Kako poduzetnice u turizmu ocjenjuju sezonu i koja poboljšanja predlažu?

Turizam je jedna od najvažnijih gospodarskih grana u Hrvatskoj, stoga smo naše članice i poduzetnice u turizmu pitali kakva su njihova očekivanja i iskustva ove godine.

Katica Hauptfeld iz putničke agencije Katarina-line, Anamarija Cicarelli iz savjetovališta za obiteljski smještaj Interligo, Marijana Banovac vlasnica hotela Mare Nostrum,  Nikolina Paić Pašić iz Farus Travela, Petra Fabris iz  turističke agencije Agora te Sanja Žunić Vekić, vlasnica apartmana u Crikvenici i Dramlju, podijelile su svoja iskustva.

Porast u odnosu na lanjsku odličnu sezonu

Sve su složne kako je sezona dosad vrlo uspješna. Iako je krenula nešto lošije zbog vremenskih neprilika, izbjeglica i drugih faktora, zbog čega je i prvo polugodište moglo biti bolje, sada je situacija bolja i bilježe porast u odnosu na lanjsku odličnu sezonu, započinje Katica Hauptfeld te dodaje kako i booking za ostatak sezone odličan, zbog čega vjeruju da će sezona završiti vrlo uspješno.

Anamarija Cicarelli ističe kako ima više gostiju nego prethodnih godina, ali da je i privatnog smještaja znatno više.  „Sam grad Split ima u 2016. godini u odnosu na 2015. gotovo duplo više kreveta u privatnom smještaju i rast u hotelskom smještaju. Osim veće potražnje, u Splitu je i veća ponuda. To nam pokazuje da će statistike biti odlične, svi će se hvaliti brojevima ali dionici u turizmu neće biti zadovoljni. Kolač je veći, ali je podijeljen na više dijelova“, govori Anamarija.

Petra Fabris može se pohvaliti kako je već sad zabilježen 3% veći broj dolazaka. No, Marijana Banovac napominje kako se usprkos laganom rastu, javlja tradicionalna rupa u srpnju. No, svejedno, već sada se lakše diše.

Struktura gostiju se mijenja

Promjene u strukturi gostiju bilježe se kod svih, osim u Kraljevici gdje su i dalje gosti Farus Travela Slovenci, Talijani, Mađari, Austrijanci i Nijemci, kao i u apartmanima u Crikvenici i Dramlju, gdje najčešće dolaze Slovenci s kojima Sanja Žunić Vekić ima vrlo dobra iskustva, a osim njih dolaze i Nijemci. Najčešće su to obitelji i mladi parovi.

Katarina-line može se pohvaliti gostima veće platežne moći koji sve više dolaze, s obzirom na novo otvorene objekte visoke kvalitete i nove delux brodove. Najveći broj gostiju tamo čine Europljani – tradicionalno Nijemci, Austrijanci, Slovaci i Česi, ali i gosti s engleskog govornog područja, dok su Amerikanci i Kanađani u porastu. No, i dalje nema Talijana koji se još uvijek nisu vratili nekadašnjim brojkama.

U Interligu bilježe porast mlađe populacije zahvaljujući destinacijama koje su se pozicionirale kao festivalske (Zrće, Split…).  I dalje su im skloni Česi, Poljaci, pa zatim nešto manje Slovaka, Slovenaca i Nijemaca. Najčešće su to gosti koji traže  smještaj niže kvalitete, što bliže moru i ostaju u destinaciji nekoliko dana, govori Anamarija Cicarelli.

„Zanimljivo je promatrati Split. Grad se nije brendirao ni pozicionirao planski, nije to nitko napravio pa je tržište samo to odradilo. Split ima uglavnom mlađe goste kojima nudi jeftini alkohol, smještaj i kvalitetan i jeftin fast food. Uz njih ima i goste sa kruzera, oni troše na kruzerima, tamo imaju vrhunske restorane, shoppove i slično. Split im ne nudi skupe restorane i dućane, nego autohtone kamene kuće i uličice, dah Mediterana, zanimljive i jeftine suvenire te kvalitetnu gastronomiju koja ima nisku cijenu i prilagođena je gostima koji nemaju vremena, takozvani street food (korak iznad fast food-a)“, navodi vlasnica Interliga.

U hotelu Mare Nostrum ima sve manje njemačkih turista, ali sve više Europljana sa sjevera (Norvežana, Belgijanaca te Šveđana). Isto tako, manje je Talijana, a raste broj španjolskih i francuskih turista.

Zbog geografske pozicije, većina talijanskih turista nalazi se u Istri, stoga su oni najčešći gosti u Agori. No, osim njih, sve više dolaze turisti iz Velike Britanije, Skandinavije, ali i Bliskog i Dalekog istoka.

Potreban je destination management o kojem svi pričaju, ali ga nitko ne provodi

Sve su složne i da su nužne promjene na nivou državne politike kako bi Hrvatska mogla početi zarađivati od turizma u rangu vodećih europskih zemalja.

Na nacionalnom i lokalnom nivou treba osvijestiti da osim smještaja treba unaprijediti i podupirati razvoj ostalih djelatnosti vezanih na turizam. Pojednostavniti poslovanje svega i umjesto brige oko toga jeste li zadovoljili sve za inspekciju, gost vam treba biti u prvom planu.

Katica Hauptfeld smatra kako je potrebno smanjiti PDV koji je najveći u odnosu na države u okruženju i na Mediteranu, što nas čini preskupim i neinteresantnim. Kao primjer navodi slovenski autobus koji vozi po Hrvatskoj jer su naši autobusi preskupi zbog PDV-a na transport. Osim toga, turisti bi više trošili da ulaznice i druge usluge nisu opterećene visokim PDV-om. Mnogi se žale da su stvari nerealno skupe.

„Gostima treba ponuditi više od samog sunca i plaže. Potrebno je urediti plaže, šetališta kako bi destinacije bile privlačnije. Sve je više slučajeva da je luksuzna vila usred poludivljeg naselja. “Luksuzni” gosti ne podnose rupe na cesti, nedovršene fasade, zapuštene okućnice, lošu uslugu u restoranu, zatvorene dućane u 20 sati. No, najvažnije je da državna politika sačuva okoliš“, govori Anamarija Cicarelli. Neboderi prvi red uz more, rušenje bedema iz 14 stoljeća da bi se napravila kuća sa 6 apartmana, uništavanje srednjevjekovne crkvice da bi se napravila vila s bazenom ili preizgrađenost najljepših prirodnih područja naša su svakodnevica.

Petra Fabris smatra da osim tehničke infrastrukture i zakonske regulative koja nije prilagođena uvjetima tržišta,  problem je i cijeli ciklus sezone koji traje otprilike 3 mjeseca. Kako  bismo bili u rangu vodećih europskih zemalja potreban je cjelogodišnji angažman. Gosti u listopadu nemaju kamo otići na večeru jer u manjim sredinama  je zaključana  brava u lokalima. Stoga, trebalo bi dodijeliti bespovratna sredstva i manjim korisnicima ,a ne isključivo hotelskim i turističkim kompleksima.

Sanja Žunić Vekić također smatra da je potrebno smaniti državne namete i pojednostaviti birokraciju. „Kome treba knjiga prometa kada je sve vidljivo na računima?!“ pita se Sanja te dodaje kako je potrebno promijeniti i ponašanje turističkih djelatnika, posebno onih u agencijama i turističkim zajednicama, odnosno uredima, ali i omogućiti lakše kreditiranje putem HABOR-a za male iznajmljivače.

Sve u svemu, ističe Anamarija Cicarelli, trebali bismo imati nekakav plan gdje i tko želimo biti te sve usmjeriti u tom pravcu. To znači najčešće imati strategiju. To bi bio destination management o kojem svi pričaju ali ga nitko ne provodi. Kao jedini uspješan primjer spominje Mali Lošinj i bivšu direktoricu Đurđicu Šimičić koja je to radila i za to dobila nagradu UNWTO te za kraj zaključuje:  „Na našem lokalnom nivou možemo sami širiti svoju ponudu, raditi sve da ona bude što kvalitetnija, truditi se na najbolji način našim gostima prezentirati ovaj naš komadić raja. Ukratko, podizati kvalitetu ponude u svakom pogledu, nikada se boriti na tržištu niskom cijenom, uvijek višom kvalitetom. Pogotovo mi poduzetnice koje to znamo, to nam je jedini način za opstanak i uspjeh na tržištu, bilo ono turističko ili neko drugo“.

Foto: Pixabay

POVEZANI ČLANCI:

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više