Nadzor radnika na daljinu i sindrom zvan ‘remote helicopter boss’ – je li vam zlo od toliko nadgledanja?

Rad od kuće, takozvani remote rad, sve je popularniji. Otvorila se tu prilika za remote helicopter bossa koji kao sokol nadgleda radnike i stražari nad njima. Svemu tomu kumovala je upravo pandemija. Gotovo dvije godine, zbog opasnosti od širenja zaraze, radilo se od kuće – pronađene su više ili manje uspješne alternative za onaj klasičan rad iz uredske fotelje. I mnogima se to dopalo: ta sloboda da se ustanu kasnije no inače, naprave si kavu, upale laptop i u pidžami krenu obavljati posao. Nekad čak i iz kreveta.

Nadgledanje koči produktivnost

Iako pandemija lagano jenjava, a život se vratio u normalu, ‘šteta’ je učinjena: svi su se baš navikli na rad od kuće! I traže ga i žele i dalje. Što su tražili, to su i dobili – brojne tvrtke i poduzeća omogućili su svojim djelatnicima barem djelomičan remote rad, a nekad i potpuni. Radnici se tako osjećaju nesputanije i slobodnije, a baš ta sloboda muči nadređene. I tako nastaje remote helicopter boss. Mikromenadžer koji poput helikoptera nadlijeće nad glavama zaposlenika koji rade remote, od kuće. Provjerava ih, prati svaki korak i kontrolira svaki pokret.

“Stalno nadgledanje zaposlenika nikada nije dobro. Koči produktivnost, kreativnost i najmanje koristi osjećaju smislenosti koji je nužan za preuzimanje odgovornosti”, tvrdi Sandra Mraović Deković, specijalistica za ljudske potencijale.

Prema istraživanju Microsofta čak 85 posto menadžera kaže da je prelazak na remote ili hibridni rad učinio težim da sa sto postotnom sigurnošću mogu utvrditi da su zaposlenici jednako produktivni. I dok 87 posto radnika izjavljuje da rade sasvim dobro i kad su od kuće, samo 12 posto poslodavaca ima potpuno povjerenje da je njihov tim produktivan. Ostalih gotovo 90 posto je nesigurno…

“Nadgledanje u smislu praćenja rada zaposlenika je poželjno, ali u okvirima potrebnog za procjenu i jasno komuniciranog sa zaposlenicima, tj. zašto se radi, na koji način i koliko često”, objašnjava Andreja Bakula, prof. psihologije, AB.PRO obrt za poslovne usluge.


Pročitajte više: Kako biti dobra šefica na daljinu? Remote vođenje tima


Nadzor radnika na daljinu: nelagodu treba iskomunicirati

Nelagoda kod zaposlenika se javlja ako veći dio navedenog nije proveden u poslovnoj praksi ili ako neovisno o provedenom, zaposlenik možda ne odrađuje posao (iz određenih razloga) kako je dogovoreno, upozorava Bakula.

“U oba slučaja nelagoda kada se ‘prepozna’, najbolje ju je otvoreno iskomunicirati s osobom koja uzrokuje nelagodu”, savjetuje.

Dodaje da treba jasno i pristojno pokrenuti razgovor. Pro tome treba koristiti “ja poruke” u komunikaciji – bez optužbi – jer one će samo pogoršati situaciju.

Da poslodavci sumnjaju u njihovu produktivnost osjećaju i sami zaposlenici pa čak petina onih koji rade na daljinu smatra da njihov nadređeni stalno evaluira i procjenjuje njihov rad, piše Harvard Business Review. Jedna trećina se slaže da njihovi nadređeni izražavaju nedostatak povjerenje u njihove radne sposobnosti. I – nisu bili u krivu. Stvarno menadžeri sumnjaju u produktivnost.


Pročitajte više: Rad od kuće povećava vjerojatnost ‘izgaranja’. Kako ga izbjeći?


Pati samopoštovanje i radni učinak

I onda slijedi pokušaj motiviranja, kontrole, nadgledanja. Remote helicopter boss ‘zakači’ se za ‘metu’ i bombardira ju bespotrebnim pozivima, check-inanjem, videopozivima… Time ne ostvaruju svoj cilj: kontrola da se odradi dovoljno posla. Upravo suprotno, stvara se kontraefekt i nanosi se šteta zaposlenicima. Radnici na daljinu zbog suvišne kontrole osjećaju se kao da šef upravlja njima. I oni koji se tako osjećaju manje su angažirani, manje motivirani i manje sposobni nego ikad prije.

Upravo da se ne bi ‘ubila’ produktivnost tamo gdje za to nema potrebe, Ankica Ćaleta, CEO u MyLuxoria ističe da ona kontrolira samo one remote zaposlenike koji ‘zakažu’. Odnosno one koji nisu produktivni.

“Imam ‘helikopter’ za šeficu i to je najgore. Ona me temeljito stresira i neko vrijeme sam mislila da sam nesposobna. Sve dok nisam počela raditi na dodatnom projektu s drugim menadžerom i shvatila koliko se promijenila moja percepcija mene i mojih sposobnosti zbog lošeg iskustva sa šeficom“, požalila se na Redditu jedna korisnica.

Njezin slučaj nije iznimka – i drugi su se korisnici požalili na isti učinak koji su helikopter šefovi ostavili na njih.

‘Bježe’ jer ne mogu disati

“Patio je moj radni učinak, kao i moje samopoštovanje. Udebljao sam se 15 kilograma, morao sam uzimati lijekove protiv anksioznosti, morao sam ponovno započeti terapiju. Bilo je užasno”, piše drugi korisnik.

O problemima koje pretjerano nadgledanje i kontrola može prouzročiti izjasnila se i profesorica psihologije Bakula.

“Pretjerana kontrola koja traje određeno vrijeme i postaje ‘sistem’ može jako omesti ne samo razvoj zaposlenika već i narušiti međuljudske odnose, osjećaj samopoštovanja kod zaposlenih te u konačnici i prouzročiti prelazak u druge odjele firme ili odlazak iz firme jer zaposlenici u tom slučaju ‘bježe’ od takvih šefova koji ljudima ne daju ‘disati‘ niti misliti i djelovati u skladu s njihovim kompetencijama i iskustvom”, ističe.


Pročitajte više: Što će donijeti ‘smrt’ klasičnih ureda za zaposlenike te prelazak na rad od kuće?


Zdrava sredina

Da gore navedeni slučajevi nisu pretjerivanje, potvrđuje Mraović Deković. Ističe da se grozi kontroliranja ljudi.

Jasno postavljeni zadaci, izvještaji na kraju dana ili tjedna ili po kontrolnim točkama projekta su načini na koje se kontrolira učinak, a potom usmjerava ili što god već treba”, napominje HR stručnjakinja.

Katleen De Stobbeleir, profesorica vodstva i treniranja na poslovnoj školi Vlerick u Belgiji objašnjava da su se povećala dva stila vodstva nakon prelaska na rad na daljinu. U jednom stilu menadžeri isključuju ili čak zaboravljaju svoje zaposlenike koji rade od kuće, zbog čega se radnici osjećaju izolirano ili otuđeno. U drugom pak stilu oni kontroliraju, vrlo često prekomjereno, svoje remote zaposlenike. Taj stil vežemo uz pojam remote helicopter boss, piše BBC.

Ipak, da se razumijemo – ima i onih koji znaju odrediti ‘zdravu sredinu’.

“Što ih manje vidim i čujem ja sam sretnija. Imamo weekly sync i točno se vidi tko što radi”, kaže osnivačica Adeerae Elmira Majerić. Dodaje da ako pokaže da je netko zakazao onda se razgovara, i ‘prekrojava’ ono zbog čega je produktivnost pala.


Pročitajte više: Je li remote rad uzrok sukoba među parovima?


Menadžeri nesigurni sami u sebe

Istraživanje tvrtke International Data Corporation iz srpnja 2022. pokazalo je da oko 70 posto sjevernoameričkih poslodavaca s najmanje 500 zaposlenika koristi neki oblik softvera za praćenje zaposlenika. Drugo istraživanje pokazalo je da je gotovo 90 posto onih koji su izjavili da koriste softver za praćenje, zbog toga naposlijetku otpustilo radnike.

Remote rad tako, unatoč svim svojim plusevima, donosi i određene minuse. Digitalne platforme i alati omogućavaju mikromenadžerima da u svakom trenutku mogu kontrolirati zaposlenika. Mogu pratiti svaki mail koji on pošalje, mogu pratiti status (ne)aktivnosti…

Dakle, osim što je zaposleniku nelagodno, očito je da postoji i drugi problem: menadžer je nesiguran, muči ga da posao neće biti odrađen kako spada, muči ga i pitanje je li možda on kao šef zakazao, je li mogao bolje motivirati ljude?

Oko 40 posto menadžera izrazilo je da se ne osjeća samopouzdano prilikom upravljanja radnicima na daljinu. Gotovo četvrtina ne smatra da može upravljati timom ‘udaljenih’ radnika. Slični brojevi pokazali su i da nemaju samopouzdanja da utječu na remote radnike da dobro obavljaju svoj posao i učinkovito koordiniraju timom udaljenih radnika. Ovi nalazi ukazuju na nedostatak samoučinkovitosti za upravljanje radom na daljinu, pri čemu se samoučinkovitost odnosi na uvjerenje u vlastitu sposobnost svladavanja izazovnih situacija, piše Harvard Business Review.

Foto: Canva / Sandra Mraović Deković, privatna arhiva / Elmira Majerić, Ankica Ćaleta, Andreja Bakula, LinkedIn

#mc_embed_signup{background:#fff; clear:left; font:14px Helvetica,Arial,sans-serif; width:600px;} /* Add your own Mailchimp form style overrides in your site stylesheet or in this style block. We recommend moving this block and the preceding CSS link to the HEAD of your HTML file. */

Ne propustite naše događaje i najnovije vijesti!

* indicates required
Zagreb i okolica Karlovac i okolica Sisak i okolica Istra i Kvarner Srednja Dalmacija Južna Dalmacija Sjever Hrvatske Slavonija Ostalo
Zanimaju me događaji i sadržaj za:
(function($) {window.fnames = new Array(); window.ftypes = new Array();fnames[0]=’EMAIL’;ftypes[0]=’email’;fnames[1]=’FNAME’;ftypes[1]=’text’;fnames[2]=’LNAME’;ftypes[2]=’text’;fnames[3]=’MMERGE3′;ftypes[3]=’dropdown’;fnames[6]=’MMERGE6′;ftypes[6]=’dropdown’;fnames[5]=’MMERGE5′;ftypes[5]=’dropdown’;}(jQuery));var $mcj = jQuery.noConflict(true);

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

- Advertisment -