Zašto najproduktivniji ljudi nisu dovoljni za dobar tim?

Pronaći smisao u onome što radimo važno je i zbog produktivnosti, ali i zbog osobnog zadovoljstva, a time se u jednoj od epizoda TED Radio Houra zabavio i Guy Raz.

„Neki ga vole, drugi ga mrze, no većina nema izbora jer trebamo raditi“, započeo je Raz emisiju, a u raspravu je uključio i Margaret Heffernan, poduzetnicu, predavačicu i spisateljicu koja se također bavila ovom temom.

Priča o pilićima uči nas da postanemo bolji

Heffernan je podijelila poučnu priču o istraživanju produktivnosti Williama Yorka koje je izveo na ženskim pilićima. Podijelio ih je u dvije grupe – na „Super piliće“ i „Piliće – prosječne radnike“. U prvu je grupu posebno odabrao one piliće koji su dali mnogo jaja, dok su drugu grupu činili oni koji su bili manje produktivni, ali opet, dali su jaja. Nakon 6 generacija pilića, provjerio je rezultate i zanimljivo je kako je otkrio nešto što nitko nije očekivao.

Grupa „prosječnih pilića“ dala je bolje rezultate i izgledala je produktivnije. U skupini „super pilića“, samo su tri pilića ostala živa, ostali su uginuli kljucajući jedni druge do smrti.

Ova priča postala je legenda među društvenim znanstvenicima jer se može reflektirati i na ljudsko ponašanje. Ali i poruka svima nama kako postati bolji.

Kroz ovu priču o pilićima, možemo vidjeti i sebe, jer nas od najranije dobi uče da se umjesto timskog rada, borimo i natječemo, bilo da se radi u školi, u sportu ili pak kako dobiti posao, ili visoku poziciju, a Heffernan priznaje kako u tome nije mogla pronaći inspiraciju. Nju nije motivirala hijerarhija, već pokretanje tvrtke, stvaranje nečeg novog, kao i rad s kreativnim ljudima – to je nagrada samo po sebi.

U posljednjih se pedeset godina sve više kompanija vodi modelom „super pilića“ jer se smatra kako se uspjeh postiže odabirom super zvijeda, najbistrijih ljudi koji predstavljaju svu snagu tvrtke. Ali rezultati će biti jednaki kao i kod Yorkovog eksperimenta – agresija, disfunkcionalnost i rasipanje.

Ako je jedini način da najproduktivniji ljudi budu uspješni, tako da potiskuju produktivnost ostalih, onda je prijeko potrebno pronaći bolji način za rad, ali i ispunjeniji način života, zaključila je. Jer na taj način oni i sami sebe emocionalno, ali i fizički iscrpljuju.

Najuspješnije grupe nisu one koje imaju jedno ili dvoje ljudi s visokim koeficijentom inteligencije, već one s empatijom, koje daju jednak prostor svima, gdje ne dominira nitko, ali isto tako nitko ni ne zabušava. Ali isto tako i one grupe u kojima ima više žena – vjerojatno zato što su po prirodi suosjećanije, napomenula je Heffernan. I upravo to je ključno za njihovu međusobnu povezanost.

Cijelu epizodu o ovoj zanimljivoj temi o traženju smisla u onome što radimo možete pronaći na linku.

Foto: Pexels

PROČITAJTE JOŠ:

3 KOMENTARI

  1. Veoma poučan prilog .
    Dugo sam radio komercijalu i bio na čelu kom. tima, navedeno se moglo vidjeti na konkretnim primjerima. Super igrači daju bolje rezultate , teško se uklapaju u tim,pravila se moraju njima prilagoditi, kraće traju i ne drži ih mjesto. Prosječni su timski , svi za jednoga …, nisu za blic poslove već na duže staze, na većinu se možete osloniti i uklopiti ih u pravila igre…

  2. Veoma poučan prilog .
    Dugo sam radio komercijalu i bio na čelu kom. tima, navedeno se moglo vidjeti na konkretnim primjerima. Super igrači daju bolje rezultate , teško se uklapaju u tim,pravila se moraju njima prilagoditi, kraće traju i ne drži ih mjesto. Prosječni su timski , svi za jednoga …, nisu za blic poslove već na duže staze, na većinu se možete osloniti i uklopiti ih u pravila igre…

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

Danijela Faraguna: U turizmu sitnice čine veliku razliku

Danijela Faraguna je oduvijek gajila strast prema turizmu, i kada je osjetila zasićenje na svom stalnom poslu, odlučila je krenuti u...