Za uspjeh timskog rada nije dovoljno samo da su svi članovi vrhunski stručnjaci i vrsni radnici, već je izrazito bitno da u timu nema toksičnih članova. Ove “trule jabuke” mogu sustavno narušavati performanse cijelog tima, zahvaljujući načinu na koji funkcionira ljudska psihologija.
“Istraživanja pokazuju da samo jedna toksična osoba može smanjiti produktivnost tima za 30-40 posto”, kazao je za Women in Adria profesor psihologije Boris Blažinić, konzultant za osobni rast i ljudske potencijale.
Blažinić nam je pojasnio kako ta šteta po produktivnost timova nastaje kroz tri glavna mehanizma – emocionalnu zarazu, kognitivno opterećenje i eroziju sigurnosti.
“Ljudski mozak prirodno oponaša tuđe emocije, što znači da se negativnost širi nevidljivim kanalima”, kaže nam Blažinić. Kognitivno opterećenje očituje se u tome da članovi time troše svoje kapacitete na analizu skrivenih poruka, izbjegavanje sukoba i psihološku samoobranu.
Što se tiče erozije sigurnosti, Blažinić napominje kako “ljudi prestaju dijeliti nesavršene ideje i izražavati kreativne misli” te da se najveća šteta zapravo stvara odlaskom najtalentiranijih članova.
Što učiniti s toksičnim članovima tima?
Ipak, postoje načini na koje se ovi utjecaji mogu umanjiti ili potpuno otkloniti. “Ključ uspjeha leži u strateškom dizajnu timske strukture”, kazao je Blažinić. “Stvaranje manjih, autonomnih timova s jasnim zadaćama ograničava širenje toksičnosti na cijelu organizaciju. Rotacija članova kroz različite projekte sprječava formiranje ustaljenih negativnih obrazaca ponašanja.”
“Umjesto potpune izolacije problematičnih pojedinaca, preusmjeravanje njihovih kritičkih sposobnosti u konstruktivne uloge može transformirati slabost u prednost”, naglasio je Blažinić. Bitno je također osigurati višestruke kanale doprinosa, čime se svakom članu omogućava da nađe način suradnje koji mu odgovara.
Toksične članove tima možemo prepoznati kroz sustavno narušavanje timske energije i povjerenja. Ključni su pokazatelji emocionalni vampirizam, kronična negacija i pasivno-agresivno ponašanje.
Kada postane jasno da doprinos toksične osobe nikad neće nadmašiti štetu koju nanosi timu, pravi je trenutak za otkaz. “To uključuje situacije kada osoba sustavno narušava osjećaj sigurnosti drugih, kada trošak upravljanja njenim ponašanjem premašuje njenu vrijednost i kada povratne informacije ne daju rezultate unatoč jasno postavljenim granicama”, rekao je Blažević.
Pročitajte više: Kako brinuti o sebi u toksičnoj radnoj okolini?
Motivacija može biti kontraproduktivna
Veća motivacija zaposlenika može pomoći u situacijama kada je zaposlenik privremeno razočaran ili emocionalno iscrpljen, no kada negativnost postane sastavni dio identiteta pojedinca, motivacija ne samo da ne pomaže već može biti i kontraproduktivna.
“Ovdje nailazimo na ključnu organizacijsku etiku koja se može sažeti u principu: organizacijska kultura je određena najgorim ponašanjem koje se tolerira”, rekao je Blažinić. “Kada menadžeri toleriraju destruktivno ponašanje, oni zapravo definiraju donju granicu prihvatljivog u organizaciji. Time šalju jasnu poruku cijelom timu: ‘Ovakvo ponašanje je prihvatljivo kod nas.’”
Kada otkaz nije opcija, iz bilo kojeg razloga, fokus bi se trebao pomaknuti s promjene pojedinca na dizajniranje otpornih sustava, rekao je Blažinić. Prvi korak bi trebao biti uspostavljanje jasnih komunikacijskih pravila, koja minimiziraju negativan utjecaj.
Jačanje otpornosti tima
“Transformacija uloga omogućava korištenje kritičkih sposobnosti u konstruktivne svrhe. Izgradnja kolektivnog imuniteta kroz transparentnost procesa i edukaciju o timskoj dinamici jača otpornost tima. Sustavi anonimnih povratnih informacija i redovite evaluacije suradnje služe kao sigurni ventili za upravljanje tenzijama”, rekao je Blažinić.
Stručnjak upozorava kako organizacije koje se ne suočavaju s toksičnošću gube znatno više od same produktivnosti – gube predane i talentirane ljude koji bi trebali biti srž svakog uspješnog tima. “Mudrost liderstva očituje se u sposobnosti da se prepozna kada je sažaljenje prema jednome postalo nepravda prema svima”, rekao je Blažinić.
Foto: Privatni arhiv, Canva, Midjourney
