In memoriam Katherine Johnson – ženi koja nam je približila Mjesec

Ovog je ponedjeljka preminula jedna od najvećih znanstvenica svemirskog programa NASA-e i pionirka STEM-a, Katherine Johnson. Ostat će zapamćena kao pionirka STEM zanimanja koja je utrla put ostalim ženama u ovoj branši i karijeri u NASA-i.

Povezano:

Ona je žena iz sjene koja je omogućila uspjehe svih NASA-inih najpoznatijih astronauta. Izračunala je precizne putanje koje su Neila Armstronga zajedno s njegovom posadom 1969. godine sigurno dovele na Mjesec i natrag. Katherine Johnson bila je pionirka u mnogim stvarima vezanim uz ženske karijere u zrakoplovnim i svemirskim programima. Izračunala je i putanje prvog leta u svemir i oko orbite, a od nje su tražili da svojim izračunima provjeri preciznost prvih računala u NASA-i. Svojom je karijerom otvorila put svim ostalim ženama u ovom fascinantnom području, a preminula je u ponedjeljak u 101.-oj godini života.

Diplomirala je već s 18 godina

Katherine Johnson je rođena davne 1918. godine u Zapadnoj Virginiji. Majka joj je bila učiteljica u osnovnoj školi, dok je otac obavljao težačke poslove, uglavnom za luksuzni Greenbrier Hotel. Bilo je to doba segregacije u Americi, a Katherine je bila jedna od rijetkih Afroamerikanki koja je dobila priliku obrazovati se na svim razinama obrazovnog sustava. No, u njenom životu ništa nije bilo stvar sreće, već samo posljedica ogromnog genija.

Tako je Katherine krenula u srednju školu kada joj je bilo samo 10 godina. U to vrijeme u njenom okrugu nije bilo moguće obrazovanje Afroamerikanaca nakon osmog razreda osnovne škole, stoga su ju roditelji zajedno sa još troje svoje djece upisali u školu koja bila dio kampusa Državnog fakulteta Zapadne Virginije. Ovaj je fakultet udaljen 170 kilometara od njihovog doma ujedno bio i jedan od ‘crnačkih’ fakulteta, u kojima je u vremenu segregacije obrazovanje afroameričkog stanovništva jedino bilo moguće.

Katherine Johnson

Sa samo 14 godina već je završila srednju školu i upisala fakultet na istom kampusu. Birala je sve kolegije iz područja matematike koji su se nudili, no ovoj genijalki ni to nije bilo dovoljno stoga su profesori posebno za nju oformili tri dodatna matematička kolegija. U dobi od 18 diplomirala je s najvećim počastima fakulteta i već 1937. godine dobila prvi posao učiteljice u javnoj školi za Afroamerikance.

Dvije godine nakon toga država Virginija odlučila je šutke integrirati diplomske studije svih fakulteta, bez obzira na boju kože polaznika. Tom je prilikom sentor Zapadne Virginije, John W. Davies, odabrao tri kandidata crnačkog sveučilišta koji bi se uključili u diplomski program, a Katherine je bila jedna od njih.

‘Računalo u suknji’

Već nakon prvog semestra Katherine Johnson je odlučila napustiti fakultet i posvetiti se obitelji koju je zasnovala sa svojim prvim suprugom, Jamesom Goble-om. Svom starom poslu učiteljice vratila se tek nekoliko godina kasnije, to jest nakon što su njene tri kćeri narasle. Njen genij je nekoliko godina jednostavno bio stavljen na čekanje.

Tek je 1952. godine preko jednog rođaka čula za nova radna mjesta otvorena u crnačkoj sekciji računalnog sektora u tadašnjem NACA-inom Langley laboratoriju, koji je vodila njena sugrađanka Dorothy Vaughan. Ona i suprug odlučili su preseliti obitelj u Newport News i Katherine je 1953. godine počela raditi u Langley-u.

Isprva je radila u grupi žena čija je jedina zadaća bila izvoditi zadane matematičke operacije. Katherine je jednom prilikom za sebe rekla da je tada bila ‘računalo’ u doba ‘kada su računala nosila suknje.’ Njihov glavni zadatak je bio čitati podatke iz crnih kutija zrakoplova i izračunavati precizne matematičke zadatke. Te su žene zaista obavljale posao računala u doba kada ona još nisu bila dostupna. Njihov ured bio je nazivan “obojenim računalima”, a Katherine je u njemu ostala raditi sve do 1958. godine, do kada se NACA nije pretvorila u NASU, a u toj je pretvorbi i počela koristiti prava računala.

Katherine Johnson

Jednog su dana ona i njena kolegica bile dodijeljene muškom timu za istraživanje leta. Katherinino znanje analitičke geometrije brzo ju je povezalo s muškim kolegama i šefovima koji su je na kraju jednostavno zaboravili vratiti u njenu grupu žena ljudskih računala.

‘Nikada se nisam osjećala drugačije’

Unatoč tome što je živjela u doba brutalne nejednakosti i nepostojanja ljudskih prava za osobe drugih rasa, Katherine njen odgoj, genij i predanost nisu dopustili da nejednakost osjeti na svojoj koži. Ona ih je jednostavno ignorirala.

“Nisam imala vremena za to. Otac nam je govorio: ‘Vrijedite jednako kao bilo tko drugi u ovom gradu, ali niste bolji od nikog.’ Nemam osjećaj inferiornosti. Nikada ga nisam imala. Jednako sam vrijedna kao i svi drugi, ali ne i vrjednija’, skromno je rekla, a u NASA-i su nakon ove izjave poručili da možda nije vrjednija, ali je vjerojatno puno pametnija.

Bila je vrlo asertivna, znala je što želi i znala je točno koliko vrijedi bez da ikada treba razmišljati o tome. Tražila je da ju uključe znanstvene kolegije, u koje ni jedna žena prije nje nije stupila. Smatrala je, i govorila, da jednostavno radi zadatke kojima prirodno pripada.

Pionirka NASA-e provjeravala je i rad računala

“U to smo vrijeme trebale biti asertivne kao žene – asertivne i agresivne – a stupanj u kojem smo trebale biti takve ovisio je o tome tko ste. Ja sam trebala biti. U ranim danima NASA-e žene nisu smjele stavljati svoje ime na izvješća. Ja sam radila s Tedom Skopinskim koji je htio otići u Houston. No Henry Pearson, naš nadređeni – koji nije imao poštovanja prema ženama – ga je pritiskao da završi naše izvješće. Na kraju, Ted mu je rekao: “‘Katherine bi trebala završiti izvještaj, ona je ionako napravila najviše posla.” Pearson nije imao izbora i tako sam postala prva žena ikad u NASA-i čije je ime bilo na izvještaju”, ispričala je.

Od 1958. do umirovljenja 1986. godine Katherine Johnson je radila kao inženjerka zrakoplovstva. U tom je periodu sudjelovala u brojnim uspjesima kao ‘žena iz sjene’ zadužena NASA-ine najpoznatije poduhvate. ‘Poslala’ je prvog Amerikanca u svemir izračunavši putanju za prvi svemirski let Alana Sheparda 1961. godine.

Kada je NASA prvi puta koristila elektroničko računalo kako bi izračunala let oko orbite Johna Glenna, Katherine je pozvana da provjeri izračun koji je napravilo računalo. Glenn je tražio isključivo nju i nije htio poletjeti prije nego što Katherine potvrdi putanju. Kasnije je radila izravno s digitalnim računalima, a njena sposobnost i reputacija omogućile su drugim znanstvenicima i inženjerima da steknu povjerenje u rad ove nove tehnologije kod najdelikatnijih operacija.

Sigurno vratila Apollo 11 s Mjeseca

Svi su se NASA-ini najpoznatiji astronauti oslanjali na njenu stručnost. 1969. godine izračunala je precizne putanje za let Apolla 11 na Mjesec. Katherine je ovdje odigrala jednu od najvažnijih uloga jer vraćanje posade s Mjeseca ne bi bilo moguće bez njenih rezervnih izračuna koji su na kraju spasili stvar. Pred kraj svoje zavidne karijere radila je i na planovima za misiju na Mars.

Ova je legenda svemirskih misija preminula u ponedjeljak, 25.2.2020. godine u domu umirovljenika, u Newport News-u, gradiću u kojem je rođena i odrasla. Nakon smrti, NASA-in administrator, Jim Bridenstine, proglasio ju je “Američkom heroinom” i izjavio da njeno pionirsko nasljeđe nikada neće biti zaboravljeno”. Ostala je zapamćena i kao Afroamerikanka u STEM području i samostalno zatrla put svim ženama koje su sanjale svoje svemirske snove nakon nje.

Foto: Facebook/NASA

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

instant plaćanje u kunama

U Hrvatskoj omogućena instant plaćanja u kunama, znate li koje su...

Fina je razvila NKSInst platni sustav koji omogućuje prijenos novčanih sredstava s računa platitelja na račun primatelja gotovo odmah, u svega...
- Advertisment -