Kakvi su stavovi građana Hrvatske o koronavirusu?

Zadovoljstvo radom Vlade i mjerodavnih službi u borbi protiv suzbijanja epidemije koronavirusa najniže je od početka istraživanja u ožujku (prosječna ocjena pala je sa 4 na 3), ali njihov rad se smatra pozitivnijim od rada institucija Europske unije u cjelini. Hendal, agencija za istraživanje tržišta, novim je istraživanjem došla do novih saznanja.

Povezano:

Stavovi građana o koronavirusu

U lipnju je prosječno zadovoljstvo dosadašnjim radom Vlade, ministra zdravstva i javnih službi u borbi protiv suzbijanja epidemije koronavirusa najniže u odnosu na sva dosadašnja istraživanja: 3,15 naspram 3,63 u svibnju (te 3,75 u travnju i 4,02 u ožujku). Zanimljivo je da se rad naših mjerodavnih smatra višim u odnosu na rad institucija Europske unije (2,77), a i rad institucija EU-a ocijenjen je lošijim u odnosu na svibanj. Također, općenito se većom ocjenjuje pomoć Europske unije u suzbijanju epidemije u Hrvatskoj (2,76) nego pomoć u sanaciji štete od potresa (2,60).

Nakon kontinuiranog pada straha od zaraze od ožujka do svibnja, u lipnju bilježimo povećanje straha građana od zaraze koronavirusom.

Nakon ponovnog povećanja broja zaraženih, raste i strah od zaraze: 29,8% u odnosu na 21,7% u svibnju, ali strah je još uvijek manji u odnosu na travanj i ožujak.

Otvaranje granica EU još uvijek se smatra nesigurnim ili djelomično nesigurnim, dok je za otvaranje hrvatskih granica za sigurne zemlje polovica građana, a raste i mišljenje da bi hrvatske granice trebale biti zatvorene još neko vrijeme.

Treba li otvoriti granice?

Građani uglavnom smatraju da je u ovom trenutku nesigurno otvoriti granice unutar EU-a za zemlje članice (47%) dok njih 40,8% smatra da je za neke zemlje sigurno, a za neke nije. Što se tiče otvaranja hrvatskih granica ovog ljeta, preko polovice građana (52,6%) smatra da ih treba otvoriti, ali samo za turiste iz sigurnih zemalja. 27,7% pak navodi kako granice treba držati zatvorenima još neko vrijeme (u svibnju je to mislilo 17,4% građana).

Za razliku od svibnja kada su građani tijekom godišnjih odmora na Hrvatsku obalu planirali putovati podjednako kao i lani, u lipnju navode kako će ipak na odmor u Hrvatsku manje nego što su išli prošle godine.

Rezultati iz svibnja pokazuju kako je podjednak broj građana bio lani na odmoru u Hrvatskoj i planirao ovogodišnji odmor u Hrvatskoj. Prema tom rezultatu, građani nisu planirali smanjivati odlazak na odmor unutar Hrvatske. Međutim, u lipnju se pokazalo kako građani razmišljaju o smanjivanju putovanja: manji udio građana planira za godišnji putovati unutar Hrvatske (59,6%) nego što su išli prethodne godine (64,6%), a razlika je još veća u planiranim godišnjim odmorima van Hrvatske u ovoj (8,5%) u odnosu na prošlu turističku sezonu (20,3%).

Nevolja oslabljuje Hrvatsku te EU, ali ne djeluje posebno na nas osobno.

Građani smatraju da će nakon ove krize Hrvatska (74,2% naspram 66,3% u svibnju) i Europska unija (56,1% naspram 51,6% u svibnju) izaći slabije nego ranije. Građani pokazuju veći pesimizam u odnosu na svibanj. Na osobnoj razini, građani procjenjuju da ova kriza neće posebno utjecati na njih osobno.

Kako će epidemija utjecati na budućnost građana?

Građani percipiraju utjecaj pandemije COVID-19 znatno negativnije u odnosu na prošli mjesec, i to za sve navedene životne aspekte. Naročito je velik porast u percepciji građana da će pandemija lošije utjecati na slobodnu kretanja, zdravstvo i društveni život.

Predviđanje utjecaja epidemije na budućnost građana u slijedećih godinu dana donosi informacije o predviđanju negativnog utjecaja i to na financijsku situaciju (71,5%), osobni život (60,5%) i zaposlenje (48,7%). U odnosu na rezultate iz svibnja, građani negativnije gledaju na utjecaj pandemije na navedene životne aspekte.

I dalje se predviđaju lošiji aspekti života u Hrvatskoj nego u razdoblju prije epidemije. To predviđanje je još izraženije nego u svibnju za sve aspekte. Ponovo se najviše ističu porast javnog duga (92,8%), pad gospodarstva općenito (92,5%), posljedice za turizam (92,9%), pad zaposlenosti (92,1%) te visine plaća (83,0%). Znatno lošiji utjecaj pandemije građani predviđaju za slobodu kretanja (84,1% naspram 63,3% u svibnju), zdravstvo (72,5% naspram 56,2% u svibnju) i za društveni život (79,6% naspram 65,5% u svibnju).

Istraživanje je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 500 građana Hrvatske sredinom lipnja 2020.

Autor: Hendal, agencija za istraživanje tržišta

Foto: Unsplash

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

skin_tim

Skin TIM centar – 15% popusta za članice

Naša zajednička priča u ulozi poduzetnica potaknuta je iskrenom ljubavlju prema našem poslu. Pružiti svakoj ženi jednak tretman,...
- Advertisment -