Žena na čelnom mjestu NATO-a? Izgleda da Kolinda ima najbolji CV, no što je do sada napravila za žene?

Mandat glavnog tajnika NATO-a ističe u rujnu 2022. godine, a nedavno su krenuli i prvi formalni razgovori o kandidatkinjama za nasljednicu bivšeg norveškog premijera Jensa Stoltenberga koji trenutno okupira ovu poziciju. Iako je prerano za ozbiljnije najave kandidata, u Bruxellesu i ostalim gradovima već se nagađa tko bi to mogao biti, a na vrhu liste spominju se imena dvije bivše i jedne sadašnje čelnice istočnoeuropskih država.


Pročitajte još: Svjetska trgovinska organizacija po prvi put ima generalnu direktoricu!


Za sada se spominju isključivo žene

Mnogi smatraju da je konačno došlo vrijeme da na čelnu poziciju NATO saveza zasjedne žena. Žene trenutno vode dvije najvažnije europske institucije – Europsku komisiju, Europsku centralnu banku. Na razini najvažnijih svjetskih organizacija, izgleda da još jedino UN nije ozbiljnije razmišljao o izboru žene na čelnu poziciju i sve su oči uprte u tu organizaciju. Smjer u kojem je krenuo svijet trenutno ostavlja malo prostora za čuđenje oko činjenice da se za čelno mjesto najveće vojne organizacije na svijetu razmatraju žene.

Osim što je fokus na ženama, mnogi naglašavaju kako bi bilo dobro da novi glavni tajnik NATO-a bude osoba iz istočne Europe, jer bi to poslalo jasnu poruku Moskvi u trenutcima napetih odnosa s Rusijom, piše Politico. Kandidatkinje koje za sada zadovoljavaju uvjete su bivša predsjednica Litve Dalia Grybauskaitė, sadašnja predsjednica Estonije Kersti Kaljulaid i bivša predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović. Spominjala se i bivša britanska premijerka Teresa May, no s obzirom na to da su glavni kriteriji komunikacijske i liderske vještine, neki smatraju kako je ona u startu diskreditirana zbog načina na koji je odstupila s vlasti.


Pročitajte još: Melinda French Gates i novo doba filantropije: Ulaganje u žene


Politico piše i kako od 3 za sada spomenute kandidatkinje upravo Kolinda ima najbolji CV, a čak je i Zoran Milanović, koji ju je svojevremeno u jeku žestoke borbe za predsjedničku fotelju počastio nemalim brojem uvreda, komentirao kako je ona za to mjesto “možda čak i prekvalificirana”. Prednost Grabar Kitarović nad ostalim kandidatkinjama svakako je njezino iskustvo rada u NATO-u, gdje je radila kao pomoćnica glavnog tajnika za javnu diplomaciju između 2011. i 2014. godine kao prva žena na toj poziciji. Bila je i ministrica vanjskih poslova te je dala značajan doprinos pristupanju Hrvatske u EU. Osim toga, ističu se i njezine čvrste veze s Washingtonom koje je stekla radeći kao hrvatska veleposlanica u SAD-u od 2008. do 2011.

I svaka joj čast na impresivnom životopisu jer zaista se ne radi o malim postignućima, no u kontekstu uzbuđenja oko toga što će svijet na takvoj funkciji potencijalno vidjeti ženu, i to još ‘našu’, valja se zapitati što je ona u kontekstu ženske borbe učinila za ‘nas’.

Je li Kolinda prava osoba za uvođenje ženskih perspektiva u NATO savez?

Iako je u početku naglašavala kako će se sa svoje pozicije s Pantovčaka boriti za prava žena, četiri godine mandata protekle su u drugačijem tonu. Kolinda je na posljetku ipak okrenula leđa Istanbulskoj konvenciji kako bi se dodvorila glasačima krajnje desnice. 2019. godine u svoj je ured primila Željku Markić i organizatore Hoda za život, a tom se prilikom fotografirala s njima i fotografijom nerođenog djeteta koju su joj darovali. Okrenula je leđa i Mari Tomašević, supruzi bivšeg HDZ-ovog župana Požeško-slavonske županije koji je osuđen za obiteljsko nasilje. Iako 2017. godine, kada je pjevala s njim nakon svog službenog posjeta toj županiji, nije znala da će Tomašević biti osuđen, mogla je znati za njegovu povijest obiteljskog nasilja. Kako? Zato što joj je Mara Tomašević uoči svog posjeta slala pismo u kojem ju traži za pomoć i razumijevanje. Telegram je tada pisao kako je Alojz Tomašević bivšoj supruzi tom prilikom zaprijetio da do susreta neće doći, a tu je prijetnju Grabar Kitarović i ispunila.


Pročitajte još: Predsjednica Europske centralne banke smatra da bi žene trebale voditi ekonomski oporavak nakon covid krize. Nudi zanimljive argumente.


Zašto je ovo uopće važno? Pa upravo zbog toga što u pitanja NATO saveza spadaju posebna pitanja žena, poput seksualnog nasilja u vojnim sukobima, integracije ženskih perspektiva u međunarodna vojna pitanja, inkorporacije ženskih pitanja u treniranje vojnikinja, i uobičajeni rodni problemi poput diskriminacije i stereotipizacije. Kada se pogleda njezin prijašnjim angažman u borbi za veća prava žena, upitno je hoće li Kolinda biti prava kandidatkinja za uvođenje perspektiva žena u ovu važnu instituciju, i to u trenutku kada mnoge liderice i lideri, te globalni opinion makeri, ističu potrebu i hitnost za novim inkluzivnijim perspektivama.

Kolindi kao kandidatkinji najveća mana u selekcijskom procesu mogla bi biti upravo činjenica da se za vrijeme predsjedničke kampanje 2019. godine u borbi za glasove približila krajnjoj desnici. Pa ipak, bivša se predsjednica do sada u Europi i svijetu gdje ne potpada pod pritiske ekstremne i često šovinističke desnice predstavila kao političarka potpuno drugačijih svjetonazora, stoga ne treba prerano zaključivati o tome kako bi mogao izgledati njezin angažman u oblasti koja žudi za ženskom perspektivom.

Foto: Facebook, Twitter

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

Moderna Comma žena – Spremna za jesen i nove poslovne prilike

Suvremene žene raznolikije su no ikad! Utjelovljuju sve vrste uloga, one su: partnerica, majka, poduzetnica, prijateljica, suradnica. Njihov utjecaj na društvo,...
- Advertisment -