Zašto je prezaposlenost preuzela naše živote i što možemo poduzeti

Danas kao da su svi prezaposleni. Kao da nitko nema slobodnog vremena, a ubrzanost i manjak slobodnog vremena glorificiraju se. Nije to posve loša stvar, štoviše, takve nas stvari mogu potaknuti da postanemo bolji mi, da više stvaramo.

No američka autorica i govornica Dorie Clark dodaje kako to ima i svoje loše strane.

Nemamo vremena za razmišljanje?

U svojem TED govoru popraćenom brojnim vizualnim elementima spominje istraživanje u kojemu su 10.000 osoba na visokim menadžmentskim pozicijama upitali: “Koji je ključ uspjeha vaše organizacije?” Njih čak 97% je izjavilo kako je tajna u dugoročnom strateškom razmišljanju.

“Gotovo jednoglasno se slažu da je to dugoročno razmišljanje, perspektiva, ta sposobnost postavljanja važnih pitanja, ključno za uspjeh. A ipak, u drugom istraživanju, njih je 96% izjavilo da nemaju vremena za strateško razmišljanje.”

Clark se zapitala kako je to moguće, te se bacila na analizu.

Naučila je kako osobe na tako visokim pozicijama imaju dva ili tri sastanka u danu. Nadalje, odgovaraju na jako puno emailova, što oduzima gotovo trećinu radnog vremena.

“Naravno da nas to iscrpljuje, naravno da smo stalno zauzeti,” dodaje Clark.

No ističe kako ne vjeruje da te aktivnosti uzrokuju prezaposlenost, već da su njezina manifestacija. Ljudi su željni toga da budu manje zaposleni, a istovremeno rade stvari koje ih čine zaposlenijima.


Pročitajte više: Postoji li korporativni život nakon burnouta?


Prezaposlenost kao statusni simbol

Na Sveučilištu Columbia provedeno je istraživanje koje nastoji razjasniti ovaj fenomen. Silvia Bellezza i suradnici ustanovili su kako je u nekim kulturama zaposlenost, zauzetost statusni simbol. Kada nekome kažemo da imamo previše posla zapravo ljudima govorimo da smo – važni, traženi.

Naravno, to nije sve. Ljudi se također teško nose s osjećajem neizvjesnosti koji je sveprisutan u suvremenim društvima. Primjerice, neke zadatke koje dobijemo ne znamo izvršiti. Iako znamo da postoji jako puno načina, ne znamo koji je za nas optimalan. To stvara osjećaj neizvjesnosti, te ćemo raditi više stvari kako bismo imali osjećaj da nešto poduzimamo. To umanjuje osjećaj neizvjesnosti.

Isto se događa i kada se sami zapitamo neke stvari, poput jesmo li odabrali pravu karijeru za sebe. I zato radimo više – zato da se to ni ne pitamo.

“A postoji i treći razlog o kojemu priznajem da govorim iz vlastitog iskustva,” nastavlja Clark i pokazuje sliku svojeg mačka. “Ovo je moj mačak Gideon. Imala sam ga 17 godina i bio je moj najbolji prijatelj. I kada je uginuo, iskreno, nisam htjela ići doma jer sam znala da on neće biti tamo.”

Njezin se život sveo na putovanja zato što se nije htjela suočiti s činjenicom da Gideona više nema. I tako je shvatila da ljudi u poslu često traže jednostavno neki oblik anestetika. Ističe kako to nikako nije trajno rješenje jer ljudi tako ostanu zarobljeni u poslu.


Pročitajte više: Burnout nije samo posljedica iscrpljenosti, nego i naših emocija


“Ponekad se teško sjetiti kako je bilo prije,” govori i prebacuje na sliku frustriranog muškarca za laptopom. “Zaposlenost često izgleda ovako. Izgleda kao usamljenost. Izgleda kao frustracija. Izgleda kao da vaš život nije u vašoj kontroli.”

Za kraj, poziva gledatelje na autorefleksiju jer ne možemo pobijediti prezaposlenost bez da razmislimo što se iza nje zapravo nalazi, odnosno zašto si tako popunjavamo dan.

“Trebamo biti iskreni oko toga što nas motivira tako da možemo promijeniti svoje ponašanje. Jer izbor je naš.”

Foto: Twitter Dorie Clark

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

strani radnici plaća

Ovoliko bi strani radnici koji su došli u Hrvatsku zarađivali u...

Hrvatska je unatrag nekoliko godina postala poželjno odredište radnicima iz dalekih zemalja koji ovdje i s prosječnim plaćama mogu zaraditi znatno...
- Advertisment -