Profitabilne kulture – što se isplati uzgajati u Hrvatskoj?

Poljoprivrednu proizvodnju dijelimo na konvencionalnu i ekološku. Konvencionalnu proizvodnju karakterizira intenzivno ulaganje u proizvodnju, maksimalna iskorištenost prirodnih resursa i svih inputa te široko rasprostranjeno tržište gdje cijena ovisi o konkurenciji. Za razliku od konvencionalne proizvodnje, ekološku proizvodnju karakterizira ekstenzivno ulaganje u proizvodnju, selekcija biljnih kultura sukladno lokaciji ulaganja te prodaja fokusirana na pojedino tržište koje ima trend rasta konzumacije ekoloških poljoprivrednih proizvoda (npr. zapadna Europa).

Kako bi i Hrvatska pratila vodeće EU trendove potrebno je fokusirati se na stvaranje proizvoda s dodanom vrijednošću, poticati inovativnost proizvodnje/prerade/prodaje i segmentaciju tržišta, te detekciju novih tržišta.


Pročitajte više: Koje se poljoprivredne kulture isplate proizvoditi i možete li dobiti poticaje za njih?


Koje su to profitabilne kulture?

Za ostvarivanje uspjeha i konkurentnosti u poslovanju, današnji poljoprivrednici posvećuju više vremena poslovnom odlučivanju i razvijanju menadžerskih sposobnosti nego u prošlosti. Kod uspostave bilo koje proizvodnje pa tako i poljoprivredne, važna je uspješnost poslovanja koja se vodi određenim mjerilima. Tri osnovna mjerila uspješnosti su proizvodnost rada, ekonomičnost i rentabilnost (profitabilnost). Kako bi poslovna ideja bila pretvorena u uspješno poslovanje važno je odabrati profitabilnu biljnu kulturu / životinjsku vrstu prilagođenu postojećim resursima. Stoga će u narednom poglavlju biti opisano nekoliko biljnih kultura koje u zadnjih par godina predstavljaju pozitivan trend u poljoprivrednoj proizvodnji, drugim riječima to su profitabilne kulture. Podatci navedeni u nastavku su preuzeti iz različitih stručnih izvora te IPS Konzalting ne snosi odgovornost za točnost podataka.


Pročitajte više: Znate li odabrati pravi pravni oblik poljoprivrednog gospodarstva?


Lješnjak

Lješnjak je višegodišnja drvenasta voćna vrsta koja u Republici Hrvatskoj zbog povoljnih agroklimatoloških uvjeta i visoke upotrebne vrijednosti predstavlja poželjnu vrstu poljoprivredne proizvodnje. Lješnjak u puni rod ulazi između pete i sedme godine kada se može postići prinos do 4 kg po sadnici. Ovisno o uzgojnom obliku, gustoći sadnje, vremenu starosti i drugih agrotehničkih čimbenika, prinosi se kreću od 2,2 do 3,6 t/ha.

Najveći svjetski proizvođač lješnjaka je Turska. Prema Eurostatu 2016. godine Europska je unija ukupno proizvela 151.680 tona lješnjaka na 97.530 ha. Najveći proizvođač lješnjaka u Europskoj uniji 2016. godine bila je Italija (120.570 tona na 69.290 hektara). Na našem području najzastupljenije su dvije sorte lješnjaka: istarski duguljasti i rimski, koje su otpornije na niske temperature. Koliko je popularan lješnjak govori i činjenica da se u svijetu svake godine proizvede preko 800 tisuća tona lješnjaka.

Ukupno ulaganje u podizanje nasada lješnjaka na površini od 1 ha iznosi 60.527,00 HRK. Otkupna cijena lješnjaka u maloprodaji iznosi 15 HRK/kg, dok se ulaskom u punu rodnost povećava proizvodnja i lješnjak se prodaje po veleprodajnoj cijeni od 11 HRK/kg. Prema savjetodavnoj službi prosječan prinos lješnjaka iznosi 2.000,00 kg/ha, s obzirom na cijenu od 11 HRK/kg prosječni prihod iznosi 22.000,00 HRK.


Pročitajte više: Ekološka poljoprivreda: Kako ostvariti potpore?


Borovnice

Borovnica je listopadni grm iz porodice vrijesovki. Cvate u svibnju i lipnju, a sazrijeva od lipnja do kolovoza. Borovnica uspijeva u nakiselom tlu (pH 4 – 5,2). Proizvodnja borovnice bilježi uzlazni trend u svijetu s 525.600 tona prinosa. Najveći proizvođači borovnice su SAD, Kanada i Čile. Prema podacima APPRRR-a ukupna proizvodnja borovnica u Republici Hrvatskoj u 2019. god. iznosi 287,88 ha, oko 213 ha američke borovnice i oko 72 ha sibirske borovnice.

Borovnica nema veliku tradiciju uzgoja u našem podneblju, ali povećana potražnja je u posljednjih par godina izrazito primijećena. U punom rodu urod borovnice se procjenjuje na 3,00 – 5,00 kg/grmu što je u skladu s kalkulacijama savjetodavne službe. Ako je prosječan prinos borovnica na jednom hektaru 15.000,00 kg/ha, a cijena borovnica iznosi 40,00 HRK/kg, ukupni prihod iznosi 600.000,00 HRK. Uzevši u obzir ukupne troškove u iznosu od 128.000,00 HRK, prihod iznosi 472.000,00 HRK. 


Pročitajte više: Što trebate znati ako pokrećete OPG?


Hidroponski uzgoj povrća

Hidroponska proizvodnja podrazumijeva najsuvremeniji način uzgoja biljaka u zaštićenom prostoru (staklenici i plastenici s grijanjem) na kemijski nereaktivnim i inertnim supstratima, kao što su mineralna vuna, perlit, vermikulit, granitni šljunak i pijesak. Prednosti hidroponike su zdrava i nezagađena životna sredina, potpuno sterilne podloge, veći prinosi, razvijeniji korijen, kao i nadzemni dio biljke, kvalitetniji jestivi dijelovi, te smanjena pojava bolesti i štetnika.

Najznačajnije vrste povrća koje se uzgajaju na ovaj način su: rajčica, paprika, salata i krastavac. Kao primjer isplativosti hidroponskog uzgoja uzet ćemo rajčicu. Ukupni prinos na površini od 1.000 m2 iznosi 45.000 kg, ako je prosječna cijena rajčice 6,80 HRK/kg, ukupni prihod će iznositi 306.000,00 HRK. Uzevši u obzir ukupne varijabilne troškove koji prosječno iznose 179.610,00 HRK, dobit je 126.390,00 HRK. (Izvor: Agroklub)


Pročitajte više: Konzultantica sa svjetskim iskustvom pomaže poljoprivrednicima doći do EU sredstava


Iz dugogodišnjeg iskustva pripreme poslovnih plana i analize profitabilnosti poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj ali i Europi, mogu reći kako je ovih 6 elemenata ključno za planiranje uspješne proizvodnje:

  1. Upravljajte operativnim rizicima – potrebno je uskladiti troškove sa stvarnim prihodima kao i ulagati u osiguranje proizvodnje s obzirom na, u zadnje vrijeme, učestale prirodne nepogode (mraz, suša, poplave, potresi),
  2. Stavite fokus u proizvodnji – bolje je proizvoditi manji broj kultura kvalitetnije ili proizvoditi manju količinu proizvoda koja pritom može dobiti bolji tretman i time postići višu cijenu,
  3. Razumite brojke iza svoje proizvodnje – pratite podatke koji se formiraju u kalendarskoj i vegetacijskoj godini i na kraju godine analitički promotrite postoji li prostora za napredak,
  4. Udruživanjem smanjite određene troškove – udruživanjem u zadrugu ili proizvođačku organizaciju možete dugoročno smanjiti operativne (npr. povlaštena cijena repromaterijala za članove) ali i investicijske troškove (npr. strojni prstenovi),
  5. Poradite na stvaranju dodane vrijednosti za vaše klijente – kroz razumijevanje potreba potrošača, ali i analizu tržišnih trendova i razvoj korisničke službe,
  6. Angažirajte stručnjake – koji imaju specijalizirano znanje i mogu brzo pomoći u rješavanju različitih vrsta izazova (npr. knjigovođe, porezni savjetnici, odvjetnici, konzultanti).

Autor: Ana – Marija Špicnagel Ćurko, IPS Konzalting

Foto: Privatna arhiva, Unsplash/Naseem Buras

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

školski ruksaci

Ovi školski ruksaci i pernice će oduševiti vaše školarce!

Uskoro kreće nova školska godina. Slijedi nabavka novih školskih potrepština, a među najbitnijima su školski ruksaci i pernice. Činjenica je da...
- Advertisment -