Velika pobjeda u osnaživanju dama diljem svijeta! Možda. Prva dama SAD-a Melania Trump bit će prva prva dama koja će predsjedati sjednicom Vijeća sigurnosti UN-a. No, neće biti prva dama koja će predsjedati tim međunarodnim tijelom, kojim upravo predsjeda Dama Barbara Woodward.
Morat ćemo nakratko prekinuti naš redovni program radi brze lekcije iz povijesti. Mnoge su dame do sada bile na čelu Vijeća sigurnosti, no niti jedna nije bila prva dama. Prva dama koja je predsjedala Vijećem bila je ginejska diplomatkinja Jeanne Martin Cissé, koja je ceremonijalni malj preuzela u studenom 1972. Cissé, koju je u UN-u proslavila i borba protiv apartheida u Južnoafričkoj Republici, uistinu je zaslužila svoju poziciju u povijesti.
Dama ili Dama, u čemu je razlika?
Prva Dama koja je predsjedala Vijećem – dakle dama koja je dobila titulu Dame od britanske krune – bila je Dama Karen Pierce, veteranka britanske diplomacije koja je malj zasluženo preuzela u travnju 2007. kao zamjenica trajnog predstavnika UK u Ujedinjenim narodima. Melanija tako u ponedjeljak neće biti ni prva dama, niti prva Dama na čelu Vijeća, već samo prva prva dama. Kraj lekcije.
Njezin suprug, Donald Trump, ne krije svoj prijezir spram Ujedinjenih naroda kao organizacije, pa se logično postavlja pitanje je li slanje svoje supruge da preuzme predsjedanje Vijećem u ime SAD-a zamišljeno kao poniženje UN-u ili vlastitoj supruzi?
Pročitajte više: Gdje mi živimo još nam je i Dabro: Sumanuti vodič kroz zlatne grobnice i vruće poklade u Hrvatskoj
Slanje obitelji u diplomatske misije
U međunarodnoj diplomaciji, vi šaljete signal koliko ozbiljno shvaćate neko tijelo ili događaj odabirom osobe koju šaljete da vas tamo predstavlja. Nije isto kada dođete osobno ili šaljete svojeg premijera, ministra vanjskih poslova ili veleposlanika. Još jedna kratka povijesna lekcija.
Trump nije prvi američki predsjednik koji na važan događaj šalje člana uže obitelji. Na sprovodu Josipa Broza Tita 1980. godine bila su četiri kralja, šest prinčeva, 22 premijera, 31 predsjednik države, 47 ministara vanjskih poslova. Međutim, tadašnji predsjednik Jimmy Carter poslao je – svoju majku, 82-godišnju Lilian Gordy Carter. Nismo sigurni što je Carter time htio poručiti, ali ako znamo da je vrlo vjerojatno volio svoju majku, možemo pretpostaviti da je signal bio pozitivan. Kraj lekcije.
Kakav signal Trump šalje UN-u? To zna samo Melania. Trump se odlučio puno više fokusirati na svoju alternativu UN-u, Odbor za mir, novokomponirano tijelo puno uglednih i utjecajnih svjetskih država, poput Kosova, Mađarske, Bahreina, Bugarske, Jordana, Kazahstana, Paragvaja, a s vremenom bi se mogle pridružiti i Albanija i Bjelorusija.
Europska komisija je Trumpu poslala Dubravku Šuicu. Zašto?
Europska unija u tom će tijelu sudjelovati kao promatrač, no veliko je pitanje koliko Bruxelles ozbiljno shvaća tu inicijativu. Možda da iskoristimo naučenu lekciju iz međunarodne diplomacije i pogledamo koju su osobu odabrali da ih tamo predstavlja. Da vidimo… aha, Europska komisija šalje svoju povjerenicu za Mediteran – Dubravku Šuicu. Još jedna pobjeda u osnaživanju žena diljem svijeta. Možda.
Što hrvatska Vlada misli o državi Izrael isto smo tako demonstrirali slanjem svojih predstavnika u tu zemlju. Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić proveo je ovog tjedna tri dana u posjetu Izraelu. Posjetio je Zid plača i muzej sjećanja na Holokaust Yad Vashem, i tamo osudio nacizam i sve totalitarne režime. Nitko ga srećom nije pitao čiji je točno pozdrav veselo uzvikivao prošlo ljeto, onaj neki sa domom i spremnošću za nj.
Izraelci, Yad Vashem, sramota našem
Navikli su Izraelci već na to od ljudi koje im šaljemo. Nekadašnji ministar Miro Kovač tako je prije deset godina u Izraelu izjavio kako su Hrvatska i Izrael imali vrlo dobre odnose osim u Drugom svjetskom ratu, “što je bio rezultat velike igre, ali mi prihvaćamo odgovornost”. Miro je tada, barem, prihvatio odgovornost, pa makar i u igri. Još jedna kratka povijesna lekcija.
Država Izrael nije postojala do svibnja 1948., pa Hrvatska i Izrael prije toga nisu mogli imati nikakve odnose, ni dobre ni loše. Nikakve odnose nisu imali ni nakon Šestodnevnog rata 1967., kada je Hrvatska, u sklopu Jugoslavije, prekinula sve odnose s Izraelom, i tako sve do puno godina nakon samostalnosti, 1997., kada su ponovno uspostavljeni.
I Kovač je tada posjetio Yad Vashem, i ustanovio kako nas taj centar “sve poziva da to nikada ne zaboravimo”. Lijepo je što Yad Vashem poziva da ne zaboravimo, no i Kovač i Anušić su se, čini se, lijepo zahvalili na tom pozivu ali jednostavno, eto, nemaju vremena. Možda nekom drugom prilikom?
Kao što smo već rekli, Izraelci su se već navikli. Yad Vashem, sramota našem. Kraj lekcije.
Foto: Creative Commons, Ministarstvo obrane
