Trebat ćemo čekati još 131 godinu da svijet postigne rodnu ravnopravnost, prema najnovijem Indeksu rodne nejednakosti Svjetskog gospodarskog foruma. Ovo je ‘optimistična’ procjena za čije je ostvarenje potrebno da se održi trenutna vrlo, vrlo spora stopa napretka. Ono što je sada udaljeno 131 godinu, lako bi moglo postati 140 godina sljedeće godine i 200 godina nakon toga, piše Women’s agenda.
Nordijske zemlje prednjače
Ove godine ponovno je Island na vrhu liste i postao je jedina zemlja koja je zatvorila više od 90 posto rodnih razlika. Što se tiče poboljšanja koja su se dogodila globalno, veći dio toga rezultat je smanjenja jaza u području obrazovanja. Sada kada žene premašuju muškarce u pogledu upisa na sveučilišta u većini zemalja. Druga područja poput vođenja i političke zastupljenosti postaju još problematičnija, što znači da žene možda imaju poteškoća u potpunom iskorištavanju svojih kvalifikacija.
Prema Globalnom indeksu rodne neravnopravnosti za 2023. godinu, nijedna zemlja još nije postigla potpunu ravnopravnost spolova, iako su devet najbolje rangiranih zemalja (Island, Norveška, Finska, Novi Zeland, Švedska, Njemačka, Nikaragva, Namibija i Litva) zatvorile najmanje 80% svoje razlike.
Pet najboljih zemalja čine još tri nordijske zemlje – Norveška, Finska i Švedska, zajedno s Novim Zelandom.
Pročitajte više: Hrvatska napreduje po pitanju rodne ravnopravnosti – bez važnog podatka
Rodna ravnopravnost 2023 u Europi: Njemačka ‘skočila’, a Mađarska, Češka i Cipar na dnu
Kad je riječ o Europi, Njemačka je napredovala s 10. mjesta na 6. mjesto. Litva se vraća među 10 najvećih, a Belgija se prvi put pridružuje u top 10. Belgija je ‘izbacila’ iz igre Irsku koja je pala na 11. mjesto.
Pri trenutnom tempu napretka u razdoblju od 2006. do 2023. godine, trebat će 162 godine da se smanji rodna razlika u političkoj moći, 169 godina za rodnu razliku u ekonomskoj participaciji i mogućnostima, te 16 godina za rodnu razliku u postizanju obrazovanja. Vrijeme potrebno za smanjenje rodne razlike u području zdravlja i preživljavanja ostaje neodređeno.
U svim podindeksima, Europa ima najveću rodnu jednakost od svih regija. Pri tomu jedna trećina zemalja u regiji rangira među prvih 20. Island, Norveška i Finska su najbolje rangirane zemlje, kako u regiji, tako i u svijetu. Istovremeno Mađarska, Češka i Cipar zauzimaju najniža mjesta u regiji. Sveukupno, postoji pad od 0,2 postotna boda u regionalnom rezultatu na temelju stalnog uzorka zemalja. Pri trenutnom tempu napretka, Europa bi trebala postići rodnu jednakost za 67 godina.
Pročitajte više: Predrag Fred Matić: Bez rodne ravnopravnosti nema napretka
Evolucija rodne neravnopravnosti na globalnom tržištu rada
Stanje rodne jednakosti na tržištu rada i dalje predstavlja veliki izazov. Žensko sudjelovanje na globalnom tržištu rada posljednjih je godina palo, a druge oznake ekonomske prilike pokazuju značajne razlike između žena i muškaraca.
Žene se nešto brže (ponovno) uključuju u radnu snagu od muškaraca, što je rezultiralo skromnom obnovom u odnosu na prošlogodišnje niske vrijednosti. Međutim, obnova sudjelovanja žena na tržištu rada još uvijek nije dovršena, budući da je jednakost i dalje na drugom najnižem stupnju od prvog izdanja indeksa 2006. godine i značajno ispod vrhunca iz 2009. godine.
Osim toga, žene i dalje suočavaju s većom stopom nezaposlenosti od muškaraca. Globalni podaci pokazuju uporno nesrazmjeran udio žena u radnoj snazi i na rukovodećim pozicijama u različitim industrijama. Žene čine 41,9% radne snage u 2023. godini, ali udio žena na višim rukovodećim pozicijama. Žene se relativno bolje snalaze u industrijama kao što su usluge za potrošače, maloprodaja i obrazovanje. Građevinarstvo, financijske usluge i nekretnine pružaju najteže uvjete za ambiciozne žene na putu prema rukovodećim pozicijama.
Rodne razlike u političkom vodstvu
Iako je zabilježen porast broja žena na političkim odlučivačkim pozicijama diljem svijeta, postizanje rodne ravnopravnosti ostaje daleki cilj, a regionalne razlike su značajne. Na dan 31. prosinca 2022. godine, otprilike 27,9% svjetske populacije živi u zemljama sa ženskim državnim vrhovima. Još jedan nedavni pozitivan trend uočen je u udjelu žena u parlamentima. Do 2022. godine, taj broj je postupno porastao na gotovo 23%. Ostvaren je značajan napredak i u pogledu zastupljenosti žena u lokalnoj vlasti diljem svijeta.
Pročitajte više: Neravnopravnost žena na poslu je prisutna, iako je ne vidimo uvijek!
DEI (Diversity, Equity and Inclusion) Programi za smanjenje rodne razlike
Povećanje ekonomske participacije žena i postizanje rodne ravnopravnosti u vodstvu, kako u poslovnim subjektima tako i u vladi, dvije su ključne poluge za rješavanje širih rodno uvjetovanih razlika u kućanstvima, društvima i gospodarstvima.
Zajedničke, koordinirane i hrabre akcije vođa iz privatnog i javnog sektora bit će ključne za ubrzavanje napretka prema rodnoj ravnopravnosti i poticanje obnove rasta i veće otpornosti.
Posljednjih godina su se dogodili značajni koraci unatrag. Stanje rodne ravnopravnosti još uvijek značajno varira među tvrtkama, industrijama i ekonomijama. Ipak, sve veći broj aktera prepoznaje važnost i hitnost poduzimanja mjera, a dokazi o učinkovitim inicijativama za rodnu ravnopravnost se sve više utvrđuju.
Foto: Canva
