Sustav je ostavio Mirelu Čavajdu na cjedilu i još gore – nije jedina

Novinarka Ivana Paradžiković je na Instagramu objavila status vezan uz slučaj prijateljice, 39-godišnje Mirele Čavajde koja želi napraviti pobačaj. U manje od 24 sata ova je objava izazvala silne reakcije.

Naime, njezina je prijateljica u visokom stadiju trudnoće, a djetetu je otkriven tumor zbog kojeg nema nikakve šanse da preživi. Stoga želi napraviti pobačaj, no hrvatski liječnici ga odbijaju napraviti.


Predrag Matić: Žene trebaju imati pravo na pobačaj u svim zemljama Europske Unije!


“Koju će još država osuditi na ovakvu agoniju? Vašu suprugu, sestru ili možda kćer? Koja od nas je sljedeća?”

Evo što je Ivana napisala u svezi svoje prijateljice.

“U šestom mjesecu trudnoće. 25 tjedana sreće, uzbuđenja i iščekivanja prekinuo je uobičajeni utorak, redovan pregled kod ginekologa. Mirelina beba ima tumor. Jako velik tumor. U otpusnom pismu piše maligan. Posljednja 4 tjedna toliko uznapredovao da su bebine šanse da preživi…nikakve. Ako kojim slučajem preživi bit će s teškim prirođenim tjelesnim ili duševnim manama. Tumor je u glavi, pritišće mu mali mozak. Veći praktički od njega samoga.

Takvu ranjenu i slomljenu s prognozom koju niti jedna majka ne može ni čuti niti prihvatiti poslali su doma da čeka da beba u njoj umre! Druga opcija koju joj je liječnica šapnula ispod glasa je: neka ide u Sloveniju da joj tamo pomognu. Poput neke kriminalke. Da moli u drugoj državi da joj liječnici pomognu jer u njezinoj domovini ne mogu! Ne žele?

U Hrvatskoj je na snazi zakon iz 1978. Nejasan, nedorečen. Pitanje kojim se nitko neće baviti. Jedno od onih zbog kojih se gube glasovi, nestaje podrška. Ali, pitam se taj netko koji odlučuje o tuđem životu, je li kada pogledao u oči trudnicu koja treba čekati mjesecima da joj dijete premine u trbuhu?! Pogledajte je. Iznutra je slomljena, a toliko je snažna i hrabra..da je stala pred kameru. Željela je da vidite njezinu tugu i da se pitate koju će još država osuditi na ovakvu agoniju? Vašu suprugu, sestru ili možda kćer? Koja od nas je sljedeća? Molim vas pomozite! Sherajte. Nemojte da ostane sama”.

Građani stali uz Mirelu, ali ne i sustav

Ivanina objava trenutno ima već 39,883 lajkova, a ispod iste nižu se samo komentari podrške. Korisnici Instagrama ujedno prozivaju Vladu RH te su mnogi u svojim komentarima označili profil Vlade. No, nitko iz Vlade još nije dao nikakav komentar na ovaj slučaj. Jedno je doduše jasno – hrvatski zdravstveni sustav iznevjerio je, ali i ugrozio Mirelu.

Kada je na pregledu 19.4. ultrazvukom utvrđeno da nešto nije kako treba, ginekologinja je Mirelu uputila u bolnicu Sveti Duh. Ondje joj dan kasnije napravljena magnetska rezonanca. Nalaz, kojim je otkriven ogroman maligni tumor, čekala je devet dana iako se svi problemi u trudnoći smatraju hitnima.

Nadalje, sve bolnice u Zagrebu kojima se obratila odbile su joj obaviti prekid trudnoće iako su joj liječnici priznali da je tumor toliko velik da dijete najvjerojatnije neće dugo poživjeti. Tvrdili su da je u Hrvatskoj obavljanje pobačaja nakon 10. tjedna trudnoće protuzakonito.

No, to nije istina. U članku 22 Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece stoji da se prekid trudnoće može obaviti nakon 10. tjedna od začeća. Odnosno kad se na temelju medicinskih indikacija i saznanja medicinske znanosti može očekivati da će se dijete roditi s teškim prirođenim tjelesnim ili duševnim manama, pobačaj je posve legalno napraviti.


Pročitajte više: Pobačaj – ubojstvo ili pravo na izbor?


Hrvatice nemaju puno izbora

U Zagrebu nekoliko bolnica obavlja prekid trudnoće. Pobačaj se tako može napraviti u Svetom Duhu, Petrovoj, Merkuru i Vinogradskoj. No, kako su Mirelu odbile sve navedene ustanove, ona i njezin suprug poslali su zahtjev bolnicama da se osnuje komisija koja bi prema zakonu trebala odobriti prekid trudnoće. Od toga zahtjeva je prošlo tjedan dana, no još nisu dobili nikakav odgovor.

Čak i da se bolesno dijete rodi kvaliteta njegova života bit će upitna. Kada tome pridodamo da sustav pruža jako malo potpore ženama s bolesnom djecom, očito je da Hrvatice nemaju puno izbora.

Slovenci gledaju drugačije na ovo

Stoga je Mirela odlučila potražiti pomoć u Sloveniji. Već je pokrenula proceduru te je za Index otkrila da će joj ondje pomoći. Na temelju dokumentacije iz Hrvatske i pregleda ultrazvukom koji su joj ondje obavili, dali su joj do znanja da će njihovo etičko povjerenstvo sigurno odobriti proceduru. Također joj je rečeno da je dijagnoza jako loša i da tu nema ništa sporno te da je odluka na roditeljima.

“Prema onome što sam saznala, oni odobravaju takve prekide trudnoće i smatraju da o njima trebaju odlučivati roditelji – žele li iznijeti trudnoću do kraja ili je prekinuti budući da su prognoze tako loše. Oni nas roditelje ne žele prisiljavati da se brinemo o djeci s teškim mentalnim poteškoćama cijeli ostatak života. Pritom ja imam još i malo dijete o kojem trebam brinuti. Konačno što bi se dogodilo da rodim dijete koje se ne može samo brinuti o sebi? Što kada ja umrem, tko će brinuti o njemu? Ostat će na skrbi države”, objasnila je Mirela za Index.

Mirela je u intervjuu za spomenuti medij također istaknula da su ju u Sloveniji primili vrlo humano, toplo i s potpuno drugačijom energijom od one koju je doživjela u našem sustavu. Objasnili su joj cijeli postupak te su tražili da svojim riječima napiše objašnjenje zašto želi prekid trudnoće.

“Opisali su mi i cijeli postupak nakon prekida uključujući i sahranu. To što sam tamo doživjela je nebo i zemlja naspram našeg sustava. Etičko povjerenstvo donijet će odluku sljedeći utorak u 14 sati. Čak su mi točno odredili sat. Kod nas nisam dobila ništa”, rekla je Mirela za Index.

No, ovime problem nije riješen. Mirelu će ova procedura koštati 5 000 eura, što je iznos koji jako malo ljude može skupiti u ovako ograničenom vremenskom periodu. K tome je Mirelin slučaj samo jedan u nizu ovakvih slučajeva, što daje na znanje da je problem puno dublji.

Mirelin slučaj nije jedini!

Za potrebe ove teme tražili smo komentar Ženskih studija, kao i Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.

Iz Ženskih studija upućuju na to da ovo svakako nije izoliran slučaj. Hrvatske žene već su neko vrijeme prisiljene odlaziti na pobačaj u ovakvim situacijama u Sloveniju. Također ističu da je apsurdno govoriti o pravu na život kada se u ovakvim slučajevima ugrožava i život majke i život djeteta.

“Činjenica da se žene u 2022. godini u Republici Hrvatskoj moraju javno izlagati, emocionalno retraumatizirati (prva je trauma svijest o teškoj i neizlječivoj dijagnozi fetusa i odluka o nužnom medicinskom zahvatu prekida trudnoće, dok se retraumatizacija potom ostvaruje javnom bitkom za vlastito i odavno stečeno pravo pred medicinskom i općom javnosti) i ulagati aktivističke napore kako bi ostvarile pravo na nužnu zdravstvenu skrb je prije svega uzurpirajuća i sramotna.

Centar za ženske studije želi ovim putem podržati istup Mirele Čavajde i pružiti poruku duboke empatije kako njoj i njezinoj obitelji, tako i svim ženama diljem Hrvatske koje se svakodnevno bore za ostvarivanje prava na bazičnu medicinsku skrb (unatoč legislativi koja garantira sve oblike nužne ginekološke skrbi u koju spada i prekid trudnoće s produljenim rokom u slučaju ozbiljne malformacije/patologije ploda koja ugrožava život djeteta i/ili majke), kao i čestim sugestijama ginekologa/inja koje ih savjetuju da alternativu skrbi potraže u privatnim ustanovama ili čak i drugim državama. Nadamo se kako će ovaj slučaj skrenuti pozornost na problem o kojem se rijetko javno govori te dugoročno senzibilizirati javnost”, poručila je Dorotea Šušak iz Ženskih studija.

Pravobraniteljica reagirala

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić dala nam je još detaljniji komentar na ovu temu.

“Prema navodima iz medija razvidno je da je gđi. Čavajdi narušeno pravo na potpune informacije sukladne pozitivnim zakonskim propisima vezano uz prekid trudnoće u Republici Hrvatskoj”, jasna je Ljubičić.

Postojeći Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece (Narodne novine, br. 18/78, 31/86, 47/89 i 88/09), jasno kaže da se nakon isteka deset tjedana od dana začeća, prekid trudnoće može izvršiti po odobrenju komisije prvog stupnja, a pod uvjetima i po postupku utvrđenom Zakonom. Komisija prvog stupnja koja može odobriti prekid trudnoće o tome mora odlučiti u roku od 8 dana.

“No, taj rok od 8 dana nikako ne opravdava činjenicu da se pacijentici u međuvremenu ne daje nikakva informacija o tome što je očekuje i kakvi su daljnji postupci i rokovi. Takve informacije moraju biti jasno komunicirane pa i javno dostupne na web stranicama bolnica”, ističe Ljubičić te dodaje:

“Smatramo nedopustivim da se pacijenticama ne daju potpune informacije vezano uz prekide trudnoće, a nažalost brojne pritužbe koje zaprimamo od žena vezano uz zdravstveni sustav upravo se odnose na neadekvatno i nedostatno informiranje pacijentica o njihovim pravima i medicinskim postupcima koji će se provoditi tijekom liječenja”.

U tom smislu Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova obratila se Kliničkoj bolnici Sveti Duh te ih je upozorila na važeće zakonske odredbe i zatražila njihovo očitovanje uz ovaj slučaj, kao i informacije o aktivnostima i mjerama koje planiraju poduzeti kako bi osigurali da trudnice dobivaju sve potrebne informacije o prekidu trudnoće, a sukladno pozitivnim zakonskim propisima u Republici Hrvatskoj koji reguliraju zdravstvenu uslugu prekida trudnoće.

Nazire li se rješenje?

Ova situacija je zasigurno posljedica široko korištenog prava na priziv savjesti. Istraživanja Pravobraniteljice su pokazala da je 2014. u prizivu savjesti bilo 54% liječnika/ca, a 2018. 59%, dok je primjerice u Sloveniji to samo 3%.

“Prema Kliničkoj bolnici Sveti Duh smo već i ranije postupali s upozorenjima i preporukama povodom medijskih objava o nedostupnosti prekida trudnoće zbog priziva savjesti svih djelatnika/ca te smo isticali da ta ustanova svoju zakonsku obvezu pružanja zdravstvene usluge prekida trudnoće na zahtjev žene (osim u slučajevima medicinske indikacije) ne izvršava već više od 10 godina”, poručuju iz ureda Pravobraniteljice.

Takva praksa u nesuglasju je s nacionalnim propisima. Ali i brojnim međunarodnim dokumentima u kojima Europska unija, Ujedinjeni narodi i Vijeće Europe pozivaju države članice da osiguraju korištenje priziva savjesti, ali koje neće utjecati na smanjivanje dostupnosti zdravstvene usluge prekida trudnoće.

Na posljednje preporuke i upozorenje Pravobraniteljica je zaprimila odgovor. U istom se navodi da je KB Sveti Duh u cilju žurnog rješenja ovog problema trenutno u procesu traženja vanjskog/e suradnika/ce iz neke druge bolnice koji bi u KB Sveti Duh dolazio obavljati prekide trudnoće na zahtjev. No iz Mirelinog primjera vidimo da i dalje u toj bolnici postoje brojni problemi vezano uz ovu zdravstvenu uslugu.

Foto: Instagram profil Ivane Paradžiković

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

- Advertisment -