Facebook svoj trening o nesvjesnim predrasudama učinio javno dostupnim

Sigurno ste se barem jednom u životu susreli s nekom vrstom predrasuda. Žene se češće susreću s njima od muškaraca, ali ni oni nisu pošteđeni. I mi sami često imamo predrasude. Predrasude su temeljene na nekim društvenim stereotipima kojih vrlo često nismo ni svjesni. Štoviše, danas su direktne, svjesne predrasude i diskriminacije koje s njima dolaze već rijetkost, ali ipak ostaju one nesvjesne.

Nesvjesne predrasude ukorijenjene u društvo

Jedna od osnovnih predrasuda s kojom se žene susreću je ona na razgovoru za posao kada gotovo nema poslodavca koji neće pitati „Jeste li udani?“ ili „Imate li djecu?“. Ako vas neće pitati na razgovoru za posao, pitat će vas kad počnete raditi. Zašto? Iz jednog jedinstvenog razloga jer s udajom i djecom dolaze i roditeljski dopust ili bolovanje jer je vaše dijete bolesno, ili ga možda nema tko pokupiti iz vrtića pa morate ranije otići s posla. Kod nekih poslodavaca je ovo svjesna, a kod nekih nesvjesna predrasuda. Možete vi njemu 100 puta reći da vaš obiteljski život neće, ni ne mora, imati utjecaj na vašu profesionalnost i učinkovitost na poslu, ali predrasuda ostaje. Otkuda ona dolazi? Iz činjenice da su žene još uvijek „jedine“ koje se mogu brinuti za djecu i da će zbog toga „svako malo“ morati odlaziti s posla.

S druge strane imamo činjenicu da će osoba koja se zove Ivan vjerojatnije dobiti promaknuće od osobe koja se zove Marijana. Ova predrasuda je često nesvjesna, ali opet je prisutna iz mnogih razloga – od toga da žene ne zanimaju vodeće pozicije do toga da je za liderstvo potrebna asertivnost, „čvrsta ruka“ i manjak emocija, drugim riječima osobine koje žene ne posjeduju, što je često ukorijenjeno i u ženskim umovima.

Tu je i predrasuda da nema toliko žena u tehnološkoj industriji jer takvi poslovi žene ne zanimaju. Ili da lijepe žene ne moraju biti pametne i da na vodeće pozicije dolaze preko izgleda.

Mogli bismo nabrajati do „prekosutra“, ali predrasude postoje i svatko ih ima. Možemo reći da smo kao osobe u potpunosti liberalni i da nemamo predrasude, ali to nije istina. Koliko god se trudili biti otvorenog uma, na naše odluke često utječu nesvjesne predrasude. Zašto?

Uzmimo za primjer činjenicu da ćemo osobu koju vidimo prvi put u životu prosuditi na temelju njenog/njegovog izgleda. Odmjerit ćemo ju/ga od glave do pete i donijeti svoj zaključak, makar on bio nesvjestan. Možda ćemo kasnije promijeniti mišljenje, ali nas to neće spriječiti da donesemo prvobitnu presudu. Nesvjesne predrasude se često povezuju sa stereotipima. Dok su stereotipi „mentalni okviri u našim glavama“ na temelju kojih si olakšavamo formiranje informacija i snalaženje u svijetu, predrasude su određeni negativni stavovi kojima nedostaje utemeljenosti, bazirani na našim osjećajima i usmjereni prema nekoj osobi ili grupi osoba.

Zašto je važno prepoznavanje predrasuda?

Neki ljudi prepoznaju predrasudu i nastoje se informirati kako bi je se riješili. Dok s druge strane imamo osobe koje su, bez obzira na nedostatak utemeljenosti predrasude, uvjereni da su njihova uvjerenja jedina prava. Naravno, predrasude variraju od jednog društva i kulture do drugog, ali postoje u svakoj.

Predrasude najčešće imaju negativne konotacije i prepoznavanje istih je izuzetno važno. Jer je to jedan od načina na koji možemo osigurati da se žene na razgovoru za posao više ne pita o njihovom obiteljskom životu i ne procjenjuje njihova profesionalnost prema tome imaju li djecu ili ne. Ako će svaki poslodavac biti svjestan takvih predrasuda, možda će se bolje informirati, a ne donositi odluke o zaposlenju na temelju nečeg što nema veze s poslom.

Ako razbijemo predrasudu da lideri moraju biti agresivni, bez emocija i slično, mnogi će članovi uprave shvatiti da je imati ženu u timu zapravo dobra stvar. Ona možda neće biti „agresivna“, ali će donijeti brojne druge kvalitete. Raznolikost je u mnogim slučajevima ključ uspjeha.

Sheryl Sandberg je u nedavnoj objavi na Facebooku rekla da trebamo prepoznati nesvjesne predrasude kako bi „izgradili jače, različite i inkluzivne kompanije i postigli bolje rezultate“.

Velik broj kompanija, pa i Facebook, već ima uvedene treninge, odnosno obuke zaposlenika o nesvjesnim predrasudama. Treninzi su uvedeni kako bi ih zaposlenici mogli prepoznati, ali i kako bi ih mogli ispraviti. No za razliku od mnogih kompanija koje imaju takve treninge, Facebook je svoj trening obznanio javnosti i sada je dostupan svima – i drugim kompanijama, ali i pojedincima koji žele razumjeti s kakvim se nesvjesnim predrasudama sami susreću.

„Upravljanje predrasudama je važan dio izgradnje različitih i uspješnih organizacija. Znamo da imamo još dugačak put pred sobom, ali ako pomognemo ljudima da prepoznaju predrasude, možemo poduzeti korak naprijed prema jednakosti – na poslu, kod kuće i u svakodnevnom životu“, zaključila je Sandberg.

Foto: 123rf

POVEZANI ČLANCI:

PROČITAJTE JOŠ:

2 KOMENTARI

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

Treba li CEO koristiti društvene mreže? „Za pet godina, tvrtke koje...

Ideja korištenja društvenih mreža mnogim korporativnim liderima čini se strana. Čak su i njihovi komunikacijski savjetnici u strahu da će tako...