Nataša Tramišak: Prioriteti su likvidnost, očuvanje radnih mjesta, oporavak i reforme

U trenutnoj situaciji kad nam je gospodarstvo na izdisaju EU fondovi su slamka spasa u koju se svi uzdamo. Financijska omotnica za razdoblje 2014-2020 je na kraju, moramo se pripremiti za novu. To je bio povod za razgovor s novom ministricom regionalnog razvoja i fondova Europske unije Natašom Tramišak. U pripremi pitanja sudjelovale su Women in Adria članice, stručnjakinje za EU fondove, Ariana Vela i Natalia Zielinska. One ujedno vode i Odbor za EU fondove udruge Glasa poduzetnika čiji je cilj poboljšanje iskorištenosti sredstava i olakšanje pristupa EU fondovima malim i mikro poduzetnicima.

Kako je počeo vaš put sa EU fondovima. Puno žena razmišlja o karijeri ili vlastitom biznisu u ovom području, koja je vaša poslovna priča?

Iako sam diplomirana pravnica , posljednjih deset godina sam se specijalizirala za regionalnu politiku i EU fondove, kao zamjenica Općinskog načelnika Općine Antunovac. Cijeli sam svoj rad posvetila konkretnim projektima u lokalnoj zajednici koji su financirani iz EU fondova. Intenzivno, a posebno u posljednje dvije i pol godine u Osječko-baranjskoj županiji, radila sam na konkretnim investicijama, razvojnim projektima energetske obnove i dostupnijoj primarnoj zaštiti te je to ujedno bio moj glavni fokus rada. Ono što me uvijek dodatno motiviralo za rad na EU projektima je neposredan utjecaj na doprinos razvoju i podizanju kvalitete životnog standarda.

Dok ste radili na projektima u tekućem, skoro već prošlom razdoblju 2014-2020, koje ste najveće prepreke i greške uočili?

Priprema i provedba projekata vrlo je kompleksan i složen posao. S obzirom na to da je Hrvatska najmlađa članica EU, na raspolaganju nam je bila dostupna tek jedna cjelokupna financijska omotnica. Zbog toga najveće prepreke i greške događale su se upravo zbog neiskustva. S obzirom na to prema korisnicima uvijek komuniciramo da pojačaju svoje kapacitete, a osobito za provedbu javne nabave. To naglašavamo jer, u prosjeku jedan projekt ima oko 20 nabava, međutim ovisno o kompleksnosti, trajanju i ugovorenom iznosu projekta, broj može varirati od svega par nabava do preko 100 nabava po projektu. Međutim, unapređenjem sustava i obrazovanjem Hrvatska je dosegla 97% iskorištenosti financijske omotnice. Važno je znati da početak projekta započne već s projektnom idejom, izradom projektne dokumentacije i puno prije aplikacije na javne pozive i natječaje. Ako se u ovoj fazi naprave pogreške, one izađu na vidjelo u realizaciji EU ugovora. Također, s obzirom na to da sam i sama radila u pripremi i provedbi projekata svjesna sam koliko truda to zahtjeva, ali kad na kraju vidite jasan produkt svog rada shvatite da se uloženo vrijeme isplatilo, na korist cijele zajednice.

Da ste postali Ministrica prije 6 godina, što bi drugačije napravili ?

Hrvatska je pristupila EU 2013. Već tada, prihvaćanjem članstva pokazali smo spremnost na promjene. Od ulaska u EU prošli smo prvi VFO, nove procedure, a sva tijela u sustavu pokazala su spremnost na prihvaćanje novih pravila. Osim toga uspješno smo implementirali EU zakonodavstva i procedure. Sve su to veliki koraci i uspjesi u kratkom vremenu. Također o tome koliko smo napredovali govori već spomenuti podatak o 97% iskorištenosti financijske omotnice. Pred nama su veliki izazovi, a jedan od važnijih daljnji koraka je dodatno jačanje kapaciteta.

U Hrvatskoj će uskoro biti na raspolaganju dva financijska  bloka : Višegodišnji financijski okvir  u vrijednosti  12,68 milijardi eura i EU nove generacije (Next generation EU) vrijednosti  9,40 mlrd..

Za koje projekte će taj novac bit namijenjen u Hrvatskoj?

Ovakva snažna omotnica pomoći će brzom gospodarskom oporavku Hrvatske radi krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, a to potvrđuje i pravu vrijednost članstva u Europskoj uniji. Odmah počinjemo raditi kako bismo postigli maksimalnu iskorištenost tih sredstava i iskoristili veliku razvojnu šansu za Hrvatsku. Sredstva iz novog europskog proračuna usmjerit ćemo prvenstveno na ruralna područja: Ravnomjerni regionalni razvoj, ruralni razvoj i poljoprivredu, ribarstvo, promet, okoliš, digitalizaciju, znanost, istraživanje i razvoj, jačanje konkurentnosti gospodarstva i druge sektore. Sredstva iz Instrumenta za oporavak i otpornost usmjerit ćemo na osiguranje likvidnosti malim i srednjim poduzećima, na nastavak mjera za očuvanje radnih mjesta, za održivi razvoj, za investicijske projekte koji potiču gospodarski oporavak i jačanje otpornosti gospodarstva, investicije u digitalnu transformaciju, zaštitu okoliša, proizvodnju energije i širokopojasni Internet. Primjerice, zbog velike potrebe za sredstvima za očuvanje likvidnosti poduzeća i radnih mjesta, dio programa EU Next Generation je i zamišljen da te potrebe financira (program React EU), a Hrvatska očekuje prva sredstva upravo iz tog programa. Kada govorimo o sredstvima EU nove generacije prioriteti će se dogovarati s kolegama ministrima kako bi se identificirala ključna područja investicija, ali i reformi. Oba elementa moraju biti zadovoljena u svrhu uspješnog postizanja oporavka. Stoga će i prioriteti biti na reformi javne uprave, gospodarstvu, javnoj infrastrukturi, prometu, zdravstvu, obrazovanju a sve će se pažljivo procjenjivati kako bi se na najbolji način doprinosilo ravnomjernom regionalnom i održivom razvoju.

Poznato je da su procedure dodjele bespovratnih sredstava i provedbe projekata kompleksne i da postojeći sustavi upravljanja i kontrole imaju tri razine, što otežava i usporava cijeli proces i, posljedično, apsorpciju sredstava iz fondova EU-a. Planirate li izvršiti izmjene u sustavima i imate li ideju na koji način to učiniti? Je li to uopće moguće napraviti do kraja ove kalendarske godine?

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije je u svojstvu Upravljačkog tijela za Operativni program „Konkurentnost i kohezija“ dakako razmatralo temu pojednostavljenja sustava, međutim tu je potrebno uzeti u obzir ne samo pozitivne aspekte potencijalne izmjene sustava, u smislu njegova pojednostavljenja, već i  zadržati kontrolne mehanizme. Prilikom definiranja institucionalnog okvira financijskog razdoblja 2021.-2027. svakako će se u obzir uzeti lekcije naučene iz trenutnog financijskog razdoblja, naravno ovisno o broju i sadržaju (operativnih) programa financijskog razdoblja 2021.-2027., ali prije svega o EU regulativi za novo financijsko razdoblje, koja je još uvijek predmetom pregovora na EU razini, a predstavlja temelj za nacionalni regulatorni okvir. On će omogućiti transparentnost provedbe i smanjenje rizika od potencijalne zloupotrebe. Stoga će se u novom financijskom razdoblju, na odgovarajući način, raditi na smanjivanju razina sustava upravljanja i kontrole, ali i na smanjivanju broja tijela uključenih u (akreditirane) poslove upravljanja i kontrole sa svrhom postizanja još veće učinkovitosti u korištenju resursa i stečenih znanja. Osim toga, nastavit će se raditi na kontinuiranom pojednostavljenju procedura, te jačanju kapaciteta za pripremu, provedbu i praćenje programa i projekata. Ipak, kako je gore navedeno, sve ovisi o konačnom ishodu pregovora oko EU provedbene regulative novog financijskog razdoblja.

U cijelom prethodnom razdoblju mali poduzetnici su bili uskraćeni u fondovima, naročito u uslužnom i ugostiteljskom sektoru, što je dosta apsurdno obzirom na veliki udio turizma u Hrvatskom BDP-u. Planirate li raspisivati više natječaja za mala uslužna poduzeća u budućem razdoblju ?

Mogućnosti korištenja fondova za turizam u ovoj financijskoj omotnici bila su moguća kroz ulaganja u poduzetništvo i kulturu kao direktno povezanim djelatnostima za razvoj turizma, kao i u malim ulaganjima za pokretanje ili razvoj turističke djelatnosti u ruralnim područjima. Mali i srednji poduzetnici su i u ovoj financijskoj perspektivi imali mogućnost korištenja EU fondova, a podaci govore o  broju od 4709 MSP-ova.  Putem bespovratnih potpora pomaže se u stvaranju i proširenju kapaciteta za razvoj procesa, robe i usluga, održavanju i povećanju zaposlenosti. Pomaže se i u stvaranju dodane vrijednosti, prodaji na inozemnim tržištima i usvajanju novih rješenja i tehnologije te poboljšanje inovativnosti MSP-a. Također, napomenula bi kako su za sektor turizma i ugostiteljstva na raspolaganju bila i bespovratna sredstva iz poziva Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u uslužnom sektoru.

Kao direktno ulaganje u turizam spomenula bi poziv Podrška razvoju MSP u turizmu povećanjem kvalitete i dodatne ponude hotela iz 2016. godine ukupne vrijednosti ulaganja 794,29 milijuna kuna, od čega 184,78 milijuna kuna bespovratnih sredstava u izgradnju i opremanje hotela te njihovih dodatnih sadržaja.

Osim toga, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije već 14 godina provodi projekt „Hrvatski otočni proizvod“ koji otočnim gospodarstvenicima i to u prvom redu malim otočnim poduzetnicima i OPG-ima omogućuje da svoje proizvode označavaju oznakom „Hrvatski otočni proizvod“ te tako doprinosi prepoznatljivosti i promidžbi tradicionalnih kvalitetnih izvornih otočnih proizvoda. Projekt je do danas dostigao respektabilnu brojku 324 otočna proizvođača i 1.121 proizvod i proizvodnu liniju s 26 otoka i poluotoka Pelješca. Također, provodi se i mjera poticanja otočnog gospodarstva u svrhu poticanja konkurentnosti i rasta poduzetništva na otocima i to za pokretanje gospodarske aktivnosti i za očuvanja radnih mjesta. U proteklih četrnaest godina potporu su ostvarila 2.822 poslodavca u ukupnoj vrijednosti od  121.425.467,89 kuna.

S ciljem ravnomjernog regionalnog razvoja, u okviru programa integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima (grad Knin, Petrinja, Beli Manastir, Vukovar i Benkovac) raspisani su pozivi za razvoj poduzetništva. Između ostalog financirani su i MSP-ovi koji se bave uslužnom i ugostiteljskom djelatnošću.  

Europska unija će, zajedno s državama članicama, uložiti napore kako bi se pomoglo europskom turističkom ekosustavu u oporavku od krize. Zajednička ambicija je zadržati Europu kao vodeće turističko odredište u pogledu kvalitete, vrijednosti, održivosti i inovacija. To se može postići samo uz održivu i digitalnu tranziciju na svim razinama, od europske do lokalne razine. Sukladno povećanju financijske omotnice za RH, povećat će se i iznos sredstava za uslužne djelatnike.

Koje mogućnosti imamo za potporu ženskom poduzetništvu? Prije korona krize Women in Adria je dosta radila na osvještavanju lokalnih vlasti o specifičnim preprekama poduzetnicama poput nemogućnosti dobivanja mjesta u vrtiću. Jedan od naših prijedloga je bio da lokalne vlasti poduzetnicama početnicama osiguraju mjesto u vrtiću i sufinanciraju trošak vrtića budući da je to sada porezno priznati trošak u poslovnim subjektima. Na taj način bi poduzetnice dobile prijeko potrebni „kapital vremena“ jer je kapital novca jeftin, potrebno je vrijeme za zaradimo za glavnicu. Sad je teško očekivati da će lokalne vlasti imati novca za takve potpore iz vlastitih sredstava, možemo li taj novac osigurati iz EU fondova? Imamo i žene iz projekta Zaželi koje bi se mogle osposobiti za dadilje i na taj način bi se osigurala održivost tog projekta.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova  Europske unije kroz nacionalne programe podržava projekte koje jedinice lokalne samouprave prepoznaju kao prioritet na svom području te na godišnjoj razina sufinancira njihovu provedbu. Prilikom dodjele sufinanciranja posebno se vodi računa o projektima koji pridonose skrbi o djeci predškolskog uzrasta kroz izgradnju, dogradnju, adaptaciju objekata dječjih vrtića,  uključujući i jaslice te druge oblike dnevnog boravka djece čime se stječu materijalni uvjeti za povećanje skrbi o djeci te time i povećava konkurentnost žena na tržištu rada. O tome najbolje govori podatak da se diljem Hrvatske trenutno se gradi, obnavlja ili nadograđuje više od 650 dječjih vrtića

U okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014-2020. određene aktivnosti posebno su usmjerene na žene kao skupinu u nepovoljnom položaju na tržištu rada i skupinu u povećanom riziku od socijalne isključenosti. Radi se o pozivu „Unaprjeđenje usluga za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja“, ukupne inicijalne vrijednosti 300 milijuna kuna, koje su potaknute potrebama obitelji s djecom rane i predškolske dobi te stvaranjem preduvjeta za njihov ostanak u lokalnim zajednicama. Također pozivom „Zaželi – program zapošljavanja žena“ ukupne vrijednosti 550 milijuna kuna omogućava se zapošljavanje i pristup tržištu rada ženama koje se nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu rada, budući da su žene, a posebice žene starije životne dobi, žene nižih razina obrazovanja te žene pripadnice ranjivih skupina, među najzastupljenijima u evidenciji nezaposlenih te im je potrebna kontinuirana pomoć za uključivanje na tržište rada.

Kada govorimo o ženama poduzetnicama, posebne javne pozive planirat ćemo upravo za daljnji razvoj ženskog poduzetništva, s ciljevima jačanja njihovih kapaciteta, održivosti i konkurentnosti s posebnim naglaskom na poticanje zapošljavanja.

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

životna harmonija

Diana Plazonić iz potpuno drugog gledišta: Nikada nismo živjeli u sigurnijim...

Danas postoji konsenzus kako "živimo u stresnim vremenima". Taj stres percipiramo svi - djeca, učitelji, zaposlenici i poslodavci. Međutim, kada pogledamo...
- Advertisment -