U svijetu profesionalnog razvoja, networking se najćešće doživljava kao alat za poslovne prilike, karijerni rast i razvoj novih suradnji. No, sve više istraživanja pokazuje da umrežavanje nije samo profesionalni alat već i moćan resurs za mentalno zdravlje. Povezanost s drugima ima dubok utjecaj na našu emocionalnu stabilnost, otpornost na stres i opće zadovoljstvo životom. O toj smo temi razgovarali s psihologinjom Majom Miljanović kako bismo istražili kako umrežavanje može doprinijeti boljem mentalnom zdravlju i zašto je ključno graditi kvalitetne odnose u profesionalnom okruženju.
Društvena podrška kao “zaštitni faktor”
Znanstvena istraživanja već desetljećima pokazuju da kvalitetna društvena podrška smanjuje rizik od depresije, anksioznosti i stresa.
“Ljudska potreba za povezanošću i pripadanjem je temeljna. Kada imamo mrežu ljudi koji nas razumiju i podržavaju, lakše se nosimo s izazovima i stresom”, objašnjava Miljanović.
Osim emocionalne sigurnosti, umrežavanje nudi i informativnu i instrumentalnu podršku.
“Razmjena iskustava, savjeta i perspektiva može biti ključna kada se suočavamo s poslovnim i osobnim izazovima. Ponekad je dovoljan razgovor s osobom koja razumije našu situaciju da bismo osjetili olakšanje”, dodaje.
Teorijski temelji ovog koncepta potvrđeni su još u Maslowovoj hijerarhiji potreba, gdje je potreba za pripadanjem smještena odmah nakon osnovnih fizioloških potreba i sigurnosti. Također, Bowlbyjeva teorija privrženosti naglašava važnost sigurnih emocionalnih veza u djetinjstvu i odrasloj dobi, koje pružaju osjećaj podrške i emocionalne stabilnosti. Cohen i Wills dodatno su razvili teoriju socijalne podrške, prema kojoj društvena podrška djeluje kao zaštitni mehanizam u suočavanju sa stresom.
Pročitajte više: 12 tipova sudionika na događanjima – Koji ste vi?
Kako umrežavanje može poboljšati mentalno zdravlje?
Osjećaj pripadnosti i razumijevanja
Osobe koje imaju jake profesionalne mreže manje su sklone osjećaju izolacije, što je često povezan s lošim mentalnim zdravljem.
“Kada znamo da nismo sami u svojim izazovima, to nam daje snagu i sigurnost”, istaknula je Miljanović.
Povećanje samopouzdanja
Pozitivna povratna informacija od kolega i mentora jača osjećaj vlastite vrijednosti.
“Priznanje i podrška unutar mreže mogu značajno utjecati na naše samopouzdanje i motivaciju. Ljudi rastu u okruženju koje ih podržava”, kaže Miljanović.
Razmjena strategija za suočavanje sa stresom
Networking omogućuje dijeljenje korisnih strategija za upravljanje stresom.
“Ponekad su najbolji savjeti oni koje dobijemo iz prve ruke – kako se drugi nose sa stresnim situacijama, kako balansiraju posao i privatni život, što im pomaže u izazovnim trenucima”, napominje.
Dugoročna emocionalna otpornost
Dugoročna povezanost s ljudima koji dijele slične vrijednosti doprinosi emocionalnoj stabilnosti.
“Kad gradimo odnose temeljene na povjerenju, osjećamo se sigurnije i otpornije na izazove”, naglašava Miljanović.
Pročitajte više: Kako završiti kratke razgovore na eventima, a da to ne postane neugodno?
Neuroznanost i moć povezanosti
Neuroznanost potvrđuje da društvena povezanost i emocionalna podrška imaju snažan utjecaj na mozak i mentalno zdravlje. Društvene interakcije aktiviraju ključne regije mozga poput medijalnog prefrontalnog korteksa, koji procesira društvene informacije, anteriornog cingularnog korteksa, povezanog s društvenom boli, te insule, koja regulira emocionalni odgovor.
Oksitocin, hormon povezan s osjećajem sigurnosti, smanjuje aktivnost amigdale (centra za strah) i povećava osjećaj povjerenja i smirenosti. Podrška poput zagrljaja ili razgovora povećava razinu oksitocina i smanjuje stres.
Pozitivne društvene interakcije aktiviraju dopaminergički sustav, što potiče osjećaj zadovoljstva i motivaciju za povezivanje. Snažna društvena podrška smanjuje proizvodnju kortizola (hormona stresa) u izazovnim situacijama, ubrzava oporavak i stabilizira emocije. Dugotrajna izolacija, s druge strane, povećava aktivnost amigdale, slabi emocionalnu regulaciju i smanjuje razinu dopamina i serotonina, povećavajući rizik od anksioznosti i depresije.
Umrežavanje kao alat za mentalno zdravlje
Umrežavanje nije samo sredstvo za poslovni rast – ono je ključan resurs za mentalno zdravlje. Kvalitetni odnosi i podrška iz profesionalnih mreža omogućuju nam da se osjećamo povezano, razumijemo vlastite izazove i razvijamo emocionalnu otpornost.
“Gradnja autentičnih odnosa u poslovnom svijetu nije luksuz, već potreba. To nije samo ulaganje u karijeru, već i u osobno blagostanje”, zaključuje Miljanović.
S obzirom na sve prednosti koje donosi, njegovanje profesionalnih i osobnih mreža trebalo bi biti sastavni dio brige o mentalnom zdravlju – jer nitko ne bi trebao prolaziti kroz izazove sam.
Foto: Canva/Privatna arhiva