Kako znati jesmo li dobili ono što smo platili, ili nam je netko prodao proizvod koji je izmiješan s jeftinijim sastojcima ili skrivenim kemikalijama? Lako je biti siguran kada kupujemo tenisice ili televizor, no što kada kupujemo hranu, biljne lijekove, dodatke prehrani, ‘domaće’ kozmetičke preparate – tko bi od nas mogao znati što se nalazi unutra, i kome možemo vjerovati?
Upravo se tog izazova prihvatio dr. sc. Mario Cindrić, izvanredni profesor i voditelj Laboratorija za bioanalitiku na Institutu Ruđer Bošković, kroz inovativni projekt MetaPatvor.
Problem patvorenja hrane i lijekova Cindrić opisuje kao sveprisutan i teško uočljiv golim okom. “To je u stvari prevara”, rekao nam je Cindrić. “Ne samo u sustavu hrane, nego čak i u sustavu dodataka prehrani, čak i lijekova. Ideja je loviti takve stvari i prevarante na tom tržištu”, kazao je.
Opasnosti lažnih dodataka
Sastojci proizvoda identificiraju se spektrometrom mase visoke rezolucije, instrumentom prisutnim u mnogim laboratorijima, no Cindrić objašnjava kako tu nije riječ o jednostavnom laboratorijskom procesu, već o vrsti umjetnosti. “Znate li zašto se instrument zove instrument”, pita nas, aludirajući na glazbu.
“Zamislite da vama netko da gitaru, i zamislite da je netko drugi virtuoz”, objašnjava Cindrić metodologiju razvijenu u sklopu projekta. “Instrument je isti, materija je ista, a rezultat nije. Metodologija je u stvari prilagodba instrumenta da to ide čim brže, čim točnije i čim spretnije”, kazao nam je.
Visokofrekventne metode
Njihova metodologija omogućava takozvane visokofrekventne metode, s kojima je moguće u relativno kratkom roku identificirati patvorine – što je vrlo bitno kada se radi o tvarima koje ljudi unose u sebe.
“Naša ideja je deset proizvoda stavite unutra, deset rezultata dobijete za par sati, i znate s čim imate posla”, kazao je. “Jer unutra svašta ima – od plastike, PVDF-a, to je polivinil, pa tvari za koje se tvrdi da su nešto što uopće nisu… stvarno svašta”, rekao nam je.
U tom procesu ključnu ulogu igraju i roboti, koje u laboratoriju „jako vole“ jer osiguravaju konzistentnost, ali uz važnu napomenu: „Robot je bolji nego čovjek pod jednim uvjetom – ako ga čovjek zna dobro kontrolirati.“
Pročitajte više: Prodaja alkohola i energetskih pića: Evo što se sprema
Impresivni rezultati analize
Projekt je već pokazao impresivne rezultate, poput potpunog razlikovanja plavorepe tune od značajno jeftinije zlatorepe tune, što je ranije bilo izuzetno teško potvrditi u industrijskim mješavinama.
Cindrić se kritički osvrće i na širi društveni kontekst patvorenja, prisjećajući se razlika u kvaliteti proizvoda za različita tržišta, što je otkriveno lokalnim testiranjima. “Ako se sjećate – količina kakaa, lješnjaka, razlike u recepturi… na početku nitko nije vjerovao u to”, kazao je Cindrić referirajući se na poznati slučaj s Nutellom na hrvatskom tržištu.
Važnost jasne deklaracije
“Poanta svega je – jako puno patvorina postoji na tržištu“, upozorio je Cindrić. “Ja savjetujem ljudima da to ne uzimaju, ako nema deklaracije provjerenog proizvođača, da se to ne uzima”, kazao je.
Iako bi bio prvi, kaže, koji će podržati novog proizvođača, poziva ih sve da svoje proizvode prvo dostave institucijama – Hrvatskom veterinarskom institutu ili Institutu Ruđer Bošković. “Neka provjere svoj proizvod, pa je nakon toga već puno mirniji da ga može plasirati”, kazao je.
Foto: Privatni arhiv, Nano Banana 2 (Ilustracija)
