Vlatka Šrajbek: Od trgovkinje do članice uprave

S vremena na vrijeme potrebna nam je priča o uspjehu, ona u kojoj je netko uspio bez obzira na sve prepreke. Takva je priča o poslovnom putu Vlatke Šrajbek. Tijekom svojeg poslovnog puta, koji je započeo već sa 17 godina, radila je gotovo sve poslove, od trgovkinje do članice uprave u međunarodnoj korporaciji.

Povezano:

Poslovođa u dobi od 19 godina

Dan nakon 17. rođendana doselila se u Zagreb kako bi završila srednju školu te je počela raditi kako bi se uzdržavala. No završena srednja škola joj nije bila dovoljna, željela je nastaviti obrazovanje. Prvotna želja bila joj je kriminalistika, ali kako je morala raditi uz studij, upisala je Ekonomski fakultet. Prvi posao bio joj je u butiku u Importanne Centru gdje je prodavala kožne jakne i žensku konfekciju. „Kroz taj posao do izražaja su došle moje komunikacijske sposobnosti. I usred ljeta sam uspješno prodavala kožne jakne.“

To joj je bilo otkriće i potvrda vlastitih sposobnosti, ali tu se nije dugo zadržala. Sljedeći posao bio je u trgovini mješovite robe, a vlasnici su vrlo brzo otkrili njezin potencijal za vođenje pa je postala poslovođa, već s 19 godina. „Bilo je izazovno jer su kolege i kolegice bili stariji od mene, neki su čak bili godina mojih roditelja. No vlasnici tog lanca su mi izašli u susret, na moj zahtjev su u poslovnicu premjestili starijeg kolegu koji je bio iskusniji i bio mi je desna ruka. Zajedno smo se nadopunjavali i vodili poslovnicu.”

Uskoro su je prebacili u veleprodaju i tamo je bila jedan od boljih trgovaca. „Znala sam prepoznati potrebe kupaca i ispuniti ih.“

Paralelno s prijelazom u veleprodaju, počela je i studirati na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Poslove sam mijenjala kad nisam imala više što za naučiti niti doprinjeti

U trgovini se zadržala 2-3 godine, no tražila je mirniji posao koji nije u smjenama niti 7 dana u tjednu, kako bi se mogla posvetiti fakultetu. Prešla je u firmu za upravljanje nekretninama gdje je uz vlasnike bila jedina zaposlena i tamo je provela punih pet godina. Povjereni su joj svi poslovi, od vođenja projekata, administracije i računovodstveno financijskih poslova do pregovora s dobavljačima i nabave.

“U nekim razdobljima bi studij i ispiti malo patili, no samo prividno. Jer učila sam i rasla sa svakom takvom promjenom posla i kompanije, okruženja i industrije. Studiranje mi je zbog toga trajalo mrvicu duže nego redovnim studentima, onaj krajnji cilj nikad nisam izgubila iz vida te mi je sve to omogućilo eksponencijalni rast, kako osobno tako i profesionalno. Poslove sam mijenjala kad nisam imala više ništa za naučiti. No promjena posla me ponekad bacila jedan korak natrag jer je pri zaposlenju postojalo razdoblje prilagodbe, neophodno razdoblje učenja, a ja bih onda stavila faks i ispite na čekanje. Tako prikupljena praktična znanja su mi važna isto koliko i znanje usvojeno na fakultetu.“

U međuvremenu je shvatila da mora pronaći područje u kojem će se usavršiti. Jedno kraće vrijeme provela je u knjigovodstvenom servisu, potom i u banci. Tamo je otkrila da se treba posvetiti usavršavanju u financijama, da je područje financija poduzeća ono prema čemu gaji strast.

Od trgovkinje do članice uprave
Od trgovkinje do članice uprave

Njezinu karijeru najviše obilježilo je zaposlenje u globalnoj Danskoj kompaniji, kako voli reci, najvećoj kompaniji na svijetu za koju nitko nije čuo: ISS World Services, u kojoj je provela sedam godina. ISS se bavi uslugama održavanja, čišćenja, cateringa, securityja i recepcijskih usluga. Kompanija od 500 tisuća zaposlenih je poslovala na 50-ak tržišta. U Adriatic regiji zapošljavala je preko 1500 ljudi. „Došla sam na mjesto voditeljice financija kao zamjena za porodiljni te postala član uprave za financije u Hrvatskoj, a kasnije i u Sloveniji te zadnje dvije godine član uprave za financije za Adriatic regiju.”

Zaposlili su je 2008. godine, a kako je ubrzo nastupila najveća svjetska financijska kriza u novije doba, slom Lehman Brothersa u SAD i za ISS je to bilo teško razdoblje.

„Bilo je to takvo razdoblje da smo na dnevnoj razini skupljali novce za plaće. Sjećam se siječnja 2009. godine, nitko nikome nije plaćao, gospodarstvo u Hrvatskoj se paraliziralo. U narednim mjesecima, a kasnije će se pokazati godinama, morali smo iznaći nove načine i pristupe poslovanju. Aktivno smo radili na cash collection strategiji jer je naplata potraživanja osnova za osiguravanje opstanka poduzeća.”

„Rad u tako velikoj globalnog kompaniji omogućio mi je pristup znanjima i iskustvu iz drugih zemalja. Kompanija je radila na jako povezan način, imala vrlo malo nivoa upravljanja, ja sam odgovarala regionalnom CFO-u koji je odgovarao direktno group CFO-u i CEO-u.“

Otkrila gubitke u firmi, riješila ih i postala članice uprave

Smatra da su je nadređeni unaprijedili (osim zbog odgovornog načina rada) zbog toga što je otkrila gdje su nastali gubitci. „Došla sam do ugovora koji ne da nam ne pridonose nego nam stvaraju minus. Mislim da me je upravo moj analitičan pristup izbacio u orbitu.“

Analizirala je svakog kupca, ukazala na područja koja treba ili unaprijediti ili ukloniti, pripremila je najbolji i najgori scenarij, te onaj optimalni kojeg treba realizirati kako bi se pronašao zajednički jezik s klijentima. „S nekim kupcima smo dogovorili riješenja, s nekima smo se, nažalost, morali rastati. Sve je to dio strategije, kada se odlučite za jedan smjer ili područje, tada ste odlučili da nećete biti u nekom drugom području. Ako želite biti uspješni i specijalizirani u jednom području, morate se svjesno odreći drugih područja.“

Nakon toga je slijedilo restrukturiranje i na globalnom nivou, zatvorena su neka tržišta, pa i ona u regiji. Kompanija je prodala poslovanje na nekim tržištima te joj je ostalo upravljanje samo tržištem u Sloveniji. Vlatka je shvatila da je vrijeme za nove izazove, ali kako nije željela ostaviti kompaniju na ‘cijedilu’ otišla je tek kad je restrukturiranje završeno i kompanija nastavila s uspješnim radom u Sloveniji.

2014. godine napušta ISS jer nije više bilo mogućnosti napretka te odlazi u kompaniju Glaxosmithkline na poziciju – Head of finance services, statutary reporting and tax. Paralelno s dolaskom na novo radno mjesto upisala je i Executive MBA studij na poslovnoj školi Cotrugli.

Trenutno je zadovoljna svojom pozicijom jer je Glaxosmithkline dinamična kompanija koja potiče inovativnost i osobni razvoj zaposlenika te kontinuirano razvija nove projekte. To omogućuje zaposlenicima da se razvijaju radom na dodatnim projektima, regionalno i globalno. No kako se svijet konstantno mijenja, isto tako i naša neposredna okolina, nije sigurna da će tu moći ispuniti svoje ambicije do kraja. Sve dok usvaja nova znanja i vještine, sigurna je da ce moći uspješno kročiti u svaki novi dan i suočavati se sa sve dinamičnijem i zahtjevnijem okruženjem. Uz to, još uvijek razmišlja o tome želi li možda postati poduzetnica te na drugačiji način doprinositi klijentima, razvoju organizacija te vlastitom rastu.

„Sve opcije su otvorene, kao dio kontinuiranog cjeloživotnog učenja, duhovnog razvoja pohađam međunarodno certificirani RYT 200 Yoga teacher program kroz koji prolazim i kroz osobnu transformaciju. Yoga je cjeloživotno učenje, u yogi se razvija strpljenje, čega nam u životu često nedostaje. U yogi je najbitnije sinkronizirati se sa svojim dahom što nas vraća u sadašnji trenutak jer ne možemo istovremeno svjesno disati i misliti o nečemu, pokušajte. Ne biti nasilan najprije prema svom tijelu i sebi. Yoga čovjeku otkriva čitav jedan novi svijet, koji se nalazi unutar njega samoga. Naučite da vas nitko i ništa ne može naljutiti ili uzrujati kada ste u miru sa samim sobom. Unutarnji mir je najveće bogatstvo.”

Povezano:

Ples na šipki otkrio joj koji je tip lidera

Vlatka se osim yogom bavi i plesom na šipki kroz koji je upoznala sebe i svoje emocije. Plesom se koncentrira na izražavanje svog trenutnog emotivnog stanja i kroz ples iskaže svoje emocije te ono što proživljava. „Kad ste svjesni sebe i svojih emocija onda možete odabrati i kako ćete reagirati.“

Smatra da zadržavanje neke emocije može doći do njihove eskalacije u najmanje željenom trenutku. „Svatko treba pronaći nešto za sebe, nešto što će mu biti ‘ispušni ventil’ pa makar to bilo i 15 minuta vježbanja kod kuće.“

Upravo kroz ples na šipki otkrila je kako se posvetiti vođenju. Za njega kaže da se mijenjao kroz razdoblja i situacije pa se tako transformirao od autokratskog do kolaborativnog stila. „Sad sam više okrenuta suradnji, uključivanju i poticanju ljudi.“

Od trgovkinje do članice uprave

O balansu između privatnog i poslovnog života

Mnogi ljudi trude se postići balans između posla i slobodnog vremena, no Vlatka se ne opterećuje time.

“Shvatila sam da u životu ne treba juriti za tim jer naša profesija, ono sto radimo i ostatak našeg života nisu odvojivi. Ne postoji privatni i poslovni život. Za mene je to sve život. Jedan jedini. Sve je naš izbor i posao koji radimo i kako ćemo provoditi ostalo vrijeme. Kada sam to shvatila riješila sam se jednog ogromnog tereta, vječite težnje za nekim imaginarnim balansom za kojeg nitko ne zna kako postići. A jedini balans koji nam je potreban je onaj unutar nas samih. Ne pitam se zašto odgovaram na e-mail u 9 navečer ili zašto radim na toj prezentaciji preko vikenda. Radim to jer sam ja tako odlučila i želim. Nitko nas na to ne prisiljava. To je naš izbor.”

Slušajte sebe i prihvatite poslove koji drugi ne žele

Otkrila je da je dodatno oplemenjuje i da uživa podučavati i prenositi stečeno znanje i iskustvo te se rado odaziva na pozive da kao gost predavač održava predavanja iz prakse studentima.

Svima koji žele ostvariti uspješnu karijeru naglašava da slušaju sebe, svoje srce i vjeruju u sebe. „Kad sam kao mlada slušala savjete drugih i po njima postupala, bez obzira na ishod, nisam osjećala zadovoljstvo. Kad sam odlučila početi slušati svoje srce, osjećala sam se puno zadovoljnije bez obzira na ishod. Slušanjem sebe i preuzimanjem odgovornosti za svoje odluke te njihov ishod, ma kakav bio, preuzimate odgovornost za vlastiti život.“

Isto tako, naglasila je da mladi trebaju dati priliku ‘lošim poslovima’.

„Ne izbjegavajte teške poslove kao i nepopularne poslove koje nitko ne želi raditi. Tamo leže mnoge skrivene mogućnosti za rast i razvoj te kasnije pružaju puno više mogućnosti i prilika. Ne trčite za poslovima koje svi žele raditi, tamo je ionako prevelika gužva i nećete na njima pronaći priliku da vas lansiraju u orbitu. Kompetitivne vještine ćete izbrusiti ako radite poslove koje drugi izbjegavaju.”

Povezano: Zašto bi trebali prihvatiti posao koji nitko ne želi?

“Bez obzira gdje se trenutno nalazili, upravo ste tamo gdje trebate biti i sve je to dio vašeg putovanja. I kako stari Indijci kažu, na kraju će sve biti uredu, a ako nije uredu znači da nije kraj.”

“Ne težite velikom materijalnom bogatstvu, već se fokusirajte na to da što više ljudi dotaknete i pomognete im da ostvare svoje ciljeve i snove. Kako u svakodnevnom životu tako i na poslu. Ništa na ovom svijetu ionako ne možete sami napraviti. Timovi zajedno mogu ostvariti puno veće rezultate nego pojedinac.

Dijelite svoje znanje jer time se otvarate za stjecanje novih znanja i novih prijatelja i ljudi koji će vam pomoći u ostvarenju vaših ciljeva. Okružite se nesebičnim i uspješnim ljudima, budite otvoreni, svaki dan je prilika za nove mogućnosti i ostvarenje snova.”

Foto: Privatna arhiva

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

digitalni nomadi turska

Kako je Turska postala raj za digitalne nomade?

Sa svojim živopisnim gradovima i zadivljujućim obalama, Turska, jedna od najpopularnijih turističkih destinacija na svijetu, sada postaje utočište i za digitalne...
- Advertisment -