Sukob Milanovića i Plenkovića – trebamo li još dokaza da nam nedostaje žena u politici?

Čitav se svijet našao u istom problemu, u borbi s još uvijek nedovoljno poznatim virusom COVID-19. Borimo se s masovnim gubitkom radnih mjesta i s krizom koja tek dolazi. Planiraju se strategije za preživljavanje ovih korona-vremena. A u Hrvatskoj? Glavna tema u Lijepoj našoj su natjecanja predsjednika Republike i predsjednika Vlade oko toga tko će bolje uvrijediti drugu stranu. Milanović i Plenković ratuju već dugi niz godina, a afera Janaf otvorila je mjesto novim trzavicama i uvredama.

Milanović i Plenković i njihova obećanja

Zoran Milanović kada je postao predsjednik izjavio je kako će s Plenkovićem biti najbolji prijatelj u okvirima koliko je to moguće u politici, s čime se složio i Plenković ističući da trebaju surađivati, pronaći zajednički jezik i nacionalni interes.

Što se to dogodilo najboljim prijateljima kada ratuju na konferencijama za medije, optužuju se za nepoštivanje zakona, izbjegavaju bilo kakvu suradnju i propitkuju radikalizme u političkoj, ali i osobnoj prošlosti? Prvu konferenciju za medije sazvao je Milanović kao reakciju na pismo u kojem ga je premijer obavijestio da će sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost sazvati kada je na zahtjev Vlade pripremi Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti. Predsjednik je upozorio na to kako Vlada po zakonu nije ovlaštena davati naloge toj Koordinaciji te je izjavio: “Dakle, mislim da je potpuno jasno zašto je ovo namjerno izokrenuto, da bi se kupilo vrijeme i poslala poruka: “Ja mogu sve”. Premijer koji je osobno ovo proglasio terorizmom Hrvatskoj je pokazao jezik ili srednji prst.” Od tuda je krenuo novi val vrijeđanja na svim, samo ne na profesionalnim razinama.

Andrej Plenković nastavio je u sličnom tonu: “Kod njega se ponovo vidi teški kompleks poraza na izborima 2016., njegov ton prema meni je podcjenjivački, a iznio je niz laži o meni i karijeri, pa i o našim odnosima.”

Milanović je optužio Plenkovića da je bio štićenik u svim režimima te da je na temelju laže dijagnoze anemije izbjegao služenje vojnog roka. “Djeca komunističkih glavešina to nisu mogli izbjeći, to su mogli samo povlašteni”, dodao je predsjednik.


Pročitaj više: Šovinistički ispadi predsjednika Milanovića nisu ništa novo!


Uvrede su postale sve osobnije, a u kojima je Milanović optužio Plenkovića da je sve što je rekao laž, da je Plenković “bully” i tome slično.

To su samo neke od izjava predsjednika Republike Hrvatske i predsjednika Vlade koji su odavno prešli crtu bilo kakvog profesionalnog odnosa. Imaju li tiskovne konferencije kakve sazivaju posljednjih dana ikakve koristi u kontekstu pandemije koja je pogodila čitav svijet, a koja se u Hrvatskoj posljednjih dana širi brže nego ikada?

Umjesto da se pažnja i napori upru u rješavanje problema širenja virusa, gubitka radnih mjesta te na novu, neočekivanu “korona-krizu” čije će se snažne i, vrlo vjerojatno, ogromne posljedice vidjeti tek po završetku pandemije, Zoran Milanović i Andrej Plenković “zabavljaju narod” vrijeđanjima koja više nisu niti na osobnoj razini, nego na onoj kakvu javnost još nije vidjela, pogotovo ne iz ženske perspektive.

Sukobi negdašnjih liderica

Primjera je bilo, dakako, i kod ženskih političarki. Bivša premijerka Jadranke Kosor i bivša predsjednica Kolinde Grabar Kitarović našle su se u sukobu za vrijeme debate bivših predsjedničkih kandidata.

Kolinda Grabar Kitarović je, naime, izjavila da joj je Kosor kao premijerka rekla kako više na nju ne računa, o čemu se Kosor oglasila na Twitteru.

“KGK je besramna kad kaže da sam joj kao premijerka rekla da ne računam na nju. Za što? Pa bila je veleposlanica!! S mandata veleposlanice u SAD otišla je u NATO bez da je obavijestila Vladu i mene kao premijerku. I ostavila veleposlanstvo prazno”, napisala je Kosor na Twitteru. Nakon njenog komentara, još se ponegdje spominjala izjava tadašnje predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, no ni u jednom trenu nije došlo do vrijeđanja na osobnoj razini i uvijek bi jedna strana utišala buku. Lideri jedne države trebali bi se posvetiti ozbiljnim temama, kojih, u posljednje vrijeme, itekako ima.

Osim toga, bivša premijerka Kosor “zaratila” je i s bivšom a SDP-ovom ministricom Milerom Holy povodom izjave Mislava Kolakušića o tome da bi se pitanje pobačaja trebalo rješavati na referendumu.

Mirela Holy po tom se pitanju na Twitteru oglasila: “Vlado Šeks za Kolakušića narod koji je napisao Ustav”, na što je reagirala Kosor dodajući: “Ustav Republike Hrvatske su pisali K. Olujić, S. Sokol i V. Šeks. Nikako Šeks sam”, odgovorila je bivša premijerka Kosor.


Pročitaj više: Političarke će prije priskočiti građanima u potrebi nego političari, rezultat je to nove studije!


“U svakom slučaju Ustav nije napisao narod kako gospodin tvrdi”, dodala je Holy, na što je Kosor uzvratila: “Ali nije ni Šeks sam.”

U nizu sličnih “dobacivanja”, razgovor je završio sa, vjerojatno sarkastičnim, ali svakako oku ugodnijim izjavama:

Holy: Fakat si nabrijana na mene, iako mi nije jasno zašto. Ugodan dan ti želim.

Kosor: I ja tebi sve najbolje. Nisam ja ništa “nabrijana” na tebe. Ugodan dan!

Holy: Hvala, Jadranka!

Iz primjera je jasno vidljivo kako to izgleda u ženskom svijetu. Izjave se doziraju i diplomatski se ophode prema suprotnoj strani. Reci što misliš, ali ostani dama i igraj profesionalno. Postavlja se pitanje – postoje li granice u izjavama Milanovića i Plenkovića?

Nije prvi puta da se u Vladi događaju sukobi, ali je doista prvi puta da se u toliko ozbiljnoj situaciji odvija natjecanje tko će izmisliti bolju uvredu za suprotnu stranu, a što doslovno ne vodi nigdje, osim ismijavanju od strane javnosti. Gdje je kraj neozbiljnosti i početak ozbiljnom pristupu u vremenima u kojima je to prijeko potrebno?

Foto: Facebook

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

pogreške u komunikaciji

4 najčešće pogreške koje činimo u komunikaciji!

Velik dio uspjeha u poslu i u životu ovisi o komunikaciji. Dobra komunikacija izgrađuje odnos i olakšava postizanje ciljeva, dok ona...
- Advertisment -