Kako se dolazi i ostaje na čelu jedne od vodećih farmaceutskih tvrtki u državi, koje su vještine ključne za upravljanje takvim sustavom, je li lakše do pozicije direktorice doći iz prodaje ili financija i kako AI mijenja poslovanje – to su samo neke od tema o kojima se krajem prošlog mjeseca raspravljalo na panel diskusiji na kojoj su sudjelovale Alenka Jajac-Knez, izvršna direktorica u JGL-u (Jadran Galenski Laboratorij), te Nikolina Dizdar Čehulić, predsjednica Uprave PLIVE Hrvatska.
Panel, koji je moderirala osnivačica poslovne mreže Women in Adria, Ivana Matić, održan je u hotelu Westin, u sklopu WiA Connect okupljanja žena u znanosti, medicini i farmaciji 26. veljače ove godine.
Karijerni razvoj i veliki sustavi
Rasprava je započela s temama karijernog razvoja i vještinama potrebnim za upravljanje velikim sustavima, poput Plive i JGL-a. Dizdar Čehulić, koja je na čelnu poziciju došla iz financija, osvrnula se na povezanost između tog sektora i upravljanja cijelom tvrtkom.
“Financije imaju ulogu održavanja stabilnosti i promatranja rizika”, rekla je Dizdar Čehulić. “A ova nova uloga je ona gdje morate razmisliti koje rizike ćete svjesno prihvatiti jer oni donose rast koji održava kompaniju. Mislim da je najbolja ona podrška iz financija koja zna reći kako nešto napraviti, a ne zašto se nešto ne može.”
Pročitajte više: Klinička ispitivanja, AI i empatija: Inspirativne teme na okupljanju žena u znanosti, medicini i farmaciji
Preispitivanje vlastitih sposobnosti
Obje panelistice složile su se da preuzimanje liderske pozicije zahtijeva preispitivanje vlastitih kompetencija, ali i strast prema poslu. Važno je moći prepoznati potencijal tima jer lider ne može znati sve sam.
Dizdar Čehulić je naglasila kako su temelj liderstva procesi i strategija, no da se pravi menadžment svodi na ljude. “Ti ne možeš znati sve, imaš tim. Što više ideš prema gore, ključno je prepoznavati potencijal tima,” istaknula je, na što se Jajac-Knez nadovezala tvrdeći da je od odabira pravih ljudi još važnije zadržati ih.
“Nema te osobe koja može sama voditi kompaniju, pa ni njezin veći dio”, kazala je Jajac-Knez. “Ključno je odabrati adekvatan tim i, što je još važnije, zadržati ga. Sve te visoke pozicije ne događaju se preko noći; imate dovoljno vremena naučiti ono što sami morate znati, a potom i kako se okružiti pravim ljudima s kojima radite.”
Ključne vještine
Dizdar Čehulić je pojasnila koje su vještine po njoj ključne za uspon na korporativnoj ljestvici. “Temelj su procesi i poznavanje strategije kompanije”, kazala je.
“Lider mora imati viziju, mora razmišljati o strategiji i biti agilan”, kazala je Jajac-Knez. “Ono što ja mislim da je jako važno jest da kontrolira svoj ego i da shvati da nije sam. Ja stvarno nisam nikad upoznala osobu koja može raditi sama.”
“Integritet je baza svega. Zašto bi vas netko slijedio i odlučio uložiti svoje znanje i svoje ideje u vašu budućnost ako vam ne vjeruje? I to ne kroz komunikaciju, nego kroz ponašanje – svaki dan,” poručila je izvršna direktorica JGL-a.
Tvrtke u modernom dobu
Panelistice su se osvrnule i na koje vrijednosti mora njegovati firma kako bi opstala na tržištu u modernom dobu. “Danas je VUCA svijet (op.a. nestabilnost, nesigurnost, složenost i višeznačnost) nešto što svakoj kompaniji mora biti u DNK”, kazala je Dizdar Čehulić. “To nije fotografija, to je film koji će trajati i u kojem ćemo još jako dugo biti akteri.”
“Snaga kompanije je u tome da brzo prepozna što se događa na tržištu i napravi zaokret”, kazala je Jajac-Knez. “Prava vrijednost kompanije leži u sposobnosti da prepozna gdje je pogriješila i što je iz toga naučila.”
AI u svim aspektima poslovanja
Govornice su se dotaknule i teme umjetne inteligencije, složivši se da ona donosi osnaživanje, a ne strah. Dizdar Čehulić je istaknula kako je AI već sada integriran u sve aspekte poslovanja, od IT-a do ljudskih resursa, te da preuzimanjem rutinskih zadataka omogućuje ljudima da rade kreativnije stvari.
Jajac-Knez je s publikom podijelila kako JGL već ima svoju internu pametnu asistenticu “Lumi” koja pomaže s onboardingom novih zaposlenika, ali i drugim administrativnim zadaćama. “Nije to ništa zastrašujuće”, kazala je. “Tehnologija se razvija desetljećima i nemam straha da će nas zamijeniti. Ali, ne smijemo ni zaboraviti – što da radimo ako nestane struje? Ne smijemo zaboraviti misliti.”
Na kraju panela, sugovornice su se složile da se kultura kompanije prelijeva s vrha te da lideri moraju biti autentični i znati prevesti strategiju tvrtke na rječnik svog tima. Dizdar Čehulić je diskusiju zaključila metaforom o suočavanju s krizama.
“Mi želimo kulturu bizona, a ne kulturu bikova”, kazala je. “Bizon, kad vidi oluju, kreće u nju jer želi da što prije prođe, dok bikovi i krave bježe od nje. Idemo je adresirati, idemo u glavu i riješit ćemo je. Ali da bismo to mogli, moramo si prije svega vjerovati.”
Sadržaj nastao u sklopu konferencije WiA Connect – Žene u znanosti, medicini i farmaciji.
Foto: Marin Tomaš
