Isplati li se trud do vrha? Gdje je bolja ravnoteža, na vrhu ili niže?

Činjenica je da se mnogi ljudi, a naročito žene, boje visokih pozicija jer očekuju manje slobodnog vremena, život koji će posao u potpunosti preuzeti. Uz veliku odgovornost, biti na vrhu znači da se od vas očekuje biti na različitim događanjima u večernjim satima, nakon radnog vremena. Gdje su prijatelji? Gdje je obitelj? Što je s hobijima? Ako je teško uspinjati se, na vrhu je sigurno još teže, zar ne?

Posao nakon posla?

Sanja Šagud je glavna direktorica strateškog poslovanja u Atlantic Grupi. Ova žena na vrhu ne vidi problem u večernjim sastancima i događanjima ako žena nema obitelj jer majke ipak moraju osigurati brigu o djeci tih nekoliko sati.

“U svakom slučaju imaju borbu s vlastitom savjesti da djetetu ‘oduzimaju zajedničko vrijeme za druženje’ poslije redovnog posla,” govori nam. No, ističe kako je networking van radnog vremena vrlo važan, a da ta događanja niti nisu česta. Lako ih je organizirati.

Irena Bručić, CEO in Nets CEE, Director of Finance Shared Services for Nets Group, slaže se da su primarni problem obiteljske obaveze. Dodaje i kako su na tim okupljanjima većinom muškarci, te ženama može i biti dosadno uz ‘muške’ teme.

“Kad bi se sastav senior managementa promijenio tako da ga uglavnom čine žene, na takvim bismo druženjima puno rjeđe zatekli i one malobrojne muškarce.”

“Često bih čula da se žene u toj situaciji pita tko čuva djecu dok se muškarce to ne pita. Ženu se još uvijek gleda prvenstveno kao majku,” ističe jedan veliki problem Ana Gongola, direktorica Sandoza. No, dodaje kako se društvo mijenja, te primjećuje pozitivan pomak u pogledu razumijevanja. “Važno je postići kompromis i balans s kojim je primarno žena, a onda i njena obitelj i kompanija zadovoljna.”

Marijana Jakovac, članica Uprave za financije Allianz Hrvatske, smatra kako je najvažnije odrediti prioritete kako ne bi došlo do opterećenja, no taj je balans teže postići ženama nego muškarcima.

“Treba znati procijeniti koja događanja su poslovno zaista bitna i na kojima treba prisustvovati, vjerujem kako se u svemu uči iz pogrešaka i to je jedini način za napredovanje.”

Dodaje i kako značajan dio vremena odlazi na svakodnevne sastanke, te kako je umrežavanje izuzetno važno.


Pročitajte više: Je li moguća ravnoteža između posla i privatnog života? 8 majki otkriva da je!


Više posla, ali i više fleksibilnosti

Ipak, kad ste na vrhu, pružaju vam se brojne mogućnosti vezano uz fleksibilnost rada. Ako želite svoj sastanak održati uz ručak, to postaje moguće, uvjet je vaš. Dolazite do faze u kojoj možete diktirati neka pravila.

Šagud je mišljenja kako na vrhu zaista lakše upravlja vlastitim vremenom, ali i poslovnim zadacima i timom. “Viša pozicija podrazumijeva i više delegiranja, kao i bolje i efikasnije planiranje vlastitog kalendara.”

Kad svoj posao možete povjeriti nekom drugom, osobi kojoj vjerujete, taj teret pada s vaših leđa. No, to ne znači da pada i broj radnih sati, odnosno da je posao time lakši. Samo se mijenja fokus vašeg rada.

“Možda operativnog posla ima manje, ali organizacija, koordinacija i rješavanje problema aktivnosti su koje je nemoguće isključiti na kraju radnog vremena,” otkrila nam je Bručić. “Nema odmora na vrhu. Većina poduzetnika u takvoj situaciji gleda kako osigurati kontinuitet ili ekspanziju.”

Jakovac se slaže da je operativnog posla manje, no visoka pozicija stoga uključuje svakodnevno rješavanje kompleksnijih izazova što zna biti iscrpljujuće.

“Često rješenje takvih izazova leži u našoj podsvijesti koja proradi tek po noći kad se pokušaš malo opustiti,” dodala je.

“Nije lakše nego je drugačije,” dodala je Gongola. “Lakše je u smislu jer se može više delegirati, a s druge strane odgovornost je puno veća jer se vodi veliki tim ljudi.”

Dodala je i kako uz fleksibilnost može porasti broj radnih sati, no kako je ključno postaviti prioritete. Njezin je prioritet tim, stoga većinu radnih sati provodi u uredu. Bez obzira na to što se količina posla i odgovornosti ne smanjuju, fleksibilnost uvelike pomaže pri organizaciji.

“Dobar dio poslovnih procesa samo usmjeravate i nadgledate s promatračke pozicije,” pojasnila je Šagud.


Pročitajte više: Nataša Fucijaš iz Spana: „Kad postaneš direktor onda svi misle kako ćeš vladati ili naređivati, a u biti tek tad počinješ služiti“


Trud do vrha je više od samog posla

Činjenica je da mnogi trud do vrha doživljavaju kao samo rad. Dugi radni sati, inovacije, planiranje… No, tu ima još jedna vrlo bitna stavka, a to je networking. Povezivanje s ljudima je ključno, a društveni je kapital jedna od najvrjednijih stvari koje možete imati. Ne govorimo o ‘poguravanju,’ već o učenju, suradnji i razmjeni iskustava.

“Za vlastiti razvoj izuzetno je bitno da učenje i edukacije nikada ne prestanu, a jednako je važno i umrežavanje s drugima,” pojasnila je Šagud. “Smatram da ovakve pozicije moraju biti otvorene za  ulogu mentora, a u takvoj ulozi, osim što prenosite vlastita iskustva i pomažete, itekako se možete dodatno razvijati i učiti.”

U nekom ćete trenutku zatrebati pomoć, a tad će vam biti ključna osoba od povjerenja na koju možete delegirati neki posao. S time se slaže i Jakovac koja smatra da tajna leži u izgradnji dobrog tima.

Istaknula je i kako živimo u vremenima brzih promjena.

“Vještine koje su potrebne u leadershipu se stalno mijenjaju, a nova znanja su nužna kako bi se mogle voditi kompanije u vrijeme brzih promjena i transformacija.”

No, postavlja se pitanje gdje je kraj? Kada prestaje trud do vrha? Bručić je mišljenja da zapravo ne postoji vrh, odnosno da se uvijek može ići iznad.

“Očekivanja i zahtjevi u pravilu postaju sve veći i kompleksniji,” pojasnila je. Ambiciozne osobe stoga uvijek teže nečemu višemu. Nastavljaju se edukacije, konferencije, inovacije. Ključno je neprekidno učiti i pratiti tržišne promjene, kao i održavati i proširivati mrežu suradnika.

“Očekivanja drugih su veća pa samim time treba uložiti ekstra napor da bi se opravdalo povjerenje koje ti je dano, međutim, želim naglasiti da je to nešto što i sami želite,” napominje Gongola. “Rast i razvoj u tom kontekstu ne znači nešto frustrirajuće, da nikad niste dovoljno dobri ili da je to rad bez kraja i konca. Upravo suprotno, rastom i razvojem otvaraju vam se novi horizonti i sami ste privučeni dalje raditi na sebi jer vidite korist od toga. Radite brže, kvalitetnije, lakše, zadovoljniji ste i otvoreniji za nove ljude, ideje i koncepte.”

“Vlastito ulaganje i dalje je prisutno, ali sigurno da to olakšavaju medalje i uspjesi koje ste skupili na svom karijernom putu,” zaključuje Šagud.

Foto: Canva / Allianz / Sanja Šagud, privatna arhiva / Irina Bručić LinkedIn

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

Silvija Dološić Groznica Ilok

„Jednog će dana moja Lota biti ponosna na svoju mamu“ –...

Silvija Dološić Groznica Voditeljica je odjela za komunalne poslove, poljoprivredu i zaštitu okoliša Grada Iloka. Svojim je angažmanom na poslu i...
- Advertisment -