti oko 2 milijarde eura te dodatnih 3,5 milijardi do 2034. godine, a novac će osigurati država, gradovi i općine, APN te financijske institucije.
Sve to skupa je pak tek kap u moru potreba jer, prema službenim procjenama, Hrvatskoj nedostaje oko 236.000 stambenih jedinica za punu uspostavu priuštivog stanovanja.
Naša sugovornica oko teme gradnje priuštivih stanova, vlasnica i direktorica agencije za nekretnine Lirio Lucas Martina Naletilić, naglašava da će tržište nekretnina reagirati na odnos ponude i potražnje.
Pročitajte više: “Tržište se čisti od kratkoročnih špekulanata”: Agentica za nekretnine o trendovima i cijenama
“Može doprinijeti stabilizaciji cijena, ali…”
„Svaki model koji dugoročno povećava ponudu stanova može doprinijeti stabilizaciji cijena. No, važno je da zakon ne stvori dodatnu administrativnu nesigurnost niti obeshrabri privatne investicije, jer bez snažnog privatnog sektora nema stabilnog i zdravog tržišta. Ako se postigne ravnoteža između socijalne funkcije stanovanja i tržišnih zakonitosti, ovaj zakon može biti korak prema sustavnijem i dugoročnom rješenju stambenog pitanja u Hrvatskoj“, komentira.
Navodi da je na tržištu iz dana u dan vidljiva sve manja dostupnost priuštivih nekretnina prosječnim građanima, posebno mladim obiteljima i takozvanom srednjem sloju stanovništva.
„Cijene kvadrata i najma značajno su porasle, dok rast primanja nije pratio taj tempo, što dodatno produbljuje jaz između potreba građana i realnih mogućnosti kupnje ili najma“, komentira za WiA, dodajući da Zakon o priuštivom stanovanju prepoznaje taj problem i ide u smjeru povećanja ponude kroz aktivaciju državne imovine, suradnju s jedinicama lokalne samouprave te izgradnju i obnovu stanova namijenjenih dugoročnom najmu po kontroliranim uvjetima.
Ključna će biti – provedba
Smatra posebno važnim što se naglasak stavlja na dugoročni najam, a ne isključivo na poticanje kupnje. „Pozitivno je i to što se planira aktivirati velik broj praznih stanova te jasnije definirati kriterije za korisnike – poput mladih do 45 godina, obitelji s djecom i osoba u deficitarnim zanimanjima. Time se zakon pozicionira kao demografska i gospodarska mjera, a ne samo stambena politika. Ključno pitanje bit će provedba“, naglašava.
Pozivajući se na iskustvo modela POS-a, kaže da bez dugoročnih mehanizama kontrole i jasnih ograničenja otuđenja takvi stanovi mogu završiti na tržištu po komercijalnim cijenama. „Ako želimo održiv model, potrebno je osigurati transparentne kriterije dodjele, spriječiti špekulacije te omogućiti pravnu sigurnost svim sudionicima“, naglašava.
Prema prijedlogu Zakona, građani koji će imati pravo na priuštivo stanovanje stan neće moći prodavati 35 godina, osim u iznimnim slučajevima, s tim da će pravo prvokupa imati lokalna jedinica, a nakon toga APN.
Bačić: Oko 40 posto stambenog fonda nije u funkciji stanovanja
Bačić je u Saboru naveo da je više razloga koji su doveli do problema oko mogućnosti pristupa priuštivom stanovanju – činjenica da smo postali članica EU-a i da su nekretnine postale dostupne građanima EU-a, energetska kriza kao posljedica ruske agresije na Ukrajinu što je utjecalo na povećanje cijena građevinskih radova te usmjeravanje viška prihoda građana u nekretnine.
„To je dovelo do toga da od 2,3 milijuna stambenih jedinica u Hrvatskoj oko 40 posto nije u funkciji stanovanja, bilo da su prazni ili služe za kratkoročni najam, ured i slično”, rekao je.
Prazni stanovi i program APN-a za najam
Inače, na nedavno zaključeni javni poziv APN-a raspisan za ulazak privatnih, praznih stanova u program priuštivog najma, zaprimljeno je tek nešto više od 850 zahtjeva, kako je ministar objavio na sjednici Vlade prije desetak dana. Martina Naletilić kaže kako to ipak nije obeshrabrujuće. “To je tek prvi val, bit će još tih poziva”, napominje.
Upitana pak koliko su najavljene Bačićeve brojke oko povećanja broja priuštivih stanova realne, odgovara diplomatski: “To ovisi o brzini gradnje, raspodjeli između najma i prodaje te politici upravljanja tim stanovima”.
Foto: Freepik, privatna arhiva, Canva
