Biljana Borzan priprema zakon koji će iz korijena promijeniti način na koji koristimo kućanske uređaje!

Biljana Borzan je zastupnica koja štiti interese građana u Europskom parlamentu. Uz provođenje istraživanja koji preispituju kvalitetu proizvoda, svojim glasom se zalaže za zabranu uzroka kvarenja uređaja poput nedostatka rezervnih dijelova na tržištu. Nedavno izglasana Uredba za baterije kojom će se produljiti vijek uređaja samo je jedan korak prema dugotrajnijim uređajima na hrvatskom tržištu. 

S nama je podijelila na koji način kao pojedinci možemo pridonijeti zelenoj Europi i što nove uredbe i zakoni o uređajima znače za građane kada je riječ o radnim mjestima.

Istraživanja pokazuju da se u uređaje ugrađuju kvarovi”

Građani su i sami mogli primijetiti da uređaje koje kupuju imaju znatno kraći rok trajanja u usporedbi sa starijim uređajima, ali nije bilo poznato zašto su primorani kupovati nove uređaje nakon isteka jamstva.

„Jako puno ljudi mi govori kako su primjerice perilice za rublje njihovih mama ili baka trajale desetljećima, a ove koje danas kupujemo traju samo nekoliko godina. Naravno, obzirom na razvoj novih tehnologija i načina proizvodnje, logično je zapitati se kako je to moguće. Istraživanja koja su provedena u drugim država EU pokazuju da se u uređaje nerijetko ugrađuju kvarovi, kako bi prestali raditi nakon isteka jamstva i kako bi se primoralo građane da kupuju nove modele”. 

Drugi problem koji je onemogućio trajnost uređaja je sam popravak i nedostupnost povoljnih dijelova.

 „Samo zabranom takvih kvarova se može ostvariti stvarni pomak u trajnosti uređaja. Uz to, popravci se moraju učiniti lakšima i jeftinijima. Visoke cijene rezervnih dijelova dovele su do propadanja servisa za popravke, a moje nedavno istraživanje je pokazalo da 81 posto hrvatskih građana smatra kako je popravak neisplativ. Zbog visokih cijena rezervnih dijelova, ljudi su skloniji kupiti novi proizvod s novim jamstvom. Upravo zato, u novom zakonu koji dolazi u ožujku želim osigurati da cijena rezervnih dijelove ne smije prijeći trećinu cijene novog uređaja, da rezervni dijelovi moraju biti dostupni sve vrijeme trajanja uređaja te da priručnici kako se dijelovi zamjenjuju moraju biti dostupni i neovlaštenim serviserima, ali i potrošačima”.


Pročitajte više: 3 kućanska aparata za obitelji s manjkom vremena


Građani su spremni više platiti za uređaj koji traje dulje

U pitanje se dovodi i hoće li cijene uređaja rasti s novim zakonima koji osiguravaju trajnije uređaje.

 „Ne očekujemo značajan porast cijena. U svakom slučaju, moje istraživanje je pokazalo kako je skoro 75 posto hrvatskih građana spremno platiti više za uređaj za koji znaju da će trajati duže. Slično je i u ostatku EU. Nizozemsko istraživanje je pokazalo da su ljudi voljni platiti i sto eura više za primjerice perilicu za rublje za koju znaju da će trajati dvije godine duže. Opravdanje industrije da potrošači konstantno žele nove modele može vrijediti za cipele ili pulovere, ali ne vjerujem da bi itko htio mijenjati perilicu za rublje svaku godinu dvije samo zato jer je izašao novi model”.

 „Model kupi-iskoristi-baci pokazao se iznimno neodrživim za okoliš”

Osim što je zahvalnija za okoliš, ponovna upotreba i prenamjena uređaja stvara nova radna mjesta.

 „Istraživanja su pokazala da se na recimo 10 tisuća tona otpada stvara 1-6 radnih mjesta, recikliranje 36 radnih mjesta, a prenamjena ili ponovna upotreba 296 radnih mjesta. Krajnje je vrijeme da se odmaknemo od modela „kupi-iskoristi-baci“ koji se pokazao iznimno neodrživ za okoliš, ali i za džepove građana i počnemo razmišljati o prenamjeni, pa čak i novim modelima poslovanja gdje bi se proizvodi koristili kao usluge u smislu da se iznajmljuju od proizvođača koji je onda dužan održavati proizvod. Isto tako, treba osnažiti tržište rabljenom robom. Nije isto ako perilicu koristi samac ili ako ju koristi peteročlana obitelj. Zato se zalažem da se na perilice i slične uređaje s digitalnim elementima stave brojači korištenja kako bi potrošači kada kupuju rabljeno znali koliko je uređaj korišten te bi samim time raslo povjerenje u tu vrstu kupovine”.

Potrošačke navike uvelike utječu na okoliš

Iako zakoni dovode do osjetnih promjena, sve počinje od samih potrošača u njihovim domovima. 

„Od prvog dana u Parlamentu sam članica Odbora za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane i rad na tim temama mi je zaista otvorio oči o tome kako kao pojedinac mogu, pozitivno ili negativno, utjecati na okoliš. Kad sam bila izvjestiteljica za smanjenje bacanja hrane, naučila sam da polovica sve bačene hrane u EU dolazi iz kućanstava i da se to događa radi naših potrošačkih navika. 

Početi možemo i od frižidera.

 „S obzirom na to da se godišnje baci gotovo 90 milijuna tona hrane, za čiju proizvodnju se troše prirodni resursi i zagađuje okoliš, jasno je da svatko od nas ima i osobnu odgovornost. Od tad koristim neke jednostavne metode, na primjer bolje planiram kupovinu da mi hrana ne propadne i izbjegavam akcije tipa “platiš dva, dobiješ tri” radi kojih ljudi gomilaju hranu. Nadalje, u hladnjaku na početak police slažem stvari koje imam od prije, a nove iza. Tako uvijek trošim ono što je bliže roku trajanja. Naučila sam i da se hrana kojoj je istekao rok „najbolje upotrijebiti do” još dugo može sigurno konzumirati, za razliku od one koja nosi oznaku „upotrijebiti do”.

Promjena navika ljudi trenutno najveći izazov kružne ekonomije”

Interes građana za očuvanjem okoliša je u porastu, ali još uvijek nije na vrhu liste prioriteta.

 „Rekla bih da je jedan od izazova uvjeriti naše ljude da je u njihovom interesu promijeniti neke navike i obrasce ponašanja. Globalna svijest o kružnoj ekonomiji i utjecaju na okoliš je evidentno u porastu. Ispitivanja pokazuju da su građanima na razini EU očuvanje okoliša i borba protiv klimatskih promjena među prioritetima”. 

Značajna je i razlika između siromašnijih članica EU.

 „No, ako rezultate istraživanja rasčlanimo, evidentna je podjela istok-zapad. Građane novijih, siromašnijih članica, te stvari manje brinu od zapadnjaka. Hrvatska se isto uklapa u tu podjelu, očuvanje okoliša našim građanima nije među prioritetima. Odgovor na pitanje zašto je to tako je kompleksan i vjerujem da bi se od toga znala napraviti zanimljiva sociološka studija. Na to sigurno utječe razlika u životnom standardu i činjenica da su naši građani više okupirani egzistencijalnim problemima. Nadalje, hrvatska teška industrija je mahom uništena u kriminalnoj pretvorbi devedesetih, tako da ispada da su prvoborci pretvorbe bili ekološki vizionari”.


Pročitajte više: L’Oréal for the future: Projekt podrške ugroženim ženama i zaštiti okoliša vrijedan 150 milijuna eura


Europa kao prvi klimatski neutralni kontinent do 2050

Kako bi očuvali resurse kojima raspolažemo, za Europu slijede velike promjene koje će zahtijevati promjenu svijesti i djelovanja građana.

 „Europskim zelenim planom Europa želi postati prvim klimatski neutralnim kontinentom do 2050. U njemu se predlaže nova strategija održivog i uključivog rasta za poticanje gospodarstva, poboljšanje zdravlja i kvalitete života ljudi i brigu o prirodi, a da pritom nitko ne bude zapostavljen. Uz kružno gospodarstvo, strategija „od polja do stola” je jedan od temelja zelenog plana. Način na koji proizvodimo i trošimo hranu će se kroz sljedećih desetak godina značajno promijeniti u Europi. Svijest građana o tome da se okoliš ubrzano troši, da se tragovi pesticida i antibiotika nalaze praktički svugdje, da se šume nezadrživo krče radi usjeva, je značajno porasla i to je potaklo EU da krene u reforme „od polja do stola”. Proizvodnja, prerada, pakiranje, prijevoz i prodaja prehrambenih proizvoda snažno utječu na okoliš. Kako bi osigurali da naš temeljni resursi – tlo, voda i zrak – ostanu plodni, zdravi i čisti, nužan je prelazak na održiv način proizvodnje hrane duž cijelog proizvodnog lanca”.

Foto: Canva/Facebook Biljana Borzan

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

Što rast cijena goriva znači za građane?

Cijena goriva u zadnjih nekoliko mjeseci draštično se povećala, a za sobom povlači poskupljenja drugih proizvoda. Povećani troškovi života mnogim su...
- Advertisment -