Želite postati članica uprave? Jeste li svjesne i odgovornosti koju ta pozicija donosi?

Agrokor je nakon ljetne pauze ponovno aktualna tema koja je kulminirala uhićenjima biviših članova uprave i nadzornog odbora.

Pisali smo već o tome što članstvo u nadzornim odborima nosi sa sobom  te koje su dužnosti i odgovornosti članova.

S obzirom da je pozicija članice uprave vrhunac korporativne karijere jer donosi mogućnost donošenja svakodnevnih odluka o poslovanju, kontaktirali smo odvjetnicu Vesnu Koški i zamolili je za njezin stručni komentar o pojedinačnoj i solidarnoj odgovornosti članova uprave, kako bi bili svjesni odgovornosti koju ova moćna pozicija donosi.

Temeljne odredbe o članovima uprave

Vesna Koški ističe da su Zakonom o trgovačkim društvima propisane temeljne odredbe o članovima Uprave, a odnose se na njihovu dužnu pozornost i odgovornost (čl. 252.), koje služe zaštiti kapitala društva.

One su prisilnopravne naravi. Statutom se ne mogu pooštriti ni ublažiti, niti se na njihovu primjenu može utjecati ugovorom što ga član uprave sklopi s društvom. Odredbe vrijede i za koncern, iako o tome postoje i neke posebne odredbe (čl. 494., 495. Zakona), a primjenjuju se i na odgovornost članova nadzornog odbora (čl. 272.). Treba ih primijeniti u svim slučajevima odgovornosti u kojima se Zakonom propisuje odgovornost članova uprave i nadzornog odbora (primjerice u slučajevima iz čl. 193., 501. st. 2., 502. st. 1., 507. st. 1., 526. st. 1., 528., 533. st. 1., 534. st. 2.)”, ističe u početku Vesna Koški i dodaje da se od članova uprave traži da vode poslove društva s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika i da čuvaju poslovnu tajnu društva (čl. 252. st. 1.).

“Oni  moraju štititi interese društva i ne poduzimati radnje kojima mu mogu nanijeti bilo kakvu štetu. Zbog takvih dužnosti podvr­gnuti su oštroj odgovornosti. Ona se temelji na njihovu položaju člano­va organa društva, a ne na ugovoru koji su sklopili s društvom. Članovi uprave odgovaraju za svaku krivnju.

Ona se pretpostavlja, pa je na njima teret dokaza da nema krivnje za nastalu štetu”, pojašnjava naša sugovornica i govori da tu spadaju obveza djelovanja u okviru djelatnosti koje čine predmet poslovanja društva, pošto­vanje odredbi o ovlastima organa kako ne bi došlo do sukoba i nateg­nutih odnosa u društvu, odredbi Zakona o trgovačkim društvima, statuta i poslovnika za rad uprave, ako ga ona ima, obveza da se vodi računa o suglasnostima nadzornog odbora za poduzimanje pojedinih radnji, ako su potrebne, obveza da se ne primijene ništetne odluke drugih organa društva, odupiranja pritiscima dioničara i vlada­jućeg društva ako nije riječ o odnosu u koncernu, urednog vođenja poslovnih knjiga i izrade financijskih izvješća.

“U odnosima prema trećima moraju se poštovati propisi svih grana prava s kojima se dolazi u doticaj (trgovačkog, građanskog, upravnog, propisi o uređenju tržišnog natjecanja, kaznenog, poreznog, radnog, socijalnog, zaštite okoliša itd.) kako se radnjama koje se u tome poduzimaju ne bi društvu nanijela šteta (materijalna, umanjenje ugleda, prekršajna odgovornost i sl.)”, pojašnjava nam Vesna Koški.

“Odluke u vođenju poslova društva moraju biti primjerene prilikama”

Naša sugovornica govori kako Uprava mora tako voditi poslove društva da ima pod kontrolom život društva i društava koja su s njime povezana, te uspostaviti ustroj unutarnjeg djelovanja i obavješćivanja koji omogućuje djelotvoran uvid u sve što se u društvu događa.

“Odluke u vođenju poslova društva moraju biti primjerene prilikama, ne smije se razbacivati sredstvima društva, moraju se ostvarivati svi zahtijevi koje društvo ima prema trećima osim ako se to protivi njegovim interesima kojima treba dati prednost, ne smiju se davati krediti, a da se prethodno ne ispita kreditna sposobnost korisnika i bez davanja primjerenog osiguranja, ne smije se ulaziti u sumnjiva ulaganja i sl.

Kada je odgovornost solidarna?

Ako uprava ima više članova, njihova je odgovornost solidarna. Pri tome nije odlučujuća razlika glede toga koliko je koji od njih odgovoran za štetu. Ona će biti važna za eventualni regres među njima”, naglašava Koški te ističe da svaki član uprave odgovara za zakonitost u vođenju tvrtke, pridržavanje odredbi statuta i temeljnih pravila urednog vođenja tvrtke, te svrhovitog postu­panja pri tom vođenju.

“Pri donošenju odluka svih članova nitko od njih ne smije ostati pasivan, nego mora kritički prosuđivati ono o čemu se odlučuje. Član uprave čini povredu dužnosti i ako dovoljno aktivno ne sudjeluje u radu uprave, ne postupi tako da spriječi pogrešnu ili štetnu odluku ili njezino provođenje, ne obavi potrebne radnje nadzora, zna za štetnu radnju, ali joj se ne usprotivi i sl. Pri podjeli poslova u upravi za istu stvar jedan član upra­ve može odgovarati zbog toga što je poduzeo neku radnju ili ju je pro­pustio poduzeti, drugi jer je to znao, ali na to nije reagirao, treći jer je propustio obaviti potreban nadzor, četvrti jer se pasivno držao pri odlučivanju i sl. S obzirom na to moguće je da samo neki članovi uprave solidarno odgovaraju za štetu, a da drugi ne odgovaraju”, pojašnjava nam Vesna Koški.

Ako više članova povrijedi svo­je dužnosti i zbog toga društvu nastane šteta, njihova je odgovornost soli­darna (čl. 252. st. 2. Zakona), a  regres među njima utvrđuje se po pravilima sadrža­nim u čl. 1109. Zakona o obveznim odnosima.

Kada članovi uprave ne odgovaraju

Vesna Koški u nastavku pojašnjava kada je odgovornost članova uprave isključena: ako se radnja poduzima na teme­lju valjane odluke glavne skupštine.

“Članovi uprave ne odgovaraju ni ako su na štetnu radnju navedeni: a) korištenjem ovlasti za vođenje društva na temelju ugovora kojim se vođenje poslova društva povjerava vladajućem društvu ili b) korištenjem ovlasti društva kojemu se dioničko društvo priključilo tako da ono vodi poslove dioničkog društva. Neće odgovarati za štetu ni kada postupe po obveznoj uputi vladajućeg društva u faktičnom koncernu, jer po njoj moraju postupiti i ako se time društvu nanosi šteta. Odgovornost je isključena ako se društvu nadoknadi šteta u toj poslovnoj godini ili ako mu se osigura odgovarajući pravni zahtjev za namirenje štete prema vladajućem društvu (čl. 496. Zakona).

Ne učini li se to, članovi uprave su dužni odbiti provođenje upute. Postupe li po uputi i kada su je imali pravo odbiti, odgovaraju društvu za time počinjenu štetu”, govori nam Vesna Koški.

Pojedinačna odgovornost

Kod društva s ograničenom odgovornošću član uprave odgovara samo za povredu svojih duž­nosti, to je pojedinačna odgovornost, napominje sugovornica i dodaje da mu se u tom slučaju ne mogu pripisati povrede dužnosti drugih članova uprave, surad­nika ni trećih osoba. Protupravnim ponašanjem osoblja u društvu samim se po sebi još ne zasniva odgovornost člana društva.

Vesna Koški  pojašnjava nam da bi se o odgovornosti  u takvom slučaju govorilo ako je član uprave delegirao neku svoju duž­nost nekome kome to nije smio učiniti, ako je učinio pogrešan izbor osobe ili ako nije obavio potreban nadzor.

“U svim se tim slučajevima dola­zi do njegove krivnje. Riječ je o culpa in eligendo zbog pogrešnog izbora osobe kojoj je povjeren posao, culpa in instruendo zbog pogrešno danih uputa nekome tko obavlja neki posao ili propusta da mu se daju potreb­ne upute, culpa in inspiciendo zbog propusta u obavljanju nadzora nad osobama koje obavljaju posao u društvu ili culpa in revocando zbog propusta da smijeni zaposlenika koji nije sposoban uredno obavljati ili koji uredno ne obavlja svoj posao”, pojašnjava nam za kraj odvjetnica Vesna Koški.

Foto: Screenshot YouTube

POVEZANI ČLANCI:

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

Louise Tingström

Radila je spajanja vrijedna 200 milijardi eura, a 27. svibnja je...

Louise Tingström, savjetnica CEO-a UniCredit Grupe, održat će besplatno predavanje za top menadžere u sklopu online edukacija organizatora Dana komunikacija. Komunikacija...