Valunzi usred sastanka. Noćno znojenje zbog kojeg se budite iscrpljene. Nesanica. Neobjašnjivi bolovi. Osjećaj kao da vas vlastito tijelo izdaje, upravo u razdoblju kada se od vas očekuje najviše. Za mnoge žene ovo je svakodnevica.
Menopauza je prirodna faza života kroz koju prolazi gotovo svaka žena. Ona uključuje niz fizičkih i psihičkih simptoma koji mogu značajno utjecati na svakodnevno funkcioniranje, mentalno zdravlje i kvalitetu života. Procjenjuje se da će do 2030. godine čak 1,2 milijarde žena u svijetu biti u menopauzi ili postmenopauzi, što je gotovo 14 posto svjetske populacije. Unatoč tome, menopauza u medicini i dalje ostaje nedovoljno istražena, sustavno podfinancirana i često svedena na ”osobni problem” žena. Ovo nas ne iznenađuje jer znamo da su žene desetljećima bile podzastupljene ili čak potpuno isključene iz zdravstvenih istraživanja u fazama trudnoće, dojenja i menopauze. U prijevodu to znači da danas milijuni žena diljem svijeta svakodnevno konzumiraju lijekove koji nikada nisu bili testirani na ženskoj fiziologiji.
Od privatnog problema do europske politike
No, razlog za optimizam dolazi od Europske komisije, koja je prije nekoliko tjedana predstavila Strategiju za rodnu ravnopravnost 2026.-2030., u kojoj se zdravlje žena napokon prepoznaje kao jedan od prioriteta. Još važnije, ovo je prvi put da se menopauza na europskoj razini izrijekom spominje kao pitanje zdravlja žena, što pokazuje da se ovoj temi pristupa ozbiljnije nego ranije. Komisija najavljuje i financiranje studije o ekonomskim i društvenim učincima povezanih sa zdravljem žena, uključujući menopauzu.
Takva analiza, koja može poslužiti kao važan temelj za prepoznavanje menopauze i menstruacije u kontekstu sigurnosti i zdravlja na radu, vrlo je važna. No, to bi trebao biti samo početak. Ono što je ključno je osigurati adekvatno i kontinuirano financiranje. Europska unija do 2025. godine osigurala je više od 2 milijarde eura za istraživanja i inovacije u području zdravlja žena kroz programe Horizon 2020 i Horizon Europe. Iako je riječ o značajnim ulaganjima, ostaje otvoreno pitanje nastavka financiranja u sljedećem razdoblju. U trenutku kada se europske politike sve više usmjeravaju na obranu i konkurentnost gospodarstva, važno je osigurati da područja poput zdravlja žena ne ostanu u drugom planu.
Pročitajte više: U klinici liječnica, u dvorani trenerica: “Trening snage nije estetski hir nego temelj zdravlja”
Žene u menopauzi – najbrže rastućademografska skupina na tržištu rada
Upravo zato smo u Europskom parlamentu po prvi put organizirali saslušanje o menopauzi. Na saslušanju smo čuli stručnjake iz više država članica koji su jasno ukazali da menopauza nije samo zdravstveno stanje, nego proces koji zahvaća više aspekata života žene. Ona je povezana s promjenama u mentalnom zdravlju, povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, osteoporoze i drugim dugoročnim zdravstvenim posljedicama. No, njezin utjecaj nije ograničen samo na zdravstvene promjene, već i na one društvene poput sudjelovanja žena na tržištu rada.
To je posebno važno ako uzmemo u obzir da su žene u menopauzi najbrže rastuća demografska skupina na tržištu rada. Umor, nesanica, poteškoće s koncentracijom i promjene raspoloženja često prate žene i tijekom radnog dana, i to u razdoblju kada su profesionalno najaktivnije. Podaci to jasno potvrđuju. Gotovo sve žene u dobi između 40 i 55 godina iskuse simptome menopauze, a njih više od četiri petine navodi da ti simptomi imaju izravan negativan utjecaj na njihov rad. Posljedice nisu zanemarive. Gotovo svaka druga žena razmišljala je o smanjenju radnih obveza, promjeni posla ili potpunom izlasku s tržišta rada.
Svakako ne pomaže činjenica da je menopauza i dalje tabu tema u javnom prostoru i da se o menopauzi na radnome mjestu rijetko govori, na što upozorava i Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu. Upravo ta stigma često sprječava žene da zatraže potrebne prilagodbe, iako bi one u mnogim slučajevima bile jednostavne i lako provedive. Više od polovice žena kaže da se ne osjeća spremno otvoreno govoriti na poslu o zdravstvenim poteškoćama povezanima s menopauzom, dok istovremeno velika većina smatra da bi uvođenje konkretnih oblika podrške imalo pozitivan učinak na njihov rad i odnos prema poslu.
Zato problem nije samo u simptomima, nego i u kulturi rada. No, upravo tu leži i najveća prilika. U trenutku kada poslodavci prepoznaju menopauzu kao legitimnu temu i dio radne stvarnosti, otvara se prostor za razumijevanje, prilagodbe i konkretnu podršku. Iako nijedna država članica još uvijek sustavno ne uređuje menopauzu kroz radno zakonodavstvo, Španjolska može poslužiti kao pozitivan primjer jer je prva uvela pravo na dopust zbog menstrualnih poteškoća, čime je otvorila prostor za šire razumijevanje zdravstvenih potreba žena u kontekstu rada.
Vrijeme je za promjenu
Menopauza je predugo bila tabu tema. Danas se to počinje mijenjati. Uvrštavanje menopauze u europske politike, otvaranje javne rasprave i prvi konkretni koraci na razini institucija pokazuju da se ova tema napokon počinje sagledavati ozbiljno. To je važan temelj za promjene koje će se tek razvijati kroz istraživanja, politike i praksu na radnom mjestu. Promjene neće doći preko noći. No, upravo kroz otvoreniji dijalog i konkretne mjere možemo stvoriti okruženje u kojem žene nisu prepuštene same sebi. Menopauza je sastavni dio života i zato zaslužuje i svoje mjesto u politikama i u društvu u cjelini.
Piše: Romana Jerković Kraljić, zastupnica u Europskom parlamentu
Foto: Freepik, privatna arhiva, Canva
